PREDSJEDNICA Tajvana, otoka u središtu rastućih tenzija između Kine i SAD-a, prvi put je potvrdila prisutnost američkih vojnika u toj zemlji.

Tsai Ing-wen dala je ekskluzivni intervju za CNN u kojem je rekla da "kineska prijetnja raste iz dana u dan".

Tajvan je, podsjetimo, otok udaljen manje od 200 kilometara od jugoistočne obale Kine, a predsjednica ga je opisala kao "svjetionik demokracije, koji mora biti obranjen kako bi se obranila vjera u demokratske vrijednosti širom svijeta".

"Imamo otok od 23 milijuna ljudi koji svakog dana naporno rade kako bi zaštitili sebe, ali i našu demokraciju, te osigurali da naši ljudi imaju slobode koje zaslužuju", rekla je Tsai Ing-wen u razgovoru za CNN.

"Ako u tome ne uspijemo, to znači da će ljudi koji vjeruju u te vrijednosti posumnjati jesu li to vrijednosti za koje bi se trebali boriti", dodala je.

Biden jučer kritizirao "agresivne" akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu

Američki predsjednik Joe Biden jučer je kritizirao "agresivne" akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu u poruci upućenoj summitu zemalja azijsko-pacifičke regije, na kojem sudjeluje i kineski premijer.

Putem videoveze predsjednik Biden je na summitu Istočne Azije naglasio da su Sjedinjene Države "duboko zabrinute zbog nametljivih i agresivnih akcija Kine u Tajvanskom tjesnacu", koji odvaja Kinu od Tajvana

Takve akcije "prijete regionalnom miru i stabilnosti" , dodao je američki predsjednik.

Odnosi Tajvana i Kine najgori u više desetljeća

Napetosti u tom području su porasle nakon sve češćih kineskih zračnih upada blizu Tajvana, koji Peking smatra pokrajinom koju će, ako bude potrebno, silom ujediniti s Kinom. Odnosi Kine i Tajvana su trenutno najgori u više desetljeća, navodi CNN.

Kina je ranije ovog mjeseca poslala rekordan broj svojih vojnih aviona u zračni prostor oko Tajvana, a državni mediji upozoravaju na moguću invaziju ako Tajvan ne bude slušao službenu politiku kineske vladajuće Komunističke partije.

Napetosti između Tajvana i Kine, koja nije isključila preuzimanje otoka silom, eskalirale su proteklih tjedana, kad je Peking pojačao vojni i politički pritisak.

Predsjednica potvrdila prisutnost američke vojske na tajvanskom tlu

Tsai Ing-wen je u razgovoru za CNN prvi put potvrdila da su američki vojnici prisutni na tajvanskom tlu. Posljednji američki vojnici službeno su napustili Tajvan 1979. godine, pri čemu su mediji u posljednjih godinu dana izvještavali o prisutnosti manjeg broja američkih vojnika na tom otoku.

Početkom 2020. godine američka vojska je prvo objavila, a potom obrisala snimku američkih specijalaca kako treniraju pripadnike tajvanske vojske. U studenom iste godine tajvansko Ministarstvo obrane je lokalnim medijima prvo najavilo, a potom zanijekalo podatak da američki vojnici treniraju lokalne snage. 

Tsai nije htjela otkriti o koliko se američkih vojnika trenutno radi, ali je rekla da "nije toliko puno koliko ljudi misle". 

"Imamo širok raspon suradnje sa SAD-om usmjerene prema povećanju naših obrambenih sposobnosti", dodala je.

Potvrda je izrečena dok Kina uvelike povećava vojni pritisak na Tajvan, uključujući misije kineskih borbenih zrakoplova u tajvanskoj identifikacijskoj zoni protuzračne obrane.

Službena potvrda mogla bi dodatno pogoršati američko-kineske odnose u razdoblju u kojemu Peking izvodi vojne vježbe pored Tajvana.

Biden nedavno potvrdio: Branit ćemo Tajvan u slučaju kineskog napada

Sjedinjene Države stale bi u obranu Tajvana i obvezne su braniti otok na koji Kina polaže pravo, rekao je nedavno američki predsjednik Joe Biden, premda je Bijela kuća kasnije rekla da nema promjene u politici prema otoku.   

"Da, obvezni smo to učiniti", odgovorio je Biden u gradskoj vijećnici na upit hoće li SAD stati u obranu Tajvana, koji se žali na sve jači vojni i politički pritisak Pekinga da se prihvati kineski suverenitet.

Iako je Washington prema zakonu obvezan Tajvanu osigurati sredstva za obranu, dugo je slijedio politiku "strateške nejasnoće" o tome hoće li vojno intervenirati kako bi zaštitio Tajvan u slučaju kineskog napada.

Tsai: Kina je pod Xijem sve ambicioznija

Mandat tajvanske predsjednice Tsai Ing-wen koincidira s usponom sve asertivnijeg Pekinga pod vodstvom kineskog predsjednika Xija, kojeg se smatra najmoćnijim kineskim vladarom u više desetljeća.

Xi je u svom drugom mandatu, koji je počeo 2017. godine, počeo mijenjati način na koji Kina samu sebe percipira na globalnoj pozornici. Pod Xijem kineska je vojska narasla i brojčano i tehnološki, a kineska ratna mornarica je po veličini prerasla američku.

Kineski predsjednik je ovog tjedna na konferenciji poručio vojsci da mora "probiti nove granice" u pogledu razvoja oružja.

U isto vrijeme, Xijeva vanjska politika dovela je do promocije naglašeno nacionalističkih diplomata u Ministarstvu vanjskih poslova, koji su spremni glasno braniti kineske pozicije na najkontroverznijim temama, pri čemu se pitanje Tajvana smatra najvažnijim.

Tsai je za CNN rekla da kineska prijetnja raste iz dana u dana. "Sve su ambiciozniji, sve više ekspanzionistički. Stvari koje su im bile prihvatljive u prošlosti, sada više nisu", zaključila je.

Što kažu u Kini?

Upitan o komentarima tajvanske predsjednice, tajvanski ministar obrane Chiu Kuo-cheng rekao je novinarima da je tajvansko-američkih vojnih interakcija "bilo dosta i da su dosta česte" te da traju već dugo.

"Za vrijeme tih razmjena može se razgovarati o bilo kojoj temi", rekao je.