PROFESOR na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević komentirao je za N1 potez predsjednika Zorana Milanovića da se kandidira na parlamentarnim izborima.

Je li protuustavno da se predsjednik kandidira na parlamentarnim izborima?

Predsjedniku nije mjesto na parlamentarnim izborima. On ima funkciju predsjednika države za koju je izabran. Parlamentarni izbori su jedna druga stvar koja formira predstavničko i zakonodavno tijelo. On ima kao predsjednik države određenu ulogu u izbornom procesu, ali sasvim sigurno njegova uloga nije da sudjeluje u izborima za zastupnike za Hrvatski sabor.

Može li se on kandidirati ako da ostavku?

Ako da ostavku, onda može sudjelovati u izborima. U tom slučaju više nije predsjednik Republike i kao građanin koji ima puno biračko pravo bi se mogao kandidirati na parlamentarnim izborima.

Što se događa ako Milanović da ostavku?

Ustav predviđa nekoliko scenarija u tom slučaju. Tu je predviđena i ostavka. U tom ga slučaju mijenja predsjednik sabora. On tad obavlja poslove koje bi trebao obavljati predsjednik.

Utječe li onda činjenica, s obzirom na to da je Gordan Jandroković v.d. predsjednika države u tom slučaju, na njegov eventualni politički angažman na parlamentarnim izborima jer je prvi na listi HDZ-a?

Neka ide na izbore, može ići na izbore. U slučaju ostavke Zorana Milanovića, Gordan Jandroković bi se našao u situaciji koju nije birao. Ustav jasno predviđa što on mora raditi. Predsjednik ili onaj koji ga mijenja mora vidjeti rezultate izbora i provesti konzultacije.

Je li vam s ustavnopravnog aspekta problematična situacija po kojoj Zoran Milanović ne bi bio kandidat na listi, ali po kojoj bi figurirao ili možda čak i vodio kampanju kao premijerski kandidat SDP-a?

Mislim da se predsjednik Republike dok god je predsjednik ne bi trebao miješati u političku utakmicu i izbornu kampanju. On je institucija izdvojena iz političke igre i nema mjesta u toj kampanji.

Imamo li onda već protuustavnu situaciju jer se Zoran Milanović pojavio na skupu SDP-a i najavio da želi biti premijerski kandidat te stranke?

Evo što mislim da će se sutra dogoditi. Mislim da će Ustavni sud u očitovanju reći da predsjednik ne može biti kandidat na izborima. Eksplicitne zabrane nema. Iz cjeline Ustava proizlazi da on ne može biti dio te kampanje, ali Ustavni sud će se po meni pozvati na svoju raniju praksu gdje je u predmetu iz 2011. godine, u kojem nije bilo eksplicitne zabrane, rekao da ne može biti niti kandidat na listi niti nositelj liste.

To je slučaj Branimir Glavaš. On je bio pravomoćno osuđen za jedno kazneno djelo. Zatim se pokušalo to da on bude nositelj liste na tim izborima. DIP je to dopustio i rekao da nema eksplicitne zabrane i sad dolazi ključno određenje Ustavnog suda. Čak i ako ne postoje eksplicitne zabrane, postoje neke implicitne, inherentne, koje proizlaze iz cjelokupnog ustavnog sustava, a one brane da se osoba u kaznenom djelu kandidira i kao nositelj liste. Mislim da će to biti na tragu toga, ali napominjem da ovo nije kazneni predmet. Mislim da će mu tako zapravo zabraniti kandidiranje i da istupa.

Mislim da će Ustavni sud prilično zagrabiti i da će dati širu sliku tumačenja. Mislim da će zabraniti Milanoviću i da bude na listi i da sudjeluje u kampanji. Stajališta Ustavnog suda su obvezna za sve, pa i za predsjednika, ovo je prilika da Ustavni sud djeluje. Ustavni sud je mogao pričekati da se krene u formiranje izbornih lista, a mogao je i sada. Mislim da je dobro da preventivno reagira i da upozori o čemu se tu radi.

Priopći li Ustavni sud da se Zoran Milanović ne može kandidirati na parlamentarnim izborima, koji su alati za reagiranje ako se on na to ogluši?

Svi predsjednici svijeta daju izjave i svoja tumačenja slijedom svojih ustavnih sustava. Zamislimo da se predsjednik skroz povuče iz izbornog sustava, on i dalje smije davati izjave o vanjskoj politici. U ovom slučaju drugi politički akteri smiju govoriti o političkoj kampanji, ali predsjednik ne bi trebao.

Milanović je u posjetu Lipovljanima danas poslijepodne. Ako prokomentira svoju kandidaturu, krši li svoje ustavne obveze?

Vidjet ćemo što će Ustavni sud reći. Mislim da se treba suzdržavati od takvih izjava. Sve što ima politički prizvuk ili navijanje za neku stranu bi bilo nedopušteno.

Može li Ustavni sud poništiti odluku o raspisivanju izbora?

Nema eksplicitne odredbe. Tu ulazimo u prostor kreacionizma gdje bi mogao zamisliti takav scenarij, no mislim da se to neće dogoditi iz više razloga. Izbori su nam pred vratima, to bi kompliciralo stvar. Ustavni sud ima mogućnost da po načelu razmjernosti zahvati onoliko koliko je nužno i potrebno kako bi objasnio što se smije, a što ne smije.

Može li stvar toliko eskalirati do toga da se pokrene opoziv predsjednika zbog kršenja Ustava? Može li sabor raspravljati o tome ako je raspušten?

Mislim da to nije izgledno jer su izbori za samo mjesec dana. Legitimno su se u javnosti pojavile ideje da je ovo pitanje za opoziv. Na stranu što o tome misle stručnjaci, no što o tome misli politika? Što se političara tiče, njima je isto legitimno da izazivaju raspravu o tome. Ako već imaju taj problem, neka raspravljaju o tome. Ustav propisuje proceduru o tome.

Postoji li potreba za dodatnim promjenama Ustava?

Uvijek postoji prostor za promjene. Ustav nije savršeni dokument, ali je naš. Ova situacija otkriva da bi za buduće slučajeve bilo bolje jasnije propisati da predsjednik države ne treba sudjelovati na izborima.

Kako to da predsjednik može biti u izborima za Europski parlament?

Ne bi trebao biti. Tu uredbu treba ukinuti i maknuti. Ako prihvatiš funkciju, odradi je do kraja ili odstupi.

Milanović govori da je okidač za ulazak u političku borbu imenovanje Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Je li po vama ustavno da imamo dva glavna državna odvjetnika?

Ta procedura je provedena, čovjek je izabran. On stupa na funkciju kad Zlati Hrvoj-Šipek istekne mandat.

Peđa Grbin je postavio pitanje zašto nešto što izrijekom nije zabranjeno, Milanoviću je.

Bilo bi važno da nam Ustavni sud da odgovor na to. Premijer u Ustavu nema ovlast da smjenjuje ministre, no to je praksa koja se koristi već dugi niz godina. Tog ovlaštenja izričito nema. Neka Ustavni sud onda reagira na ponašanja premijera, ali ne samo sadašnjeg, nego svih.

Temeljno političko pravo u ustavnoj demokraciji je birati i biti biran? Zbog čega je ono ograničeno u ovoj situaciji?

Zato što je već izabran na funkciju predsjednika države. Ako osoba više ne želi obavljati tu funkciju, neka da ostavku ili se suzdrži od kampanje.

Je li Hrvatska po vama u ustavnoj krizi?

U ovom trenutku Hrvatska nije u ustavnoj krizi. Zasad se stvari odvijaju savršeno precizno i dobro jer Ustavni sud reagira promptno. Ustavna kriza nastaje kad nema odgovora na novonastalo stanje.