GODINA je dana od jakog potresa koji je 28. prosinca u 6.28 pogodio Petrinju, da bi je sljedećeg dana pogodio još razorniji potres - magnitude 6.2 prema Richteru koji je odnio živote i teško oštetio cijelu Sisačko-moslavačku, ali i okolne županije.

Prethodila su mu tri manja potresa

Taj drugi, jači potres bio je jedan od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj od 1909. godine.

Potres se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a prethodilo mu je nekoliko jačih potresa dan prije. Naime, 28. prosinca na području Petrinje zabilježeni su potresu magnituda 5.0 prema Richteru, kao i potresi od 4.7 i 4.1 po Richteru.

No radilo se samo o uvertiri u najjači udar koji je obilježio živote stanovnika ovoga kraja. Poginulo je sedmero ljudi, dok je ozlijeđeno njih dvadesetak. Prema podacima s vladine stranice potresinfo, na području pogođenom potresom ukupno je zaprimljeno 41.676 prijava štete,  a ukupno su pregledana 39.682 objekta (95.21 posto). 

Crvena naljepnica na 4833 objekta

Od ukupnog broja pregledanih, u kategoriji objekata s crvenom naljepnicom (trenutačno neupotrebljivo) su 4833 objekta, sa žutom naljepnicom (privremeno neupotrebljivo) je 8626 objekata i sa zelenom naljepnicom (upotrebljivo s preporukom i upotrebljivo) je 26.223 objekta.

Ukupno je do 22. prosinca zaprimljeno 9568 zahtjeva za obnovom i 8180 zahtjeva za nekonstrukcijskom obnovom, a uklonjeno je 458 objekata koji su prijetili sigurnosti. Radovi nekonstrukcijske obnove završeni su na 1108 objekata, u tijeku su radovi na 838 kuća.

Ako ove brojke kontekstualiziramo, doći ćemo do turobnog zaključka da će godinu dana nakon potresa dio stanovnika Banije još jednu zimu dočekati u kontejnerima, u uvjetima koji se ne mogu nazvati humanima.

Očito, elementarna nepogoda prerasla je tako u birokratsku katastrofu koja još traje.

Zašto?

Zakon je promijenjen

Prvi i osnovni problem, dakako, jest u manjkavostima Zakona o obnovi. 

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom prvo je donesen povodom zagrebačkog potresa koji se dogodio u proljeće 2020. godine. 

Kasnije, on je izmijenjen na način da je obuhvaćao i potresom pogođena područja na Baniji. Najesen ove godine, pak, krenulo se u temeljite izmjene zakona, koje su i donesene krajem listopada.

No, što se zakonu zamjeralo?

Još u rujnu prošle godine mogle su se čuti kritike na ovaj zakon. Kritičari su naglašavali da obuhvaća previše institucija, što obećava sporost pri realizaciji obnove te da njim nije predviđena temeljita obnova Zagreba koji je tada bio u fokusu zakona. 

>>Obnova je vjerojatno najveći fijasko Plenkovićeve vlade: "Ovo je katastrofa"

 "Zakon nije trebao biti eksperimentalan. Govorili smo da će problem biti u institucionalnom dizajnu procesa. Ne može šest i više institucija sudjelovati u procesu. Ne možemo imati situaciju u kojoj građani moraju predavati zahtjeve na temelju kojih se onda izdaju rješenja koja putuju od ureda do ureda praktički golubom pismonošom", rekla je u rujnu za Index saborska zastupnica Možemo Sandra  Benčić, dodajući kako je trebalo učiniti da se sve vodi kroz jednu instituciju.

>>Državni tajnik priznao: Zakon o obnovi je bio eksperiment

U rujnu je i državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir priznao da je zakon manjkav.

"Zakon je nastao u ovakvom obliku kakvom je danas, još je na snazi, s jednim širokim konsenzusom s puno sudionika, puno stručnih udruga, udruženja, svi su oni sudjelovali u izradi zakona i očito se to kao eksperiment nije pokazalo kao najbolje rješenje jer je trebalo napraviti usko specijalistički zakon koji bi bio kratak i efikasan, išlo se malo šire, s najboljim namjerama, ali nije dovelo do najboljih rezultata", rekao je Željko Uhlir.

Što donose nove izmjene...

Stoga, dočekali smo i nove izmjene.

>>Horvat o obnovi: Obnovit će se i nelegalizirani objekti koji se mogu legalizirati

Što se tiče Banije, kako je rekao ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, složene imovinsko-pravne odnose više neće trebati dokazivati, što je dosad znatno usporavalo proces.  Izmjenama zakona građani se oslobađaju obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, a konstrukcijski će se obnoviti i nelegalizirani objekti koji se mogu legalizirati.

Objekti koji se ne mogu legalizirati, primjerice oni koji se nalaze na magistralnim koridorima ili javno zaštićenim područjima, neće se obnavljati, kao ni oni u kojima na dan potresa nitko nije živio. Ukida se također zabrana upravljanja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnog prava na tu nekretninu.

Zakon određuje da će se novčana sredstva za obnovu višestambenih zgrada moći isplatiti i prije početka obnove, a za obiteljske kuće nakon završene obnove ili prema ispostavljenim računima.

"Problem je što je država obnovu shvatila kao ostvarivanje političkih poena"

No, kritike izmijenjen zakon nije zaustavio.

Srijedi podsjetiti i na riječi arhitekta Ivana Križića.  On smatra da je problem Zakona o obnovi to što je pun prevelikih pravnih praznina.

>>Arhitekt: Država ne shvaća da je problem u njoj, a ne u građanima

"Problem je što je država obnovu shvatila kao vlastitu nerealnu ambiciju i ostvarivanje političkih poena ili obećanja, a nije je shvatila kao realnu priliku da pomogne ljudima kojima je najpotrebnije", rekao je Križić.

"Sva obnova koja se trenutno događa i u Zagrebu i na Baniji događa se privatnim inicijativama. Država prolongira, odugovlači cijelu priču, ne shvaćajući da je u njoj problem, a ne u građanima", pojasnio je Križić. Smatra da se država nije smjela postaviti za investitore i provoditi javne nabave.

Predstavljeni modeli kuća

Inače, država je u prosincu predstavila modele kuća za Baniju, a može se birati između tradicionalnih ili urbanih.

"Poznata nam je dinamika kraja, to je poštovanje obiteljske različitosti. Znamo da u našim kućanstvima živi više generacija i na taj način dali smo stradalnicima da izaberu između kuća s manjim brojem spavaćih soba i više spavaćih soba, da je prilagode svojoj obitelji. Svim stradalnicima pripada veličina objekta po korisnoj tlocrtnoj površini: 55m2 za 1-2 člana, 70m2 za 3-4 i 85m2 za više od 5 članova", rekao je  državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek.

Debljina zida neprihvatljiva

No, na kritike naišao je i taj projekt.

>>Domaći proizvođači se bune: "Horvatove tipske kuće za Baniju imaju pretanke zidove"

Domaći proizvođači građevinskog materijala pobunili su se zbog predloženih zamjenskih kuća koje će država napokon početi graditi za stradalnike od razornog potresa.

Naime, debljina zida od 19 centimetara u seizmički je aktivnim područjima neprihvatljiva (Euro-kod 8 propisuje da bi trebala biti najmanje 20 centimetara), a upravo takva predložena je u tzv. Knjizi standarda, dokumentu koji je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dostavio zainteresiranim proizvođačima koji su se odazvali javnom pozivu za iskaz interesa za gradnju tipskih zamjenskih obiteljskih kuća stradalih u potresu na Banovini.

Ministru je sve u redu

Pritom, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat misli da je sve u redu. On je nedavno govorio o obnovi, istaknuvši kako je dosad obnovljeno 1100 objekata koji su trebali nekonstrukcijsku obnovu, da su građevinari uvedeni u posao obnove oko 400 objekata koji su u procesu konstrukcijske obnove.

"To traje, traje faza projektiranja, ugovaranja i izgradnje. Proces je započeo i mislim da ga ništa ne može zaustaviti", dodao je ministar Horvat.

>>Horvat: Nije istina da se ne obnavljaju kuće. Događaju se privatne inicijative

Ipak, najsmješnije od svega jest da se on hvali, tako reći, privatnim investicijama građana ili udruga.

"Nije istina da nije izgrađena nijedna kuća. Događaju se privatne inicijative. Obnovili smo 1100 objekata u domeni nekonstrukcijske obnove. U ovom trenu su na oko 400 objekata građevinari na terenu u segmentu konstrukcijske obnove. Nitko ne može reći da proces obnove nije počeo", rekao je Horvat.

Niti budućnost ne izgleda ružičasto

U svakom slučaju, očito je kako je obnova naišla na brojne birokratske probleme kad se zna da su građevinari tek uvedeni u posao 400 objekata konstrukcijske obnove. Stoga ni budućnost tu ne izgleda ružičasto, odnosno može je se svesti na zajednički nazivnik birokratiziranosti, a o čemu govore ponovo riječi Horvata.

"Onog trenutka kada budemo, za, kako vi to kolokvijalno volite reći, za masovnu obnovu spremni, kada se provedu postupci projektiranja, ugovori projektna dokumentacija, iznjedre kvalitetni troškovnici temeljem kojih će se provoditi nabava i ugovaranje radova, tada će se pojaviti ta masovna obnova", poručio je Horvat.

>>FOTO I VIDEO Bliži se godišnjica potresa u Petrinji. Ovako grad izgleda danas

A poslovično optimistični Plenković isto tako obnovu smatra realnim problemom.

"Ono što smatram da može i mora biti bolje, to je dinamika obnove, tu nema nikakve dileme, tu se slažemo svi. To je po meni u biti kad gledam realno jedini problem s kojim smo suočeni u smislu da ga ja konstatiram da može i mora biti bolje", izjavio je Plenković.

Država daje naše milijune na blokiće i kemijske kojima se reklamira obnova

Spomenimo i da je se uz sve ovo rečeno država daje 2.1 milijun kuna bez PDV-a za potrebe promocije obnove uništenih kuća nakon potresa. Država će se tako promovirati blokićima, kemijskim olovkama...

Konkretno, javni natječaj je raspisao Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, a projekti su: "Obnove obiteljskih kuća u vlasništvu RH" i "Uklanjanje i izgradnja zamjenskih stambenih jedinica u vlasništvu RH, na potresom pogođenim područjima", u procijenjenoj vrijednosti od 2.160.000 kuna bez PDV-a.

Iz Ureda, uz javni natječaj, napominju kako su aktivnosti informiranja javnosti i vidljivosti projekta obvezni elementi svakog projekta koji se financira sredstvima EU fondova.

Što se sve nabavlja?

Nabavlja se zato 500 kemijskih olovki i blokova, 1000 zaštitnih platnenih maski za lice, 50 zaštitnih kaciga, 100 kabanica, 1000 mapa, 200 USB-ova i kišobrana, 250 platnenih vrećica... Svim tim vlada će se hvaliti obnovom, koje realno nema.