POREZNI obveznici u prvih su šest mjeseci prošle godine platili preko dvije milijarde kuna jamstava koje je država dala propalim tvrtkama za kredite i druge obaveze, koje onda one nisu mogle ispuniti, odnosno platiti. Naravno, kada kredit ne možeš platiti, on pada na teret jamca, u ovom slučaju državnog proračuna, odnosno poreznih obveznika.

Znači imamo neku paradržavnu ili državnu firmu, kojoj zbog katastrofalnog poslovanja nitko ne da kredit, onda uskače država sa svojim jamstvom jer ako država jamči, zna se da će se kreditor naplatiti. Nakon toga firma propada, a kredit, odnosno jamstvo, plate porezni obveznici - i nikome ništa.

U prvih šest mjeseci na naplatu došle preko dvije milijarde kuna

U državnom proračunu za prošlu godinu za jamstva je bio predviđen iznos od oko 1,5 milijardi kuna, no propast brodogradilišta Uljanik znatno je povećala iznos plaćenih jamstava, kao što smo već spomenuli, na preko dvije milijarde kuna.

Kako se vidi iz izvještaja o državnim jamstvima, u prvom polugodištu 2019. isplaćeno je 2,09 milijardi kuna, od čega najveći dio za jamstva Uljaniku i to 1,96 milijardi kuna te brodogradilištu 3. maj u iznosu od 22,6 milijuna kuna.

Porezni obveznici platili su i kredite HŽ Infrastrukture i to u iznosu od 101,3 milijuna kuna. Tu su i druga poznata imena, poput Imunološkog zavoda koji već godinama ne radi jer su izgubili sve dozvole, ali su im porezni obveznici zato prošle godine platili preko tri milijuna kuna duga. Oko pet milijuna kuna iznosila su i jamstva koje su porezni obveznici platili za Brodarski institut.

I godinu ranije najviše smo platili za Uljanik

I godinu ranije, 2018., najveća jamstva, oko 2,5 milijardi kuna, plaćena su za Uljanik. Opet se na listi pojavljuje Imunološki zavod za koji je plaćeno 7,5 milijuna kuna. Tu je i HŽ Infrastruktura za koju su plaćeni krediti u iznosu od 211 milijuna kuna.

Spašavanje ovakvih firmi porezne obveznike koštalo je do sada desetke milijardi kuna - od brodogradilišta, koja su uz HŽ najsvježiji i najveći primjer spaljivanja javnog novca na propale kompanije, pa sve do Imunološkog zavoda koji je završio kao javna ustanova koja se ne bavi ničime.

Iako nema licence za proizvodnju pa ne radi ništa, Imunološki zavod godišnje potroši oko 35 milijuna kuna na “poslovanje”.

Prošle godine izdane 4,3 milijarde kuna jamstava

Iako je očito da državna jamstva često zaista dolaze na naplatu, tj. da se ne radi samo o pomoći kod dobivanja kredita pojedinog subjekta nego da država na kraju taj kredit i otplati, prošle godine izdano je jamstava u visini od 4,3 milijarde kuna.

Tako je HŽ Infrastruktura, čije kredite je država već plaćala, dobila jamstva od 350 milijuna kuna. Hrvatske ceste dobile su jamstvo za kredit od 200 milijuna kuna, a rekorder su Hrvatske autoceste koje su za refinanciranje starih kredita dobile jamstvo od gotovo tri milijarde kuna.

Osim toga, tu je i jamstvo od 150 milijuna kuna brodogradilištu 3. maj za kredit kod HBOR-a kojim bi se trebala pokrenuti proizvodnja, a s obzirom na to kakva su dosadašnja iskustva s brodogradilištima, nije teško pogoditi tko će taj kredit na kraju platiti.