Foto: Facebook

HRVATSKA ima katastrofalne rezultate u korištenju novca iz fondova Europske unije - od 12 milijardi eura koliko nam je na raspolaganju u tekućem proračunskom razdoblju, koje završava 2020. godine, isplaćeno je samo milijardu eura.

Uhljebi kompliciraju procedure za dobivanje novca iz EU fondova

Zašto je to tako? Prema informacijama koje sve češće dolaze iz subjekata koji pokušavaju dobiti novac iz EU fondova, problem dijelom stvara hrvatska administracija, koja nepotrebno komplicira procedure, o čemu je Index već ranije pisao. Imali smo slučaj Ericssona i HT-a koji su se bunili protiv zahtjeva da administraciji dostavljaju dokumentaciju koja sadrži privatne informacije o njihovim zaposlenicima, a danas je u javnost sa svojom pričom izašao i poznati znanstvenik prof. dr.sc. Goran Lauc, osnivač Genosa.

>> Uhljebi znanstvenike tretiraju kao kriminalce, to je razlog zašto Hrvatska ne može uspjeti

>> Hrvatska među najlošijim zemljama po korištenju EU fondova

>> Hrvatska iz EU fondova povukla samo milijardu od 12 milijardi, ovo je jedan od razloga

Njegov Genos dobio je projekt koji s 80 posto financira EU, težak 20 milijuna kuna, a administracija čini sve kako bi znanstvenici koji rade na tom projektu vrijeme trošili na gluposti umjesto na svoj rad. Ukratko - moraju objasniti zašto su narudžbenicom naručili etanol po cijeni od 94 kn, a računom su platili svega 41 kn. A budući da imaju još jedan račun, onaj za trošarinu za taj isti etanol, moraju objasniti i zašto su platili trošarinu na etanol (u iznosu od 53 kn) koju nisu naručili narudžbenicom.

"Dakle Genosu je odobren IRI projekt vrijedan oko 20 milijuna kuna iz strukturnih fondova. Nešto manje od 80% troškova pokriva nam EU projekt, što je izvrsna stvar koja će nam omogućiti razvoj više novih proizvoda.

No za razliku od EU projekata koji dolaze i Brisela i temelje se na logici da se onima najboljima poklanja povjerenje, dok ga ne iznevjere, ovi projekti temelje se na pretpostavci da smo svi mi lopovi koje treba kontrolirati na svakom koraku. Tako da umjesto svakih 18 mjeseci, kako traži Brisel, izvješća podnosimo svaka 3 mjeseca. I umjesto jednostavnog zbirnog izvješća koje podnosimo Briselu, u Hrvatskoj moramo poslati dokaze za doslovno svaku pa i najmanju transakciju. Doduše također za razliku od Brisela kojeg zanima što smo s tim novcima napravili i jesmo li ih mudro utrošili, u Hrvatskoj to nikoga ne zanima, već samo žele provjeriti jesmo li negdje ukrali koju kunu.

Jer naravno puno je gore ako nekom dobavljaču platimo 100 kn previše, nego ako 20 milijuna kn potrošimo potpuno bez ikakvog smisla i logike...

Moramo objasniti zašto smo narudžbenicom naručili etanol po cijeni od 94 kn, a računom smo platili svega 41 kn. A sljedeće pitanje je da objasnimo zašto smo platili trošarinu na etanol (u iznosu od 53 kn) koju nismo naručili narudžbenicom...

Ali na to smo se već navikli, zaposlili 5 administratora i plivamo nekako u tim projektima. No današnji primjer je toliko apsurdan da ga ipak moram podijeliti", napisao je Lauc na svom Facebook profilu.

HAMAG-BICRO: Postoje izazovi u sustavu koji je nov

Upitali smo Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), koja je u konkretnom slučaju bila nadležna za kontrolu korištenja novca, da nam komentiraju ovaj slučaj u kojem se u projektu od 20 milijuna kuna resursi troše na jedan račun manji od 100 kuna, koji zapravo i nije sporan sam po sebi.

U pisanom odgovoru koji smo dobili iz te agencije nisu se osvrnuli izravno na taj slučaj - objasnili su koja je njihova uloga u svoj toj mreži institucija koje se bave EU fondovima, ali i priznali da postoje "određeni izazovi u sustavu koji je nov" i da žele "njegovati partnerski odnos s korisnicima''. U prijevodu s birokratskog metajezika, da su zajebali, ali da valjda više neće.

"HAMAG-BICRO je Posredničko tijelo druge razine te obavlja funkcije koje je Upravljačko tijelo delegiralo HAMAG-BICRO- u. Pri tome, Posredničko tijelo druge razine je dužno postupati sukladno pravilima koja su mu zadana od nadležnih tijela. U tome ga kontrolira Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) koja daje preporuke u konkretnom postupanju.

U svom poslovanju, HAMAG-BICRO radi s korisnicima kroz projekte na način da sluša i analizira primjedbe korisnika te iste koristi u prijedlozima poboljšanja i pojednostavljenja samih procedura prema tijelima koja ih izrađuju i donose.

Temeljem dosadašnjeg dugogodišnjeg iskustva provedbe programe podrške istraživanju i razvoju, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru svjesni smo poteškoća korisnika u takvim projektima koji su rizični, imaju specifičnu dinamiku, podložni su čestim neplaniranim izmjenama, a postizanje krajnjeg rezultata projekta nije izvjesno. U tom smislu smatramo da pravila za takvu vrstu projekata trebaju biti prilagođena, s većim naglaskom na ostvarenju krajnjih ciljeva projekta te svoja iskustva i prijedloge upućujemo drugim tijelima u sustavu u cilju poboljšanja i pojednostavljenja procedura.

Svjesni smo da postoje određeni izazovi u sustavu koji je nov. Kako bismo korisnicima koji dolaze iz područja istraživanja i razvoja posvetili posebnu pozornost, HAMAG-BICRO je nedavno formirao Sektor za bespovratne potpore za istraživanje i razvoj koji objedinjuje relevantne stručnjake s dugogodišnjim iskustvom u provedbi programa potpora istraživanju i razvoju koji razumiju specifične izazove s kakvima se korisnici iz tog područja suočavaju.

Intencija nam je izgraditi i njegovati partnerski odnos s korisnicima, osluškivati njihove potrebe i reagirati u okviru naše nadležnosti", stoji u odgovoru HAMAG-BICRO-a.