MINISTARSTVO pravosuđa predložilo je u aktualnim izmjenama Kaznenog zakona novo kazneno djelo - femicid.

Ovo je definicija femicida

Femicid je trebao biti definiran kao ubojstvo žene koju je počinitelj već zlostavljao, no u konačnom prijedlogu izbačen je uvjet ranijeg zlostavljanja te je odlučeno da se djelo nazove "teško ubojstvo bliske ženske osobe". Konačna definicija glasi: "Tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora."

Vladini prijedlozi izmjene zakona došli su nakon dugog niza godina tijekom kojih su se razne inicijative i udruge borile protiv nasilja nad ženama, tražile promjene sustava i provođenje Istanbulske konvencije.

Mjere predstavio Plenković, ženske udruge održale prosvjede u više gradova u Hrvatskoj

Mjere je u rujnu predstavio premijer Andrej Plenković, koji je rekao da je ovo treći krug mjera za suzbijanje nasilja nad ženama kojim se uvode "najopsežnije, a možda i najznačajnije promjene do sada".

"Kad je riječ o nasilju nad ženama, mi smo uvijek jasni i čvrsti u osudi nasilja, no to nije dovoljno. Potrebno je da zajednički, kroz naše politike, promijenimo opseg tog fenomena koji je jedan od onih koji nagrizaju hrvatsko društvo", istaknuo je.

U radnoj skupini koja je sudjelovala u izradi vladinog paketa izmjena zakona zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, među kojima je i Kazneni zakon, sudjelovale su i brojne ženske udruge u Hrvatskoj koje se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.

Zbog nastojanja da se poboljša zakonodavni okvir zaštite žrtava rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja, ali i uvede femicid kao zasebno kazneno djelo, u kolovozu su ženske udruge održale prosvjede u više gradova u Hrvatskoj.

Puno kritika

Definiciju novog kaznenog djela kritizirali su mnogi zainteresirani. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, piše Jutarnji list, predložila je da se postojeća odredba o femicidu u prijedlogu Kaznenog zakona povuče na doradu kako bi se, po uzoru na neke druge države članice EU, propisale vrste femicida te kako bi ih se stavilo u kontekst otegotnih okolnosti.

I suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda donijeli su mišljenje u kojem su kategorički odbacili uvođenje femicida u Kazneni zakon kao neosnovano.

Suci su među glavnim argumentima istaknuli da se tim prijedlogom uvodi "veća kaznenopravna zaštita žena u odnosu na muškarce" pa je, posljedično, ta kaznena odredba "u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti". No predsjednik najvišeg suda Radovan Dobronić poručio je da se s njima ne slaže te ih podsjetio na Istanbulsku konvenciju.

Puhovski za Index: Gotovo kao da je genocid neka vrst crnoga odlikovanja

Index je na ovu temu razgovarao s političkim analitičarem Žarkom Puhovskim.

"Zbog zbrke koja je nastala s pokušajem uvođenja takozvanog femicida, treba početi sa samim terminom. Termin bi uz korektno poznavanje izvornog latinskog jezika trebao glasiti feminicid. Pa i pokret se zove feminizam, a ne femizam. Ali bojim se da te terminologijske napomene kao i obično dolaze prekasno jer je medijska mašinerija preuzela femicid kao termin.

Drugo na što treba upozoriti je da se pokušava dograditi jedna odredba o zločinu pozivom na klasičnu definiciju genocida. To je relativno novi termin koji je 1944. uveo Raphael Lemkin. Konvencija Ujedinjenih nacija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida usvojena je 1948. te je određen kao nakana uništenja jedne nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe kao takve", govori Puhovski.

Dodaje kako je to pomalo neodređeno jer, recimo, rod ili spol nije bio uzet u obzir, kao što i klasno motiviran genocid nije bio uzet u obzir, što je odgovaralo ljevici.

"S druge strane, u praksi javnih reakcija i povremenih pravnih reakcija, dogodilo se da je genocid vezan uz velike brojke. Pravi genocid tako se dogodio u Škabrnji gdje su doista provjeravali etničku pripadnost ljudi kod ubijanja, ali se genocid ne spominje, jer je ubijeno "samo" nekoliko desetaka ljudi.

S druge strane, tragično je da su mnogi u Vukovaru rogoborili jer tamošnji zločini iz 1991. nisu okvalificirani kao genocid (jer su na Ovčari i drugdje ubijani i pripadnici drugih nacija osim hrvatske) – gotovo kao da je genocid neka vrst crnoga odlikovanja", govori.

"Događa se da se žene ubija jer su žene"

Podsjetio je na primjere iz prošlosti.

"Feminicid, ili ako ćemo eto reći femicid, trebao bi, u ovoj paraleli, značiti da se žene ubija jer su žene. I to se nedvojbeno događa. Imamo klasične slučajeve u Lomasu u Meksiku, gdje je 1996. godine ubijeno osam žena. Još očitiji slučaj je u montrealskom Politehničkom fakultetu, gdje je 1989. ubojica ubijao žene, a propuštao ubijati muškarce.

Drugo realno zbivanje koje bi odgovaralo ovom opisu feminicida jest ubijanje djevojaka u ime povrijeđene časti kod patrijarhalnih porodica. Takvo nešto je dosta prošireno, a žene bivaju okrivljene za intimiziranja s inovjercima ili pripadnicima drugih nacija. Muškarcima iz istih porodica se to u odgovarajućoj situaciji ne čini", riječi su Puhovskog.

"U originalu, kod genocida, radi se o tome da se osobu ubija kao pripadnika ili pripadnicu entiteta, kao "ud općosti"; kao što bi rekao Hegel, a ne kao konkretno biće.

S druge strane, ubiti susjeda ili susjedu, recimo židovske, srpske, mongolske ili hrvatske nacionalnosti s kojim ili s kojom ubojica ima dugu povijest različitih odnosa, nije po sebi genocid jer se radi o ubojstvu osobe zbog njenih konkretnih osobina, koje nadražuju ubojičin poriv.

Naravno, genocidna atmosfera u društvu može se koristiti i često je bila korištena za skrivanje ovakvih ubojstva s konkretnim motivima. Drukčije rečeno, ono što se kod nas posljednjih tjedana pokušava strpati pod feminicid jesu slučajevi brutalnog nasilja u kojima je žena ubijena ne zato jer je žena nego zato što u glavi ubojice "nije moja"; ili "nije više moja", rekao je.

"Argument nije u broju ubijenih žena, nego u tome da je preko 80 posto počinitelja muškog roda"

Napominje da slična dinamika važi i za istospolne brakove, odnosno veze.

"Po nekim starijim istraživanjima, u Sjedinjenim Američkim Državama među istospolnim partnerima nije manja stopa nasilja. Ako je dinamika u bitnome ista, onda bi se to eventualno zvalo uxoricid, to jest ubojstvo supruge/partnerice kao takve.

Kad je riječ o nedvojbeno postojećim osobnim, privatnim, dapače intimnim odnosima, ne može biti riječ o tomu da se ženu ubija jer je žena, nego zato što nasilni muž, partner ne podnosi "oštećenje svoje stvari", simbolički ili stvarno", objašnjava.

Napominje da se statistike dosta često nategnuto tumače, ali i kako nema dvojbe u tome da je broj žena koje su ubijene aktivnošću muškaraca s kojima su bile u vezi dosta visok i kreće se od oko 40 do 60 posto od ukupnog broja ubijenih žena.

"Međutim, ako se samo na tomu inzistira onda naizgled na smislenosti dobiva zapravo pogrešan stav sudaca Vrhovnoga suda koji su otklonili mogućnost uvođenja feminicida s argumentom da bi to značilo pridavanje više vrijednosti životu jednog dijela osoba u društvu.

Pravi argument nije u broju ubijenih žena, koji su u nekim godinama manji od broja ubijenih muškaraca, nego u tome da je preko 80 posto počinitelja muškog roda.

No kao što je pogrešno izvoditi zaključak da se ovim pokušajem daje veća vrijednost životu žena, što su izrekli suci Kaznenog odjela Vrhovnog suda, podjednako mi se čini pogrešna argumentacija koju je protiv njih iskoristio predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, a koja glasi da nisu uzeli u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulsku konvenciju.

Protiv načelnog stava ne pomaže citiranje zakona ili konvencija, nego argumentacija protiv tog stava, ako pak te argumentacije nema, onda treba raditi na promjeni zakona ili konvencije. 

Pritom mi se čini pogrešnim stajalište iz rečene konvencije koje deklarira da se posebne mjere za zaštitu žena neće smatrati diskriminacijom. Jer, neke od tih mjera mogu biti diskriminatorne, ali radi se – s obzirom na dane okolnosti – o pozitivnoj diskriminaciji", objasnio je Puhovski.

"Ova pomodna terminologijska igrarija neće pomoći smanjenju opasnosti od nasilja nad ženama"

Ne misli da će uvođenje ovog kaznenog djela smanjiti opasnost nasilja nad ženama.

"Čini se očitim da ova pomodna terminologijska igrarija neće pomoći smanjenju opasnosti od nasilja nad ženama. Dapače, vjerojatno će samo povećati neprohodnost pravnoga sustava, a to je uvijek na štetu baš onih koji trebaju zaštitu.

Mnogo više od promjene nazivlja pomoglo bi radikalno sučeljavanje s patrijarhalnim mentalitetom, od političke klase, preko sudačke profesije, nadalje.

Na red treba doći i odgoj mladih za prihvaćanje ne-vlasnički intoniranih partnerskih odnosa. To, dakako, traje - ako uopće počne - jer pretpostavlja protimbu i naslijeđenoj porodičnoj strukturi i novonadošlim ideologijama koje vide tržište kao panaceju.

U međuvremenu, korektno suđenje rodno osviještenih sudaca/sutkinja u skladu s postojećim zakonima dosta bi značilo", zaključio je za Index Puhovski.