Provjerili smo: Prodaje li se Hrvatima hrana zaražena bakterijama i plijesni?

Provjerili smo: Prodaje li se Hrvatima hrana zaražena bakterijama i plijesni?
Foto: Damir Špehar/Pixsell, Screenshot: Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

JUČER su svi relevantni mediji objavili vijest kako se Hrvatima prodaje hrana zaražena bakterijama i plijesni.

Naime, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu objavila je izvješće Centra za sigurnost hrane koje je pokazalo da je u većini kategorija hrane koju su analizirali povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, zatim plijesni i kvasca, dok je u manjem broju kategorija hrane utvrđena kontaminacija bakterijama.

Kontaktirali smo navedenu agenciju iz koje su Indexu odgovorili da rezultati mikrobioloških analiza prikazani u spomenutom izvješću nisu rezultati koji su dobiveni državnim inspekcijskim monitoringom, niti ih je otkrila inspekcija, te da se radi o hrani koja se još ne nalazi na tržištu.

"To su isključivo rezultati analiza koje redovno provode subjekti u poslovanju s hranom, na hrani koja se još ne nalazi na tržištu. Ako rezultati nisu bili zadovoljavajući sukladno važećem zakonodavstvu, ta hrana nije ni došla na tržište", odgovorila nam je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

>> Inspekcija otkrila: Hrvatima se prodaje hrana zaražena bakterijama i plijesni

"Ovi su rezultati značajni "

Ističu kako je to u osnovi i smisao samokontrole od strane samih subjekata u poslovanju. Subjekti u poslovanju s hranom (SPH), ističu u agenciji, ulažu velike napore kako bi zadovoljili mikrobiološke kriterije za hranu i imaju u svojim planovima kontrole predviđene mnogobrojne mikrobiološke analize koje im služe kao potvrda provođenja proizvodnog procesa u skladu s higijenskim načelima.

Svakom se rezultatu koji odstupa od njihovih očekivanih rezultata pridaje posebna važnost, navode u agenciji, nakon čega se obično preispita sam korak u proizvodnji, provede dodatno čišćenje i sanitacija, ovisno od slučaja do slučaja.

"Prikazom rezultata željelo se istaknuti da, osim velikog broja analiza koje se službeno provode u okviru državnog monitoringa, i sami SPH provode brojne analize kako bi održali ili poboljšali higijenske uvjete proizvodnje. Ovi su rezultati značajni jer ih SPH uzimaju u svrhu kontrole vlastitog procesa (samokontrole) te samim time žele dobiti stvarnu sliku situacije, kako bi mogli biti sigurni da je hrana koju proizvode i stavljaju na tržište sigurna za konzumaciju", objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.

To je, kažu nam, ujedno i pozitivan primjer odgovornosti za svoj proizvod i sigurnost za potrošače.

Ovi rezultati, navode, predstavljaju dio rezultata analiza koje se provode, a koji su indikativni jer im daju dijelom uvid u higijenu proizvodnih procesa. Prikazano je, dodaju, trogodišnje razdoblje kako bi se uvidjelo postoje li određeni trendovi rasta ili smanjenja pojavnosti kontaminacija za određene kategorije hrane.

"U Hrvatskoj je hrana manje kontaminirana nego u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Australiji"

"Čak ako se rezultati usporede s rezultatima koji su objavljeni 2007. godine za petogodišnje razdoblje na području jednog dijela Hrvatske, u ovom pregledu rezultata analiza vidljivo je smanjenje mikrobiološke kontaminacije u svim kategorijama hrane. Osim toga, rezultati sličnih istraživanja iz Njemačke, Velike Britanije i npr. Australije govore o većoj kontaminaciji patogenima i ostalim mikroorganizmima, indikatorima higijene, nego u Hrvatskoj", objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu.

Ono što je značajno istaknuti, a razvidno je iz ovog izvješća je, ističu, da su patogeni mikroorganizmi utvrđeni u vrlo malom broju slučajeva. Naglašavaju kako se ostali kontaminanti, indikatori higijene, čak i u slučaju povećanog prisustva, ne smatraju rizikom za zdravlje ljudi.

Rezultati samokontrola subjekata u poslovanju s hranom, tvrde, nisu zabrinjavajući. SPH ih, kažu, trebaju i dalje provoditi i u skladu s njima provoditi korekcije svojih HACCP planova, što će posljedično utjecati i na povećanje razine higijene u proizvodnim procesima.

"Ovim izvješćem htjeli smo skenirati stanje kako bi se Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu otvorila prema našim domaćim proizvođačima i kada je sigurnost hrane u pitanju. Cilj nam je bio detektirati izazove s kojima se susreću, da im budemo na usluzi s konkretnim savjetima i pojednostavljenim uputama i vodičima, lako primjenjivim za njihove potrebe, ovisno o vrsti hrane koju proizvode, a s ciljem postizanja maksimalne razine sigurnosti hrane", istaknuo je doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

HZJZ: Najbolja zaštita je ispravno rukovanje hranom

Kontaktirali smo i Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji nam je također odgovorio da se pregledom navedenog izvješća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu ne radi se o inspekcijskim uzorcima i nalazu inspekcije.

U HZJZ-u navode i da nije jasno definirano tko i kada je uzorkovao navedene uzorke te na koje godine se odnosi navedeno Izvješće.

"Opasnost za stanovništvo se ne može procijeniti na temelju ovog Izvješća jer se odnosi na više kategorija hrane i mikroorganizama koje se moraju promatrati odvojeno. Neovisno o Izvješću, najbolja zaštita je ispravno rukovanje hranom – čuvanje, termička obrada, sprečavanje križne kontaminacije i održavanje higijene ruku i površina pri pripremi hrane", stoji u odgovoru HZJZ-a za Index.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara