Prosjaci u Banja Luci zarađuju dvaput više od radnika
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Takvi su podaci dobijeni u Banjoj Luci nakon jednomjesečnog istraživanja obavljenog uz pomoć suradnika-volontera.
Traženjem milostinje od prolaznika, kao djelatnošću, odnosno profesijom, bavi se oko 200 osoba, uglavnom pripadnika etničke skupine Roma, koji su na ove prostore pristigli poglavito s područja Srbije. Riječ je o organiziranim skupinama žena: djevojčica od 10 do 13 godina, djece od 4 do 8 godina starosti, koji doslovce zaposjedaju objekte Kliničkog centra, vjerskih objekata, i terase ugostiteljskih lokala u centru grada, osobito u večernjim satima.
Prosječni dnevni utržak dostiže iznos od 20 Eura po zaposleniku, priznaje jedan od organizatora ovog businessa iz Niša (Srbija); njegovi djelatnici mu, na ime osiguranog smještaja i ishrane, najčešće u ilegalnim prostorima ? podrumima i napuštenim kućama, isplaćuju polovicu (nekad i više) dnevne zarade.
Ova vrsta reketiranja dobro je poznata djelatnicima Centra za socijalni rad, no oni su, objektivno, nemoćni pred najezdom prosjeka koji se pojavljuju niotkuda.
Naime, prije dvije godine, Gradska uprava Banja Luke je, uz suradnju policije, provela je uspješnu akciju ekstradicije svih osoba koje nemaju prijavljeni stalni boravak u Banjoj Luci. Tada su, čak tri autobusa, u pratnji liječnika, prevezli na granične prijelaze prema Srbiji i Crnoj Gori, osobe koje nisu mogle podastrijeti dokumente da im je Banja Luka stalno boravište.
Mnoge nevladine udruge i organizacije za zaštitu ljudskih prava tada su službeno prosvjedovale zbog ove ekstradicije, no ona se pokazala, barem za kratko, djelotvornom.
Akciju su tada poduprle i ugledne obitelji Roma iz Banje Luke. Ta nacionalna skupina obilježila je povijest ovoga grada ? ne samo dolaskom još u 16. stoljeću ? nego kasnijom kulturnom i obrtničkom tradicijom.
Uoči rata u Bosni i Hercegovini (1992. godina) banjalučki Romi su svoje tradicionalno naselje Veseli Brijeg uredili prema zahtjevima općinskih urbanista, završili izgradnju vodovoda i kanalizacije, a na školovanju je bilo oko 1500 njihove djece. S druge strane, zahvaljujući angažiranju obitelji Mujkić, Osmanović i Avdić, niti jedan banjalučki Rom, a niti njegovo dijete, nije smjelo prositi na ulicama ovog grada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Da bi se to spriječilo, 1978. godine utemeljeno je Kulturno-umjetničko društvo Roma Veseli Brijeg u koje su pristup imala isključivo djeca, odnosno mladi koji su na školovanju ili u radnome odnosu.
Tijekom rata u Bosni i Hercegovini Romi iz Banja Luke hametice su emigrirali 1994. godine, nakon čega su, do konca rata, njihove domove koristile izbjeglice koje su, u tom razdoblju, na groblju Roma sagradile igralište za mali nogomet.
"Romi iz Srbije su naša braća, ali, oprostite, mi u Banjoj Luci smo prosjačenje iskorijenili još 1950. godine! I to definitivno. Naša djeca su profesori, nastavnici, učitelji, imamo i socijalne radnike, cijenjeni smo obrtnici i radnici, a knjižvnik Šemso Avdić publicirao je svoja djela i hrvatsko-romski rječnik u Italiji!", kazao je za HINU Ramo Mujkić (83), utemeljitelj i inicijator svih kulturnih i modernih stečevina Veseloga Brijega, nositelj brojnih odličja i društvenih priznanja.
Ratna su zbivanja dovela do toga da je Ramo Mujkić, koji za sebe kaže da je otac profesora, nastavnika i obrtnika, danas prognanik u Švedskoj.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Da bi obnovio svoj dom potrebno mu je najmanje 10 tisuća KM.
Ipak, Mujkić trenutačno traga za fundusom folklorne odjeće i glazbenih instrumenata KUD Veseli Brijeg koje je, kako je objasnio, duša banjalučkih Roma.
"Žalosno je i nehumano što se Romi uvezuju u mafijaško-prosjačku mrežu", kazao je Ramo Mukić zaključivši da se radi o profaniranju te etničke skupine.
Slične je pojavio doživio i u Zagrebu, a to ga je dotuklo, pojasnio je.
"Ja sam Banjalučanin; možda neću doživjeti, ali vjerujem da će ovaj grad vratiti Romima dostojanstvo, ali i da će se Romi vratiti u ovaj grad...", rekao je Mujkić...
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google