MINISTAR znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs najavio je danas pokretanje projekta nacionalnih ispita kojima će se vrednovati znanje učenika osnovnih škola nakon petog i osmog razreda osnovne škole. Fuchs je napomenuo kako nije riječ o "maloj maturi" te da će ispiti služiti tome da se stekne uvid u kompetencije učenika te kvalitetu škola i nastavnika. Također je najavio kako bi u razrađenoj varijanti mogli biti korišteni kao jedan od elemenata prilikom upisa u srednje škole.

Koliko su takvi ispiti korisni te na koji način utječu na razvoj djece, pitali smo Gordanu Kuterovac-Jagodić, profesoricu s katedre za razvojnu psihologiju, te Vesnu Vlahović-Štetić i Ninu Pavlin-Bernardić, profesorice s Katedre za školsku psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta 

Vlahović-Štetić: Projekt nacionalnih ispita treba pažljivo pripremiti i postupno uvoditi

"Uvođenje nacionalnih ispita je projekt koji ima svoju povijest u našoj zemlji te je već ranije bilo pokušaja njihovih uvođenja", rekla je profesorica Vlahović-Štetić te napomenula kako sa stajališta psihologije obrazovanja takvi ispiti daju objektivnu informaciju o tome kakvi su stvarno obrazovni ishodi u različitim odjeljenjima i različitim školama, dok nam ocjene o tome daju prilično iskrivljenu sliku. 

"No mislim da projekt nacionalnih ispita treba pažljivo pripremiti i postupno uvoditi. Ako propustimo tu priliku, imat ćemo samo još jedan dodatni izvor stresa za učitelje i učenike", napomenula je Vlahović-Štetić.

Kuterovac-Jagodić također je rekla kako u cijeli projekt ne treba srljati.

"Puno je nepoznanica i ne bi trebalo srljati. Najprije bi trebalo utvrditi zašto se žele ispiti uvesti, što nije dobro i hoće li se tako to što nije dobro ispraviti ili postoje još koji načini. Primjerice, ako se ide u nacionalne ispite da bi se doskočilo inflaciji ocjena, bi li se moglo promijeniti nešto u načinu ocjenjivanja?" upitala se Kuterovac-Jagodić.

Pavlin-Bernardić: Na ovaj način se može dobiti objektivnija procjena znanja naših učenika

Pavlin-Bernardić objasnila je kako su standardizirani tekstovi kakvi su nacionalni ispiti korisni ne samo za povećanje motivacije učenika za učenje već i za povećanje motivacije učitelja da kroz poučavanje ostvare obrazovne ishode propisane za tu razinu obrazovanja. 

"Do sada smo imali prilike čuti brojne pritužbe o poplavi izvrsnih ocjena i pritiscima na nastavnike da ih daju te se na ovaj način može dobiti objektivnija procjena znanja naših učenika", rekla je Pavlin-Bernardić. Dodala je i kako su prednosti ovakvih provjera znanja za djecu te dobi da mogu potaknuti njihovu intrinzičnu (unutarnju) motivaciju za učenje, jer znaju da ne trebaju učiti samo da se "riješe" odgovaranja gradiva i da dobiju ocjenu. 

Kuterovac-Jagodić: Najavljivati da će se već iduće godine uvoditi takvi ispiti pojačava nervozu i stres

Ipak, Kuterovac-Jagodić je napomenula kako je ova vijest s obzirom na uvjete školske godine iznenađujuća.

"Moram reći da me iznenađuje da je ona obznanjena sada na početku vrlo zahtjevne i stresne godine za sve učenike i nastavnike i uopće cijelo školstvo zbog uvjeta pandemije. Držim kako je u tim uvjetima potrebnije razmišljati kako sačuvati kvalitetu obrazovanja u kombiniranim uživo i online uvjetima za koje naši školski programi nisu prilagođeni. Najavljivati da će se već iduće godine uvoditi takvi ispiti pojačava nervozu i stres kod nastavnika i roditelja, a naravno i kod djece.

Pavlin-Bernardić: Učenike se na ovaj način potiče na redovitije učenje

"Tu moram napomenuti da to, naravno, nije jedini način poticanja intrinzične motivacije za učenje, već je bitno tijekom poučavanja učenicima naglašavati komponentu korisnosti gradiva, tj. gdje će ga i kako općenito u životu moći primijeniti, a ne samo na pisanju standardiziranih provjera znanja. Također, učenike se na ovaj način potiče na redovitije učenje, a na temelju njihovih rezultata škole mogu vidjeti područja u kojima ubuduće trebaju više raditi s učenicima", objasnila je Pavlin-Bernardić.

No dodala je i kako mogući nedostatak uvođenja ovakvih ispita može biti u tome "ako se poučavanje učitelja usmjerava samo na učenje za ovakve testove, što onda potiče i tzv. ekstrinzičnu (vanjsku) motivaciju učenika za učenje". 

Vlahović-Štetić je upozorila kako vanjske provjere znanja daju djeci, ali i učiteljima informaciju kakvo je učeničko znanje, ne samo u usporedbi s učenicima u odjeljenju već i u usporedbi s ostalim učenicima iste dobi u Hrvatskoj. 

Vlahović-Štetić: To je pomoć prosvjetnim vlastima da ujednače kvalitetu obrazovanja u zemlji

"To je pomoć prosvjetnim vlastima da ujednače kvalitetu obrazovanja u zemlji. Hoće li to biti stresno za učenike, ovisi o načinu provedbe i o posljedicama koje će imati. Kad se uvodila državna matura, smatrala sam da proces treba biti postupan, bez posljedica, dok se na zahtjeve ne priviknu i nastavnici i učenici. Tako i sad smatram da prvo sve treba dobro pripremiti i probno uvoditi", napomenula je Vlahović-Štetić.

S tim se složila i Pavlin-Bernardić koja je također napomenula kako opsežnije testiranje na kraju određene etape školovanja učenicima može predstavljati stres.

"Moramo biti svjesni da na njihove rezultate djeluje i ispitna anksioznost, kojoj su neki više, a neki manje podložni. No na to se sve može djelovati ranije, primjerenom pripremom učenika na polaganje takvih testova. Ako učenici uče redovito i poučava ih se na višim razinama od same reprodukcije ("štrebanja") gradiva, ni ‘mala matura’ kada se uvede neće biti apsolutno nikakav bauk", objasnila je.

Dodala je kako je kod ispita pitanje kakve obrazovne ishode želimo provjeravati. 

"Čini mi se da bi u cijelom tom procesu trebalo prvo jasno definirati ishode i preko učitelja kroz nastavu komunicirati učenicima što je bitno i što stvarno treba znati i razumjeti. Nadam se da odustajemo od elementarne razine činjenica i da ćemo omogućiti učenicima usvajanje viših razina znanja, a onda treba imati i primjerene ispite. I naravno, treba i učenike uvježbavati u odgovaranju na takve ispite, a ne da se s tim susretnu prvi put na maloj maturi", rekla je Pavlin-Bernardić, koja smatra da je ovaj projekt itekako dobra ideja.

Pavlin-Bernardić: Stres je normalni dio života

"Ako su testovi dobro koncipirani i mjere i više razine znanja, a ne samo činjenično znanje već i razumijevanje, primjenu znanja i analitičko razmišljanje, koje su primjerene toj dobi, poučavanje učenika tako tijekom školovanja svakako će pridonijeti njihovom kognitivnom razvoju", rekla je te dodala da takvo testiranje učenike može potaknuti da redovitije i kvalitetnije uče. Napomenula je i kako roditelji ponekad ističu strah od stresa izazvanog ovakvim provjerama znanja za svoju djecu.

"No stres je normalan dio života. Bitno je suočavati se s njim na prikladan način: tijekom školovanja naučiti kako reagirati u takvim situacijama, naučiti da je trema normalna i svi je osjećamo, na koji način redovito izvršavati obaveze, kako potražiti pomoć u razumijevanju gradiva i slično. To sve doprinosi i kognitivnom i emocionalnom razvoju djece", zaključila je Pavlin Bernardić. 

Ipak, Kuterovac-Jagodić podsjetila je kako se ispiti prema najavama planiraju za 5. i 8. razred koji su i inače stresna razdoblja za učenike te dobi.

Kuterovac-Jagodić: Nedostatak je da se dijete vrednuje u jednoj točki svojeg života i razvoja

"Treba naglasiti kako su to i inače najteža razdoblja u školi jer uključuju tranziciju s razredne nastave na predmetnu u 5. razredu i onda završetak osnovne škole i odlazak u srednju školu. Ta tranzicijska razdoblja događaju se u doba intenzivnog psihofizičkog razvoja, a praćena su značajnim pozitivnim emocijama uzbuđenja odrastanja i prelaska na nove izazove, ali i strepnjom od nepoznatog i strahom od neuspjeha na višoj razini obrazovanja", rekla je te dodala kako obično u srednjem djetinjstvu dolazi i do pada samopoštovanja kod djece koja su kao mala prije škole imala visoko mišljenje o svojim sposobnostima, a koje se u komparaciji s drugima ponešto smanjuje, tj. postaje realističnije.

"Testiranje znanja vanjskim testovima omogućuje djeci da se uspoređuju sa širim krugom vršnjaka od vlastitog razreda i škole, što u slučaju dobrih rezultata može pružati zadovoljstvo i povećavati samopouzdanje, interes i želju za učenjem dok u suprotnom može rezultirati gubitkom samopoštovanja, osjećajem neuspjeha i demotiviranosti. Jedna prednost može biti neka objektivnost procjene znanja ako dijete percipira da ga se nepravedno procjenjuje u vlastitom školskom okružju. Međutim, ako je takav test visokog uloga (high stakes), tj. o njemu ovisi prolaz razreda, ulazak u željenu srednju školu i sl., on je jako stresan, što neku djecu može motivirati, a kod onih koji imaju veću testnu anksioznost dovesti do toga da ne pokažu adekvatno svoje sposobnosti, kompetencije i znanja. Također, nedostatak je da se dijete vrednuje u jednoj točki svojeg života i razvoja u kojoj ne mora biti u idealnom stanju da pokaže svoj trud, razvoj i svoje mogućnosti zbog različitog razvojnog tempa ili nekih životnih okolnosti", naglasila je Kuterovac-Jagodić.