ZNANSTVENICI su u Tihom oceanu istražili dva udaljena koraljna atola na kojima je priroda ostala gotovo netaknuta ljudskim djelovanjem. Na njima su pronašli iznimno bogat životinjski i biljni svijet, uključujući velike populacije morskih pasa, kolonije morskih ptica i gnijezda morskih kornjača, piše ScienceAlert.

Riječ je o atolima Bikar i Bokak na Maršalovim Otocima, koji su proglašeni prvim nacionalnim morskim rezervatom te države. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science, pokazalo je da su među najočuvanijim morskim ekosustavima u regiji.

Dva atola na kojima je priroda ostala gotovo netaknuta

Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene tijekom ekspedicije 2023. godine, kada su detaljno istražili život na kopnu, koraljnim grebenima i u dubinama mora.

Bikar se nalazi oko 116 kilometara od najbližeg naseljenog atola, dok je Bokak udaljen približno 385 kilometara. Upravo je ta izoliranost pomogla očuvanju njihovih ekosustava.

"Bikar i Bokak nisu vrijedni samo za Maršalove Otoke, nego za cijeli planet. Oni su rezultat predanosti zajednice atola Utirik, koja desetljećima tradicionalno čuva ove osjetljive ekosustave", istaknuo je Alan Friedlander, morski ekolog sa Sveučilišta Havaji koji je vodio istraživanje.

Autori objašnjavaju da udaljeni oceanski atoli pružaju jednu od posljednjih mogućnosti za proučavanje prirodnih sustava u kojima su veliki grabežljivci, morske ptice i autohtona vegetacija relativno pošteđeni izravnog ljudskog utjecaja.

Morski psi čine čak trećinu biomase na nekim grebenima

Tijekom istraživanja znanstvenici su zabilježili najmanje 266 skupina grebenskih riba iz 38 porodica. Veću ukupnu biomasu riba, odnosno masu živih organizama na promatranom području, pronašli su na Bokaku.

Posebno se ističe brojnost morskih pasa. Na vanjskim dijelovima koraljnih grebena činili su 26.8 posto biomase riba na Bikaru i čak 33.9 posto na Bokaku.

Takva zastupljenost velikih grabežljivaca važna je jer pokazuje da su na tim područjima očuvani složeni odnosi među vrstama, koji su u mnogim drugim morskim ekosustavima narušeni ljudskim djelovanjem.

Istraživači su koristili i podmornice kako bi proučili život na dubinama do 275 metara. Ondje su zabilježili 138 skupina riba, među kojima je 14 skupina koje ranije nisu bile zabilježene na Maršalovim Otocima.

Kamere postavljene na još većim dubinama otkrile su dodatnih 79 skupina riba, što pokazuje koliko je život u dubokom moru oko tih atola još slabo istražen.

Pronašli i stotine tragova morskih kornjača

Bogata priroda nije ograničena samo na podmorje. Znanstvenici su na atolima zabilježili 17 vrsta morskih ptica te velike kolonije koje se ondje gnijezde.

Pronašli su i 71 trag morskih kornjača na obalama te 132 udubljenja koja su kornjače iskopale za polaganje jaja. Većina ih se nalazila na Bikaru.

"Ovi atoli imaju goleme kolonije morskih ptica, razvijenu autohtonu vegetaciju, aktivna gnjezdišta kornjača te veliku biomasu grebenskih riba i velikih grabežljivaca. Bokak odlikuju koraljni grebeni, strukturno složena staništa u zoni sumraka i iznenađujuće raznolike, slabo poznate zajednice dubokog mora", objasnio je Friedlander.

Pokazuju kako su morski ekosustavi nekoć izgledali

Znanstvenici smatraju da Bikar i Bokak mogu poslužiti kao važno mjerilo za procjenu stanja drugih morskih ekosustava.

Naime, brojni koraljni grebeni diljem svijeta posljednjih su desetljeća pretrpjeli velike promjene zbog ribolova, zagađenja, zagrijavanja mora i drugih ljudskih aktivnosti.

Zato rijetka područja s minimalnim izravnim ljudskim utjecajem omogućuju istraživačima da usporede koliko su se drugi ekosustavi promijenili.

"Oni su među najboljim ekološkim referentnim točkama koje imamo. Pomažu nam razumjeti što smo drugdje izgubili i daju nam ključne spoznaje potrebne za učinkovitu zaštitu i obnovu prirode", rekao je Friedlander.

Ni ovi otoci nisu potpuno zaštićeni od ljudskog utjecaja

Unatoč svojoj udaljenosti, Bikar i Bokak nisu potpuno netaknuti.

Znanstvenici su tijekom ekspedicije otkrili da na oba atola žive uneseni polinezijski štakori, koji nisu izvorni dio tih ekosustava.

Osim toga, atoli su izloženi globalnim prijetnjama poput zagrijavanja mora, izbjeljivanja koralja i zakiseljavanja oceana.

"Izraz 'relativno netaknuto' koristimo kao usporedbu, a ne kao pretpostavku da udaljeni grebeni predstavljaju savršeno ili povijesno neometano stanje", napisali su istraživači.

Upozoravaju da izoliranost može smanjiti izravni ljudski pritisak, ali ne može ukloniti posljedice ranijih ljudskih aktivnosti, unesenih vrsta ni globalnih klimatskih promjena.

Samo nekoliko dana poslije posjetili su atol Bikini

Koliko ljudsko djelovanje može promijeniti prirodu pokazala je sljedeća postaja istraživačke ekspedicije.

Nakon Bokaka znanstvenici su posjetili atol Bikini, na kojem su Sjedinjene Države sredinom 20. stoljeća provodile nuklearne pokuse.

Eksplozije su uništile tri otoka i ostavile radioaktivno onečišćenje zbog kojeg je Bikini i danas nenaseljen.

Jedan od članova ekspedicije u svojem je terenskom dnevniku opisao dojmove nakon dolaska na Bikini.

"Opći osjećaj ovdje je turoban. Nešto jednostavno nije u redu. Prvi zaroni otkrili su nešto riba i nekoliko područja sa živim koraljima, ali i mnogo smrvljenog, mrtvog grebena na kojem gotovo ništa ne živi", zapisao je.

Zaštićeno gotovo 48.000 četvornih kilometara oceana

Podaci prikupljeni tijekom ekspedicije pomogli su vlastima Maršalovih Otoka da donesu odluku o zaštiti Bikara i Bokaka.

Godine 2025. oko tih atola proglašeno je prvo nacionalno morsko zaštićeno područje u zemlji, koje obuhvaća približno 48.000 četvornih kilometara oceana.

Istraživači smatraju da će se na tom području moći dugoročno pratiti promjene u koraljnim grebenima, populacijama riba, morskim pticama i drugim organizmima te uspoređivati njihov razvoj s ekosustavima izloženima snažnijem ljudskom utjecaju.