KORONAVIRUS

Profesor ustavnog prava za Index objasnio sve što morate znati o izvanrednom stanju

Profesor ustavnog prava za Index objasnio sve što morate znati o izvanrednom stanju
Foto: Index/FaH/Pixsell/Bruno Fantulin

PANDEMIJA koronavirusa predstavlja i ustavnopravni izazov za Republiku Hrvatsku, što se može vidjeti i po živahnim polemikama koji se proteklih dana vode u javnosti o ograničenju građanskih i ljudskih prava koje provodi vlada Andreja Plenkovića u trenutnoj situaciji.

>> Mađarska je jučer praktički postala diktatura, a ni Hrvatska nije daleko od toga

>> Ustavni sudac kritizirao način na koji se donose mjere: To je de facto diktatura

>> Plenković je preko koronavirusa htio doći do kraljevskih ovlasti. To je opasno

Index se za komentar svih tih prijepora obratio dvoje pravnih stručnjaka: izvanrednom profesoru Đorđu Gardaševiću s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i uglednoj odvjetnici Vesni Alaburić, koja je desetljeća karijere provela boreći se za ljudska prava.

S njima smo pokušali razjasniti neke stvari koje su proteklih dana tema rasprave u hrvatskoj javnosti.

Gardašević: Argumente za proglašenje stanja velike prirodne nepogode vidimo s obje strane naših prozora

Koji su argumenti da se u Hrvatskoj proglasi izvanredno stanje, pitamo Gardaševića.

“Argumenti da se u Hrvatskoj proglasi izvanredno stanje - po Ustavu je pravilan termin 'velika prirodna nepogoda' - proizlaze iz onoga što vidimo s obje strane naših prozora. S vanjske strane su uglavnom puste ulice i parkovi, redovi ljudi koji odvojeni čekaju u širokom razmaku da uđu u dućane i ljekarne, male skupine u šetnji. S unutarnje strane prozora su ljudi u domovima, u istom prostoru se piše zadaća, igra lutkama, kuha ručak i radi posao online. Ovo zadnje vrijedi za one koji još imaju posao. S nestrpljenjem i brigom svaki dan iščekujemo novosti epidemiologa. Previše ljudi je bolesno, mnogi u svijetu umiru. Tako je na skoro cijeloj planeti. A najvažnije, nitko, na žalost, ne zna koliko će to sve trajati. Ako to nije velika prirodna nepogoda, ne znam što je. Mala prirodna nepogoda? Velika prirodna pogoda? Cjelovečernji horor?” odgovara on.

Zašto ono nije proglašeno, s obzirom na to da je svakom građaninu RH jasno da se nalazimo u izvanrednom stanju?

“Zašto takvo stanje velike prirodne nepogode još nije proglašeno treba pitati saborske zastupnike. Oni o tome odlučuju. Očito oni ne vide stvari kao što sam opisao. Zašto, ne znam”, odgovara ovaj profesor prava.

Pogrešan dojam oko toga što znači izvanredno stanje

Gardašević naglašava da se “oko pojma izvanrednog stanja, kakvo stalno ističem da mi imamo, u javnosti se stvara pogrešan dojam i to treba vrlo jasno reći. Mi se, naime, stvarno nalazimo u stanju 'velike prirodne nepogode'. To nema baš nikakve veze s ratom. Vojska na ulice može izaći jedino ako je država pozove, ali naglašavam da se to može dogoditi već i sada, a već se i dogodilo. Nakon nedavnog potresa u Zagrebu, upravo su vojnici pomagali u raščišćavanju grada. I to uspješno i hrabro. Stanje velike prirodne nepogode zapravo podrazumijeva nešto drugo, a to nešto sadrži članak 17. našeg Ustava.”

Članak 17. Ustava RH se često spominje proteklih dana. 

Glasi ovako: “U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. 

Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.”

Tumačenje sada ključnog članka 17. Ustava RH

Što zapravo govori članak 17. Ustava? pitamo Gardaševića.

“Članak 17. Ustava govori da se u slučaju velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu ograničiti te da o tome odlučuje sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Jedino ako se sabor ne može sastati, onda to čini predsjednik Republike, na prijedlog vlade i uz supotpis predsjednika vlade. 

Suprotno svakakvim krivim tumačenjima koja su se zadnjih dana javila u javnom prostoru, stvar je tu vrlo jednostavna. Objasnit ću na konkretnom primjeru. Kada nastupi pandemija, ljudi su opravdano u strahu. Vlada ih s pravom pokušava zaštititi. Vlada tada donosi mjere i predlaže nove zakone čiji je cilj zaštititi zdravlje ljudi. To je sve u redu, tako i treba biti. No u strahu su najčešće velike oči. Ljudi znaju pretjerati pa učine nešto što inače ne bi. To je refleks samoobrane. I to je razumljivo.

Ali zato imamo Ustav koji nas usmjerava da ne pogriješimo. 'Osigurač' u tom smislu predstavlja upravo taj članak 17. našeg Ustava. On traži da se o svim novim vrstama ograničenja ljudskih prava odluči u saboru, ali dvotrećinskom većinom svih zastupnika. To znači da o tim novim ograničenjima mora postojati najviši stupanj suglasnosti, kohezija, uvjerenost dvije trećine da nam je nešto zaista potrebno. O tome ne može odlučivati obična parlamentarna većina koja bira vladu. O tome odlučuje ista ona većina koja, recimo, mijenja Ustav. Pritom naglašavam da se to odnosi samo na mogućnost uvođenja novih mjera i to samo za pitanja ljudskih prava. Postojeće ovlasti koje imamo u zakonima i dalje se mogu koristiti. Prema tome, sagledan u tom pravilnom kontekstu, članak 17. je good guy. On predviđa još jednu dobru stvar. O svemu tome mora odlučivati sabor, dok god se može sastati. A ako se sabor ne bi mogao sastati, onda ga zamjenjuju zajednički predsjednik i vlada. Ali tek onda i samo toliko koliko traje opasnost”, objašnjava ovaj profesor ustavnog prava.

Prijepori oko ideje da vlast prati mobitele svih građana Hrvatske

Mogu li se odluke poput one o praćenju mobitela ili zabrani napuštanja mjesta prebivališta donositi u saboru s natpolovičnom većinom ili pak posve mimo sabora? 

“Mogućnost uvođenja mjere zabrane ili ograničenja kretanja u zaraženim ili neposredno ugroženim područjima još je ranije bila definirana člankom 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti pa se može koristiti. Lociranje putem mobitela, u obliku kako je predloženo, ipak je nova mjera. S obzirom na to da ona nesporno ulazi u prostor ljudskog prava na privatnost i s obzirom na to da mislim kako se nalazimo u stanju velike prirodne nepogode, smatram da bi sabor o uvođenju te nove mjere morao odlučivati dvotrećinskom većinom svih zastupnika. 

Želim naglasiti još nešto. Odgovor na pitanje može li lociranje putem mobitela biti korisna i učinkovita mjera jest odgovor koji nam primarno i nedvosmisleno moraju i mogu dati epidemiolozi, a ne političari ili pravnici. Kao ustavni pravnik, s druge strane, naglašavam da ta mjera ne mora nužno značiti kršenje ljudskih prava, ali samo pod uvjetom da se u nju ugrade važni osigurači. Više takvih važnih osigurača već je predloženo u amandmanima na prijedlog zakona. 

Kao primjer naglašavam jedan: lociranje putem mobitela u svrhe provođenja poslova civilne zaštite u vrijeme prirodne nepogode, katastrofe, epidemije ili opasnosti epidemije je izvanredno sredstvo. Stoga tu mjeru, ako je i uvedemo, moramo moći koristiti samo toliko koliko traje i opasnost. Kada opasnost prođe, i ta mjera gubi smisao. To treba jasno propisati u zakonu. To je jedan kroz jedan”, odgovara Gardašević.

Alaburić: U Ustavu uopće nema pojma "izvanredno stanje"

Odvjetnica Vesna Alaburić pak ističe da u Ustavu uopće nema pojma “izvanredno stanje”.

“Hrvatski Ustav, na žalost, ne definira situacije 'izvanrednog stanja', niti uopće koristi taj pojam. Zato u Hrvatskoj ne postoji nikakva ustavnopravna osnova za uvođenje ili proglašenje 'izvanrednog stanja'. Članak 17. Ustava, na koji se u ovom kontekstu najčešće referira, ne uređuje uvjete i način proglašenja 'izvanrednog stanja'. Taj se članak nalazi u zajedničkim odredbama poglavlja Ustava o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i izravno nadovezuje na članak 16., koji uređuje opće pretpostavke dopuštenosti ograničenja ljudskih prava i sloboda u demokratskom društvu. Članak 17. dopušta i uređuje dodatno, strože ograničavanje ljudskih prava i sloboda u iznimno pogibeljnim situacijama, odnosno u doba ratnog stanja, neposredno ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti zemlje ili velikih prirodnih katastrofa. Upravo zato se dodatna, stroža ograničenja ljudskih prava i sloboda koja vrijede u iznimnim okolnostima, ako ih zakonom propisuje sabor, moraju donijeti dvotrećinskom većinom”, objašnjava Alaburić.

Dodaje kako je “aktualna pandemijska situacija činjenično nesporna velika prirodna nepogoda i da stoga članak 17. hrvatskog Ustava može biti primijenjen, a da nikakvo 'izvanredno stanje' prethodno ne bude proglašeno”.

Alaburić: Moramo kritički propitivati svrhovitost, razmjernost i učinkovitost svake mjere kojom se ograničavaju prava

Što građani i javni akteri poput medija mogu učiniti u ovoj situaciji da obrane građanska i ljudska prava, a da pritom ne naštete borbi protiv širenja koronavirusa, pitamo Vesnu Alaburić koja je pred sudom branila niz novinara i medija, zviždačicu Ankicu Lepej i druge.

“Mediji, novinari, nevladine udruge, svi mi kojima je stalo do ljudskih prava i sloboda moramo kritički propitivati svrhovitost, razmjernost i učinkovitost svake mjere kojom se dodatno ograničavaju temeljna ustavna prava i slobode. Posebice treba ustrajati na pravu na zaštitu privatnosti i slobodu izražavanja. U protivnom bi se lako moglo dogoditi da se jednog dana probudimo u policijskoj državi u kojoj će svaka kritika vlasti biti sankcionirana zatvorskim kaznama kao fake news, a vlast znati sve o svakome”, odgovara Alaburić.

Ide li Hrvatska putem Mađarske?

Na kraju smo oboje Indexovih sugovornika pitali istu stvar: brine li ih da bi se aktualna situacija mogla iskoristiti za trajnije narušavanje temeljnih prava građana u Hrvatskoj, ide li Hrvatska u pravcu Mađarske?

“Iskreno, ne vjerujem da će vlast u našoj zemlji postupati s takvim ciljem. A ako i posegne za mjerom ograničenja ljudskih prava koja nema valjano opravdanje, ne sumnjam da će se demokratska javnost tome učinkovito suprotstaviti”, kaže Vesna Alaburić.

Gardašević je također uvjeren da nam ne slijedi mađarski scenarij.

“Hrvatska je, nakon godina previranja, ipak dosegla stupanj pristojne demokracije i otvorenosti. Važno je razgovarati, shvatiti da ovdje nema mjesta politiziranju, strančarenju ili neutemeljenom akademskom prepucavanju bez ikakve javne odgovornosti. Virus ne bira koga će napasti, svi smo u istoj opasnosti. Vladi i drugim institucijama koje rade na tome da zaštite ljude treba dati javnu podršku te svaku raspoloživu stručnu pomoć, ali ih i upozoriti kada smatramo da negdje griješe. Razgovor je zdrav, jača duh, širi vidike. Tamo gdje se ne uvažava dobronamjerno mišljenje drugoga, nema ni slobode. Zato je važno da nastavimo razgovarati, da što prije svi skupa pobijedimo pošast. A Ustav Republike Hrvatske ima norme koje nas u tome moraju voditi. Zato mislim da nas ne čeka mađarski scenarij”, zaključuje Đorđe Gardašević.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara