ZAGREB i zagrebačka zaobilaznica su već neko vrijeme postali mjesta velikih prometnih gužvi. Glavni grad Hrvatske tako se polako pridružuje mnogim europskim gradovima koji imaju takvih i sličnih problema. Je li Zagreb doista u prometnom smislu postao obilježen gužvama na cestama i što se može učiniti da se aktualno stanje popravi? O tome smo razgovarali s Markom Ševrovićem, profesorom na Fakultetu prometnih znanosti.

Stanje u drugim velikim europskim gradovima je gore

Ševrović za početak naglašava da je prometna gužva zapravo stvar perspektive.

"Mi inženjeri ne volimo izraz 'gužva'. Radije govorimo o preopterećenju, dakle kad je nešto iznad kapaciteta ili ispod kapaciteta. Preopterećenje nastaje kada volumen prometa bude veći od kapaciteta prometnica koje imamo", kaže.

Zagreb još i dobro stoji u kontekstu drugih većih europskih gradova.

"Ako situaciju u Zagrebu pogledamo iz perspektive velikih europskih gradova, možemo reći da u Zagrebu i nema prometne gužve. Imamo dva-tri pravca koje bih mogao izdvojiti - npr. Avenija Bologne ujutro, Slavonska avenija - a koji u određenim dijelovima dana izgledaju kao gužve u ostatku EU. U principu, ako na semaforu čekate jedan ili dva ciklusa, to nije gužva", ističe ovaj prometni stručnjak.

Jedan od glavnih razloga gužvi su - taksiji

Sve veće gužve na zagrebačkim cestama su posljedica više faktora.

"U Hrvatskoj je problem kvaliteta i količina javnog prijevoza. Mi se sve manje i manje vozimo javnim prijevozom i to je razlog zašto se stvara dojam da je gužva u gradu. Sve više se putovanja obavlja osobnim automobilom, a u to ubrajam i taksi. Kako taksi prijevoz danas funkcionira u Zagrebu, to je zapravo konkurencija javnom prijevozu", smatra Ševrović.

"Imamo i puno više mladih koji su se prije vozili tramvajem, a danas se voze Uberom, Boltom, taksijima itd. Idu čak tako u školu. To je prije deset godina bilo nezamislivo", dodaje. "Mi sada imamo par tisuća taksi vozila koja stalno kruže po gradu. Naravno da i to stvara zastoje", kaže.

Trenutno stanje je posljedica dugogodišnje pogrešne prometne politike ili izostanka interesa da se njome uopće bavi.

"Sve je više obitelji koje imaju dva i više automobila"

"Ako stavljate sva jaja u jednu košaru, dobijete ovo što imamo. Cijeli prometni sustav se u Zagrebu (i Hrvatskoj) razvija u smjeru korištenja osobnog automobila", kaže Ševrović.

Zanimalo nas je imamo li točne podatke o tome koliko se u Zagrebu povećao broj automobila u posljednjih deset godina.

"Statistike po registracijama koje objavljuju Centar za vozila i Državni zavod za statistiku su skup točno zbrojenih netočnih podataka. Način na koji mi dodjeljujemo registarske oznake u Hrvatskoj ne funkcionira i mi ne možemo na taj način pratiti koliko je u Zagrebu više ili manje vozila. Koliko znam, prava istraživanja te vrste u Gradu Zagrebu nisu rađena, siguran sam da ih nije radio naš fakultet.

Ipak, imamo jedan statistički podatak iz kojeg se nešto može zaključiti, a to je da se povećava posjedovanje automobila u obitelji. Sve više je obitelji koje imaju dva i više automobila", objašnjava Ševrović.

Na to je svojedobno u intervjuu za Index upozorio i gradonačelnik Tomislav Tomašević.

>> Tomašević za Index: U Zagrebu je previše automobila, ne možemo izgraditi toliko cesta

Kada se sve to uzme u obzir, sigurno je da se broj automobila u Zagrebu povećao u posljednjih deset godina. "Koliko točno, to vam nitko u Hrvatskoj ne zna", govori na profesor s Prometnog fakulteta.

Ne treba proširiti cestovnu mrežu jer će to povećati korištenje automobila

Je li moguće proširiti zagrebačku prometnu mrežu u skladu s povećanim brojem vozila?

"Ne. Proširenje zagrebačke prometne mreže bi samo još više potaknulo korištenje automobila. To vam je onda začarani krug: što više kapaciteta cestovne mreže, to će ljudi više koristiti aute. To znamo iz iskustava na američkoj zapadnoj obali. Oni su još 1970-ih shvatili da ako sagrade autoput s 14 traka, nisu ništa dobili, jer će za dvije godine tih 14 traka biti pune auta", kaže Ševrović.

Jedan od problema koji Zagreb ima je što su na rubovima grada napravljeni veliki šoping-centri, do kojih se maltene može doći samo automobilom. 

"To su sve atraktori i generatori automobilskog prometa jer se do njih ne može doći javnim prijevozom, odnosno mnogo je teže do njih doći javnim prijevozom. Ljudima je neatraktivno ići tamo bilo kako drugačije nego autom", navodi Ševrović.

Urbanistički problemi dovode do prometnih problema

Pa nastavlja: "Dodajte tome i da se uz te centre grade stambeni objekti. Pogledajte koliko se gradi u Klari. Mi ćemo uskoro tamo imati nekoliko tisuća mladih obitelji, koje moraju koristiti automobile jer se do tamo ne može normalno doći javnim prijevozom. Grad Zagreb je dao lokacijske dozvole za te zgrade ne računajući da se radi i na javnom prijevozu do njih. U Hrvatskoj se pogoduje građevinskom lobiju, a to onda u konačnici proizvodi i prometni problem."

Navodi i još konkretnih primjera.

"Na Trešnjevci smo imali obiteljske kuće u kojima je živjela jedna obitelj. Onda se na tom mjestu odjednom pojavi zgrada za šest stanova i sada tu imamo šest obitelji i 12 automobila. Taj proces je neodrživ", smatra ovaj stručnjak za promet.

"Zagreb stoji bolje od Sarajeva, Beograda i Ljubljane"

Ševrović ističe da bi idealno bilo da građani sve što moraju obaviti - otići liječniku, u školu, u kupovinu itd. - obave u 15 minuta, te napominje da gradovi koji funkcioniraju na takvom principu nemaju prometne gužve.

Dodaje da to, naravno, nije uvijek točno 15 minuta ili manje, ali da je važno razmišljati na taj način kada je riječ o urbanističkom planiranju. Navodi kako je Beč dobar primjer toga, i po tome da je izvrsno premrežen javnim prijevozom i da ima sve što građanima treba u svojim kvartovima.

"Također, pogledajte glavne gradove u okruženju. Primjerice, Ljubljana je riješila problem prometa u centru grada, ali ima ogromne probleme na rubovima. Sarajevo također ima velike zastoje, a o Beogradu da ne govorim. Zagreb i dalje stoji bolje od njih", smatra Ševrović.

Loša parkirna politika

Još jedan problem je trenutna parkirna politika u Zagrebu. Ljudi koji žive u prvoj parkirnoj zoni su u povlaštenom položaju, smatra Ševrović. Dodaje da se promjenom parkirne politike također može regulirati promet.

Sve to je i pitanje kulture i vrijednosti nekog društva. Primjerice, u Njemačkoj postoji mnogo veća ekološka svijest nego u Hrvatskoj, pa mnogi iz tih razloga izbjegavaju voziti automobile, kao velike zagađivače okoliša, te se odlučuju za korištenje javnog prijevoza ili vožnju biciklom. Naravno, u Njemačkoj je javni prijevoz u pravilu bolji nego u Hrvatskoj, pa je to onda i lakše. 

"Ako hoćete nešto napraviti, to je nemoguće bez radikalnih promjena. Mislim da je gradonačelnik Tomašević u ovom mandatu promašio priliku da to učini, primjene te vrste se rade u prvoj godini vlasti", podsjeća ovaj stručnjak.

Bez željeznice nema poboljšanja javnog prijevoza

Ševrović ponavlja da je bolji javni prijevoz ključ svega. No ističe da to nije samo pitanje Grada Zagreba nego i države. U Zagrebu i oko Zagreba živi između milijun i dva milijuna ljudi koji gravitiraju prema glavnom gradu. To znači da je ključna uloga željeznice u rješavanju prometnih problema, a to je u nadležnosti države.

"Ljudima bi trebalo omogućiti da dođu do željezničkih terminala izvan Zagreba, tamo ostave svoj auto i onda brzim vlakom dođu do grada. To ne može riješiti sam Grad Zagreb", kaže.

"Ja sam bio najsretniji kad sam vidio da gradonačelnik Tomašević i ministar prometa Oleg Butković surađuju. Konačno! To dugo nismo vidjeli. U tome je rješenje. Država mora riješiti probleme željezničkog prometa u zagrebačkoj regiji, lokalna uprava nema novaca za to. To vrijedi i za ostale veće gradove u Hrvatskoj", kaže Ševrović.

I vozači su krivi za prometne gužve

Ovaj stručnjak upozorava da se sada treba početi raditi na promjenama da za pet godina ne završimo u još većim problemima. Za kraj dodaje da treba očekivati i od vozača da budu pametniji.

"Pogledajte ove gužve na zaobilaznici. Pa postoje tri alternativna pravca kako mogu doći do Zagreba, a ljudi se odlučuju ući u kolonu od 17 kilometara, iako mogu i na radiju čuti što se događa, a i vidjeti na Google Mapsu da je zastoj", kaže Ševrović. Drugim riječima, vozači također mogu donijeti odluke koje će smanjiti postojeće gužve u prometu.