NAJVEĆE rafinerije u Teksasu ispustile su u zrak tone štetnih plinova kako bi spriječile oštećenja pri ubrzanom gašenju prerade zbog polarnog vala, pokazuju podaci dostavljeni državnoj agenciji.

Arktička zračna masa nadvila se prošlog tjedna nad Teksas, prouzročivši smrt najmanje 24 ljudi. Stotine tisuća građana ostale su bez struje, neki i bez vode, a proizvođači nafte i rafinerije obustavili su poslovanje.

Na vrhuncu vala prerada nafte smanjena je za više od četiri milijuna barela dnevno, a niske temperature teško su pogodile i proizvodnju prirodnog plina i struje, prekinuvši opskrbu pogona uz američku obalu Meksičkog zaljeva.

Kako bi spriječile oštećenja na postrojenjima, rafinerije su spaljivale i ispuštale u zrak plin, stvarajući dim koji je zastro nebo nad istočnim Teksasom.

Pet najvećih rafinerija emitiralo je gotovo 170 tona štetnih spojeva, uključujući benzen, ugljikov monoksid, vodikov sulfid i sumporni dioksid, prema preliminarnim podacima dostavljenim Teksaškoj komisiji za kvalitetu okoliša (TCEQ).

Valero Energy u prijavi TCEQ-u priznaje da je njegova rafinerija u Port Arthuru u Teksasu prošlog ponedjeljka ispustila 39 tona štetnih tvari zbog, kako navode, niskih temperatura i prekida u opskrbi energijom.

Motivina rafinerija u istom gradu ispustila je od ponedjeljka do četvrtka 59 tona štetnih plinova, trostruko više od ukupno prijavljene emisije američkoj Agenciji za zaštitu okoliša u cijeloj 2019. godini.

Rafinerija Marathon Petroleuma u Galveston Bayu ispustila je prošlog ponedjeljka u manje od pet sati više od sedam tona, trostruko više od približno 10 posto ukupnih ispuštenih emisija iznad dopuštenih razina u 2019. godini.

Exxon Mobil je priopćio da je njegovo postrojenje Olefins u Baytownu emitiralo gotovo tonu benzena i 68 tona ugljikovog monoksida zbog zaustavljanja "više procesnih jedinica i sigurnosnog korištenja sustava baklji".

Prerada u dvije rafinerije u Teksasu obustavljena je zbog niskih temperatura i problema u opskrbi plinom, navode u Exxonu, dodajući da su njihovi petrokemijski pogoni u Teksasu i Louisiani pomogli u napajanju strujom oko 300.000 domova.

U Valeru i Motivi nisu odmah za Reuters komentirali emisije štetnih plinova.

"Obično ne komentiramo svoje poslovanje mimo izvješća, ali možemo reći da su nam sigurnost radnika, susjeda i okoliša glavni prioriteti pri upravljanju objektima", priopćio je pak glasnogovornik Maratona Džamal Kheiry.

Zašto pogoni nisu zimovali?

Teksaške naftne i plinske tvrtke dostavile su 174 obavijesti o ispuštanju zagađujućih tvari iznad dopuštenih razina između 11. veljače i 18. veljače, četiri puta više nego u tjednu ranije, prema podacima TCEQ-a.

Ukupno zagađenje iz pogona u širem području Houstona tijekom hladnog vala iznosilo je oko 351 tonu, oko tri posto ukupnog zagađenja preko dopuštenih količina za cijelu 2019. godinu, odnosno 10 posto emisija u 2018. godini, zaključak je grupe Environment Tex.

Grupa je do brojki došla na temelju izvješća podnesenih teksaškoj agenciji regulatoru.

Konačni podaci o ispuštanju štetnih tvari trebali bi biti dostavljeni državi kroz dva tjedna.

"Emisija (štetnih plinova) koja nastaje takvim postupcima može biti znatno veća od one u redovitim aktivnostima rafinerija", objašnjava Jane Williams iz ekološke udruge Sierra Club.

Regulatori moraju promijeniti politiku koja dopušta "nekažnjeno ispuštanje tako velike količine štetnih plinova", poručuje Wiliams.

Sharon Wilson iz grupe Earthworks ocijenila je da su emisije alarmantne, dijelom i zato što "nije utvrđena sigurna granica izloženosti ljudi benzenu".

Državni podaci pokazuju da je izgaranje metana proizvođača nafte i plina u prošlome tjednu "pogoršalo situaciju, a moglo se spriječiti zimovanjem postrojenja“, navela je Wilson.