POČETKOM rujna Hrvatske autoceste (HAC) objavile su natječaj za dogradnju trećeg voznog traka na zagrebačkoj obilaznici između čvorova Jankomir i Lučko, u vrijednosti od 42 milijuna eura, s rokom dostave ponuda do 6. listopada.

Zagrebačka obilaznica najfrekventnija je prometnica u Hrvatskoj i njome dnevno prođe više od 80 tisuća vozila. Budući da je zbog toga često zagušena, postoji potreba za njenim proširenjem. HAC je za početak objavio natječaj za proširenje postojećeg dvotračnog kolnika između čvorova Jankomir i Lučko u duljini od 4,5 kilometra. Riječ je o dijelu autoceste A3 Bregana - Lipovac.

Profesor Marko Ševrović sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti komentirao je izgradnju za N1. On kaže da je nezahvalno govoriti o tome hoće li treći trak značajno smanjiti prometne gužve jer nema recentnih istraživanja o količini tranzitnog prometa na obilaznici.

"Problem će ostati"

"Problem je što veliki promet kamiona nakon vikenda, ponedjeljkom i utorkom, praktički stvori zid na obilaznici blokirajući cijelu desnu voznu traku. Ovo dodavanje kapaciteta nešto će pripomoći rasterećenju, ali problem je i dalje u velikoj količini kamiona", tvrdi.

Taj problem, dodaje Ševrović, prvenstveno proizlazi iz zabrane prometa teretnih vozila vikendom u okolnim zemljama. Primjerice, u Sloveniji je vikendima, praznicima i tijekom ljetne turističke sezone na snazi zabrana vožnje kamionima mase veće od 7,5 tona registriranih u drugim zemljama. Pa kad zabrana prođe, kamioni koji idu u ovom smjeru sliju se na autoceste u Hrvatskoj.

"Zimi to nije toliki problem, ali ljeti jest. A sama zagrebačka obilaznica u takvoj je funkciji da će i ta dodatna traka ovisiti o količini tranzitnog kamionskog promet kojeg je sve više u cijeloj Europi i bit će ga još više. Stoga će, po mom mišljenju, i nakon proširenja obilaznice njen kapacitet brzo biti popunjen. I opet ćemo u vršnim satima imati isti problem."

"Rješenje je još jedna paralelna cesta"

A problem su, po Ševroviću, čvorišta za ulazak i izlazak s obilaznice. Ukupno ih je osam: Jankomir, Lučko, Buzin, Kosnica, Ivanja reka, Sesvete, Popovec i Sveta Helena.

"Na obilaznici najčešće nastane gužva kada se dogodi neka prometna nesreća, a one se događaju često jer je kapacitet čvorova premali. Kada se to dogodi, promet se prelije na grad gdje nastanu zastoji i kolaps. Kad na obilaznici imate zastoj, jasno je da će se promet preliti na Slavonsku i Zagrebačku aveniju".

Šerović smatra i da proširenje postojeće obilaznice nije trajnije rješenje. "Da, potrebna je treća traka obilaznice, ali rješenje je još jedna paralelna prometnica. Ne ona koja se planira (južna obilaznica) nego prometnica koja bi bila u koritu Save, u dijelu uz Savski nasip koji je praktički neiskorišten. Tamo ima puno prostora za jedan spoj od Mičevca do Prečkog uz novi most. Mislim da bi to riješilo problem prometnih gužvi u Zagrebu.

"Obilaznica je žila kucavica"

Upitno je koliko će proširenje postojeće obilaznice riješiti taj problem. Sigurno će biti bolje nego što je sada, ali da je spasonosno rješenje - nije", smatra Ševrović.

U godinu i pol dana, dok budu trajali radovi na proširenju obilaznice između čvorova Jankomir i Lučko, realno je očekivati veće gužve.

"Sve ovisi o dinamici radova i o dobroj privremenoj regulaciji. Ako se ona dobro napravi i na joj ne štedi, onda stvari funkcioniraju. U suprotnom imate kilometarske kolone. Privremena regulacija prometa može se napraviti tako da uopće ne utječe na protočnost prometa. No to ovisi o izvođaču i o tome koliko će HAC biti spreman investirati u nju. A ta je obilaznica žila kucavica domaćeg prometa", kazao je.