OVIH dana konačno bi trebao biti izdan patent na pet godina star mikrobiološki izum koji je bio temelj za čak pet cjepiva protiv koronavirusa. SAD će kontrolirati taj patent.

Neki stručnjaci smatraju da je ovaj patent posljednja prava šansa za države da izvrše pritisak na farmaceutske korporacije koje proizvode cjepiva i natjeraju ih da i siromašnim zemljama daju pristup cjepivima. No vrlo je upitno hoće li Washington to napraviti, piše New York Times. 

Cjepiva za koronavirus, koji je poharao svijet i ubio preko 2 milijuna i 700 tisuća ljudi, podsjetimo, zasigurno ne bi bila razvijena i uspješno testirana u rekordnom roku, manje od godinu dana od početka pandemije, da u tome nisu pomogle SAD, Velika Britanija i Europska unija, i to golemim novčanim sredstvima za nabavu sirovih materijala, prenamjenu tvornica i provođenje kliničkih ispitivanja kako bi se utvrdilo da su cjepiva učinkovita i sigurna. Zajamčene milijarde dolara, odnosno eura u narudžbama cjepiva također su pomogle proizvođačima, otklanjajući rizik da im se investicija neće isplatiti. 

Cijepljenje ide sporo u EU, ali daleko sporije u Indiji, Rusiji, Brazilu...

Nakon zaista impresivnog uspjeha u razvoju cjepiva, uslijedilo je razočaranje, barem u EU, zbog isporuke cjepiva, prvenstveno onog koje je razvila AstraZeneca u suradnji sa Sveučilištem u Oxfordu, a koja teče daleko sporije nego što je obećano i dogovoreno. U EU je dosad iskorišteno manje od 59 milijuna doza cjepiva, prema podacima sa stranice Our World in Data, dok je u SAD-u, koji ima stotinjak milijuna stanovnika manje od EU, iskorišteno više od 126 milijuna doza cjepiva. U Velikoj Britaniji, koja ima oko 68 milijuna stanovnika (prema 447 u EU), iskorišteno je već više od 30 milijuna doza cjepiva.

No, EU svejedno stoji daleko bolje po pitanju procijepljenosti od, primjerice, Brazila, Indije, Rusije, Kine, Indonezije, Irana ili Egipta. U golemoj Indiji, koja ima oko tri puta više stanovnika od EU, tako je dosad iskorišteno manje od 50 milijuna doza (za veliku većinu cjepiva potrebno je dati dvije doze za punu imunizaciju). U Meksiku je cijepljeno manje od 6 milijuna ljudi, a u Rusiji, koja pokušava izvesti svoje cjepivo Sputnik V diljem svijeta, manje od 9 milijuna. U Južnoafričkoj Republici i Iranu iskorišteno je manje od 200 tisuća doza cjepiva.

Stanovnici zemalja s visokim i srednjim primanjima primili su dosad čak 90% od 458 milijuna doza cjepiva koje su dosad iskorištene. Neke od siromašnijih zemalja morat će, prema trenutnim projekcijama, čekati ne mjesecima, nego godinama da bi procijepile većinu svog stanovništva. Nejednakost u cijepljenju sve je veći globalni problem koji se tiče svih - jer zemlje u kojima epidemija nastavi harati i dalje će biti rasadište za trenutne, ali i buduće, možda još opasnije i otpornije sojeve koronavirusa koji se onda mogu proširiti cijelim svijetom.

>>CNN: Kako je Brazil zbog korone postao globalna prijetnja

U neprocijepljenim zemljama širit će se postojeći, ali i novi sojevi koronavirusa

Dapače, neki od sojeva koji trenutno zadaju glavobolju znanstvenicima i zdravstvenim službama diljem svijeta dolaze upravo iz zemalja u kojima je procijepljenost vrlo niska, a to su Brazil i Južnoafrička Republika. U Brazilu se, usto, zaraza i dalje nekontrolirano širi, unatoč ljetnim vrućinama. Prosječni broj smrti na dan veći je od dvije tisuće, zdravstvenom sustavu prijeti urušavanje zbog pretrpanosti pacijentima, a predsjednik Jair Bolsonaro i dalje se uporno protivi strožim mjerama zaštite. 

"Nekontrolirana pandemija u Brazilu uzrokovala je ovaj soj (P.1, poznatiji kao brazilski soj). I stvorit će još sojeva i mutacija jer se to događa kad pustite virus da se slobodno replicira", rekla je mikrobiologinja Natalia Pasternak za CNN.

"Više sojeva znači da je veća vjerojatnost da jedan soj može izbjeći sva cjepiva. To se rijetko događa, ali je moguće", naglasila je Pasternak, dodavši kako to Brazil čini globalnom opasnošću, ne samo za susjedne zemlje, već i cijeli svijet.

Zbog toga sve veći broj zdravstvenih dužnosnika i nevladinih organizacija poziva vlade zapadnih država da poduzmu izvanredne mjere i natjeraju farmaceutske divove da povećaju proizvodnju, ali i da objave svoje recepte za proizvodnju cjepiva i tako omoguće drugima da ih sami proizvode. Drugim riječima, pozivaju ih da se odreknu svojeg intelektualnog vlasništva za globalno javno dobro u najvećoj pandemiji u posljednjih stotinu godina.

WHO, Indija i Južnoafrička Republika pozvali na suspenziju patenata na cjepiva

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) također je pozivala razvijene zemlje koje su sufinancirale razvoj cjepiva da u ugovore kao uvjet uključe obavezu određenih kvota isporuka siromašnim zemljama ili odricanje od patenata radi dijeljenja znanja s drugim proizvođačima. WHO je u tu svrhu osnovao i međunarodni sustav za globalni pristup cjepivima za covid-19 nazvan COVAX, kojem se pridružilo 165 zemalja svijeta, na koje otpada 60% svjetskog stanovništva.

Ipak, COVAX ima u planu cijepiti samo 20% stanovništva najsiromašnijih zemalja ove godine, a i za to mu nedostaju 2 milijarde dolara predviđenih sredstava. 

>>Šef WHO-a: Nepravedna raspodjela cjepiva je groteskna i moralno uvredljiva

"U siječnju sam upozorio da će svijet doći na rub moralnog sloma ako ne osigura jednaku raspodjelu cjepiva protiv covida-19. Imamo mogućnosti izbjeći taj neuspjeh, ali šokantno je kako je malo učinjeno. Jaz između broja cjepiva primljenih u bogatim zemljama i onih putem Covaxa se produbljuje i svakog dana postaje sve groteskniji", izjavio je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus na konferenciji za novinare u ponedjeljak. 

"Neke zemlje se utrkuju da cijepe cjelokupno svoje stanovništvo, dok druge nemaju ništa. To stvara kratkoročnu sigurnost, ali to je lažni osjećaj sigurnosti. Što covid više kruži, pojavljuje se više varijanti i sve je vjerojatnije da postojeća cjepiva neće biti učinkovita", objasnio je i Ghebreyesus zašto bi sebičnost i kratkovidnost zemlja po pitanju cjepiva na kraju mogla skupo koštati sve.

Ghebreyesus je početkom ovog mjeseca u kolumni za Guardian javno pozvao na privremenu suspenziju patenata na cjepiva za covid-19, poentirajući da "fleksibilnosti u trgovinskim regulacijama postoje za izvanredna stanja, a globalna pandemija koja je natjerala mnoga društva na zatvaranje i načinila toliku štetu tvrtkama - i malima i velikima - zasigurno spada u to". Proizvođačima bi se i dalje isplaćivali tantijemi na proizvedena cjepiva, napominje čelnik WHO-a, pa ne bi bili uskraćeni za kompenzaciju za svoj izum.

Indija i Južnoafrička Republika još krajem prošle godine uputile su prijedlog za takvu suspenziju pravila oko intelektualnog vlasništva za cjepiva protiv koronavirusa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), upravo kako bi siromašnije zemlje mogle same što prije početi proizvoditi cjepiva. Bogate zemlje, SAD, Velika Britanija i članice EU, oštro su se usprotivile tom prijedlogu, tvrdeći da bi se time suzbila inovacija i demotiviralo farmaceutske tvrtke da dalje razvijaju i istražuju cjepiva. Protiv ove inicijative snažno lobiraju i same farmaceutske korporacije, svjesne da bi ona ugrozila njihov unosni monopol na proizvodnju.

Nacionalizam cjepiva mogao bi učiniti pandemiju trajnom

Zapadne vlade su, međutim, dosad pokazale upravo takvu kratkovidnost i uskogrudnost na koji su WHO i drugi uzalud upozoravali. Njihovo rezerviranje daleko većeg broja doza cjepiva od onog koje je potrebno za procjepljivanje njihove populacije primjer je "nacionalizma cjepiva" koje bi moglo učiniti pandemiju još duljom, upozoravaju eksperti. 

"To je bilo kao navala na toaletni papir. Svi su imali stav, 'maknite mi se s puta, ja ću uzeti taj posljednji paket Charmina (marke WC papira, op. a.). Samo smo trčali za dozama", komentirao je epidemiolog sa Sveučilišta Yale, Gregg Gonsalves, za New York Times, uspoređujući navalu zemalja na cjepiva s iracionalnom navalom građana na WC papir u prvom valu pandemije. 

>>Prekid cijepljenja AstraZenecom u EU - politička igra ili opravdani oprez?

"To je bilo amerocentrično. Nije bilo antiglobalno. Svi su se slagali da će se doze cjepiva, jednom kad SAD zadovolji svoje potrebe, slati dalje", komentirao je Moncef Slaoui, bivši glavni znanstveni savjetnik američke Operacije Warp Speed, programa koji je administracija Donalda Trumpa pokrenula za sufinanciranje razvoja i distribucije cjepiva u SAD-u. 

"Sad ćemo osigurati da najprije Amerikanci budu zbrinuti. Ali onda ćemo pokušati pomoći ostatku svijeta", rekao je nedavno novi predsjednik Joe Biden.

>>Bijela kuća potvrdila: Čuvamo zalihe AstraZenece za Amerikance

No znakovito je da SAD, iako ima sasvim dovoljno cjepiva za svoje stanovništvo, čuva zalihu AstraZenecinog cjepiva koju ima i odbija je podijeliti s europskim saveznicima kojima ga kronično nedostaje, neovisno o aktualnim sumnjama u opasne nuspojave, koje je Europska agencija za lijekove uglavnom odbacila. 

>>Naručili smo ogromnu količinu najjeftinijeg cjepiva. Problemi s njim se gomilaju

I Hrvatska pati zbog kašnjenja s isporukom cjepiva

Podsjetimo, AstraZeneca je prvo u siječnju smanjila obećanje o isporuci 120 milijuna doza u prvom tromjesečju na 40 milijuna, a zatim su to obećanje ovog mjeseca dodatno srezali na 30 milijuna, uz 70 milijuna u drugom tromjesečju. Posljedice ovog kašnjenja osjeća i Hrvatska, koja je naručila najviše cjepiva baš od AstraZenece - čak 2.7 milijuna doza - zbog čega se premijer Andrej Plenković žalio Europskoj komisiji i Europskom vijeću, zajedno s premijerima Austrije, Slovenije i još nekoliko zemalja članica, da se raspodjela cjepiva u EU ne vrši pravedno.

Svađa između EU i njene donedavne članice Velike Britanije ovih se dana zahuktava, uz međusobne optužbe za zgrtanje cjepiva nauštrb druge strane. Međutim, kako je u objavi na Facebooku istaknuo liberalni eurozastupnik i bivši premijer Belgije, Guy Verhofstadt, EU je dosad izvezla 41.6 milijuna doza cjepiva, dok su SAD i Velika Britanija izvezle - nula.

Ako vlade razvijenih zemalja ne poduzmu korake kako bi učinile cjepivo javnim dobrom, odnosno pokrenule državnu proizvodnju uz već postojeću privatnu proizvodnju, za što se zalažu mnogi aktivisti i eksperti, pandemija bi mogla postati trajna. 

"Ako prihvatimo status quo, to će biti užasno za planet. Zastrašujuće. I iz epidemiološke i iz humanitarne perspektive... To je mnogo veći globalni zdravstveni projekt od svih koje smo dosad imali. Nije nemoguć. Ali ljudi moraju reći da je procjepljivanje - što je šire i brže moguće - međunarodni cilj. Ne radi se o humanitarnoj pomoći. Možda manjim dijelom. Ali uglavnom se radi o samoočuvanju", zaključio je epidemiolog Greg Gonsalves u intervjuu za Atlantic. Zasad, nažalost, nema previše sluha za ovakva upozorenja.