PROTEKLOG tjedana crte dodira na ukrajinskom bojištu uglavnom su mirovale. Ruske snage izvodile su manje ofenzivna djelovanja koja bi rezultirala ili osvajanjem vrlo malo teritorija ili, još češće, ničim. Velik dio tih djelovanja, naročito u Donjecku, zapravo su bila nasilna izviđanja kako bi se otkrili ukrajinski položaji. Čak je i djelovanje ruske artiljerije bilo znatno reducirano.

Posljedica je to uspješnih napada ukrajinskih HIMARS-a na ruska skladišta u kojima su sveukupno uništene tisuće tona artiljerijskih granata i raketa. Ogroman je to udarac ruskim snagama u Ukrajini jer ruska logistika ne može u kratkom vremenu nadomjestiti toliku količinu. Povrh toga, ruski zapovjednici moraju organizirati nova skladišta barem 90 kilometara daleko od crte dodira kako bi ih zaštitili od novih napada, pritom se nadajući da Ukrajinci nisu ili uskoro neće dobiti projektile dometa 150 kilometara.

A oni bi mogli doći vrlo brzo jer je Washington najavio novi paket pomoći vrijedan 270 milijuna dolara. Dio paketa su novi HIMARS-i i projektili srednjeg dometa.

Nitko trenutno nije u stanju pokrenuti veću ofenzivu

Rusku ofenzivu na Donjeck nije uspio pokrenuti ni posjet ministra obrane Šojgua. S kroničnim nedostatnom ljudstva, a od nedavno i sa znatno manjom mogućnošću artiljerijske potpore, ruski zapovjednici ne vjeruju da mogu ostvariti znatna napredovanja. Zbog toga radije čekaju da logistika odradi posao i dopremi nove tisuće tona artiljerijskog streljiva nego da krenu u veća ofenzivna djelovanja.

Sa slabljenjem intenziteta borbi i sve jasnijom činjenicom da ni jedna strana nije sposobna pokrenuti veliku, odlučujuću ofenzivu, sve je očitije da će se budućnost Ukrajine odrediti mimo nje. Ukrajinski politički i vojni vrh vidi tsunami oružja, streljiva i druge vojne opreme koju su do sada dobili tek kao obvezu Zapada koji bi morao dati još više. 

Prosječni Europljanin, a to znači birač koji svake četvrte godine odlučuje tko će vladati, na to gleda bitno drukčije. U početku je pomoć Ukrajini doživljavao kao dobrovoljnu i poželjnu potporu prijateljskoj državi da se obrani od ničim izazvane agresije. Međutim, to se promijenilo te je sada sve više doživljava kao žrtvu. Žrtvu koja vrlo brzo može postati prevelika.

Ukrajinski problemi i gubitak strpljenja

Činjenica je da europska javnost pomalo gubi strpljenje s Ukrajinom. Deseci milijardi dolara (trenutno više od 50) već su otišli u Ukrajinu, a ona i dalje gubi rat. Ni vijest da je predsjednik Zelenski morao smijeniti jednog od najbližih suradnika i prijatelja iz djetinjstva zbog nesposobnosti, jer nije uspio pronaći i razbiti ruske obavještajne mreže koje, po svemu sudeći, dopiru do samog političkog vrha, ne ulijeva nadu u to da će se Ukrajina obraniti.

Tim prije jer je smjena šefa ukrajinske službe sigurnosti Ivana Bakanova bila tek početak velike čistke unutar Službe sigurnosti Ukrajine koja ima oko 30 tisuća zaposlenih. Do sada je pokrenut 651 kazneni postupak za veleizdaju i kolaboraciju s Rusijom djelatnika tužiteljstava, istražnih tijela i službi sigurnosti.   

S protokom vremena prosječni Europljanin osjeća ukrajinsku krizu kao povećanje inflacije te najave velike zimske energetske krize s vrlo teškim posljedicama.

Europljani će pretrpjeti nekoliko stupnjeva hladnije domove. Inflaciju već puno teže, ali ona ipak neće dovesti do većih nemira. Međutim, ni jedan Europljanin neće pristati na to da zbog Ukrajine ostane bez radnog mjesta i ugrozi egzistenciju obitelji. Ako nedostatak plina tijekom zime pokrene stagflaciju (istodobno stanje stagnacije i inflacije) te posljedično pokrene val otpuštanja, europska će se javnost vrlo brzo odreći Ukrajine.

Kijev najavljuje pobjedu prije zime, ali...

Zadnjih pet mjeseci ukrajinsko vodstvo zapadnu javnost uvjerava da je jedini način da ne izgube rat stalni dotok oružja sa Zapada. I pritom traže sve više i više što prije. Zbog toga je jedini zaključak da bi prekid isporuka zapadnog oružja i streljiva doveo do ukrajinskog poraza.     

Svjesni su toga i u Moskvi i u Kijevu. Putinu je plin "zlatni metak" koji može iskoristiti samo ove zime. I zasigurno hoće, nadajući se da će na taj način slomiti podršku europske javnosti Ukrajini. Kako za sada stvari stoje, za to ima poprilično dobre izglede.

Znaju to i u Kijevu pa svako malo predsjednik Zelenski ili neko od njegovih najbližih suradnika najavi da će ukrajinska vojska pobijediti prije početka zime. Tako je prije nekoliko dana predstojnik ureda ukrajinskog predsjednika Andrij Jermak nadasve optimistično ustvrdio da će nove količine oružja sa Zapada omogućiti Ukrajini da pobijedi prije zime.

Sa svakim propuštenim danom ukrajinska pobjeda prije zime je sve manje i manje vjerojatna. Dapače, već je sada vrlo malo izgledna. Za pobjedu prije zime ukrajinske su snage već morale osloboditi Herson, prijeći na istočnu obalu Dnjepra i voditi teške borbe na prilazima Krimu. I pritom bi jednaku važnost imalo oslobađanje teritorija i nanošenje što većih gubitaka ruskim snagama, otprilike istih ili većih od onih koje su imale na samom početku rata u borbama za Kijev. Ruski gubici bi morali biti toliko teški da natjeraju Putina da konačno pokrene masovnu mobilizaciju i dovede ukrajinski rat u ruske obitelji. 

Trenutna situacija je takva da ukrajinske snage nisu došle ni do predgrađa Hersona ili barem do njegove zračne luke. No zato ne manjka najava velikih ofenziva i skore pobjede.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala