Rast cijena: Populizam i "cirkusantska politika" Vlade

SITUACIJA je ozbiljna, povećanje cijena hrane i energenata je pred vratima, i treba amortizirati političke posljedice po vladajuću garnituru. Stoga se po državnim medijima već počeo vrtjeti spin o tome kako Sanaderova vlada energetsku krizu dočekuje "aktivnim pristupom", odnosno povećanjem neoporezivog dijela plaće, čime će pojačati "kupovnu moć" građana. U stvarnosti je priča malo drukčija. Razlog zbog kojeg Hrvatsku očekuje nagli porast životnog standarda je populistička ekonomska politika iste vlade.

Hrvatska živi u ekonomskom balonu. Do nedavnog vala poskupljenja goriva jedini je pokazatelj krize bila rastuća inflacija. Samo, inflacija nije nešto o čemu prosječan stanovnik pretjerano razmišlja, iako je upravo ona ono što ga najviše pogađa.

Realno, za tri četvrtine stanovništva inflacija iznosi oko 10 posto

"49 posto inflacije otpada na prehrambene proizvode, komunalije i zdravstvo. Dakle, radi se o inflaciji u onim segmentima koje nijedan građanin ne može izbjeći. Usto, ona najviše pogađa tri četvrtine stanovništva s ispodprosječnim primanjima. Realno, inflacija je za njih preko 10 posto, dok se za ostatak stanovništva, onu jednu četvrtinu s iznadprosječnim prihodima, inflacija kreće oko 4, 4,5 posto", rekao je za Index predsjednik HNS-a Radimir Čačić, jedini političar koji je dosad dao nekakvu koherentnu kritiku trenutne situacije.

Poskupljenje goriva i socijalni nemir koji je ono izazvalo, prvi je znak posljedica pucanja ekonomskog balona koji je dosad održavala gospodarska politika Sanaderove administracije.

Njima ni u kom slučaju nije odgovaralo dopustiti porast životnog standarda u predizborno ili postizborno vrijeme. Stoga su odlučili krpati situaciju sasvim besmislenim potezima - obranom cijene energenata i relativnom obranom cijena hrane. Bez potrebe za objašnjavanjem punog idiotizma državnog utjecanja na tržišne cijene, efekt takve politike već je vidljiv u krizi koju je izazvalo poskupljenje naftnih derivata.

Vladina "cirkusantska politika"

No, to je samo vrh ledenog brijega, Hrvatsku očekuje neminovno poskupljenje struje, plina, kao i osnovnih prehrambenih namirnica - brašna, kruha, mlijeka. Stvar je u tome što je upravo populistička politika dovela do toga da će to poskupljenje doći kao pucanje balona, mjesto da je išlo postepeno i da su se potrošači mogli naviknuti na promjene životnog standarda.

Po riječima Čačića, radi se o "cirkusantskoj politici". "Groteskno je pokušavati utjecati na profite privatnih kompanija. Kod trenutne krize se radi o izostanku strateškog plana razvoja, na planu energenata, hrane i vode, ekologije, obrazovanja - čiji izostanak je i doveo do ove situacije. Uz postojanje strateške politike udar cijena na građane bio bi upola manji", rekao nam je Čačić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, strategija nije ono što trenutno zanima Vladu. Trenutno je na tapeti izbjegavanje štetnog publiciteta. Da bi kontrirala negativnim efektima neminovnog poskupljenja cijena, Vlada RH sada počinje održavati predstave za široke mase. U prvoj od njih, predstavi sa strujom, Sanader igra ulogu zaštitnika narodnih masa, dok je uloga velikog zločestog vuka pripala HEP-u. HEP, kao što je neki dan na sjednici Vlade rekao Sanader, namjerava cijenu dizati i preko 50 posto, ali Sanaderova vojska mu to neće dopustiti.

Ipak, cijena će morati rasti za oko 20 posto. Puk može biti sretan što ga čuva tako hrabra HDZ-ovska vojska zaštitnika. Naravno, ista ta vojska zaštitnika mogla je dopustiti postepen rast cijene struje, pa poskupljenje od 20 posto ne bi došlo kao nagli udarac na novčanike puka, ali ta činjenica ostavlja se po strani. Ne uklapa se u predstavu. Nema "nas" i "njih", omiljenog balkanskog fetiša.

Spin o "aktivnoj politici"

Ista stvar dogodit će se i sa cijenama hrane. Vlada će se opravdavati kako nije najavila vječnu obranu cijena, nego samo do ljeta, kako je osnovala nekoliko povjerenstava - za praćenje cijena, za energetiku i hranu, za poljoprivredu, te kako sada djeluje u skladu sa zaključcima tih povjerenstava. Povjerenstva su također odličan amortizator prigovorima sindikata, koji ionako u većini slučajeva nemaju pojma što rade, pa se samo pozivaju na "hitnu potrebu za sazivanjem sjednica" tih povjerenstava. "Radimo sve što možemo, ali nismo svemoćni", poruka je kojom se već tjednima pere mozak puku.

Tu na scenu dolazi "aktivna politika" Vlade usred prsnuća ekonomskog balona. Ona se tobože očituje u povećanju kupovne moći građana putem smanjenja poreza. Radi se o, kako smo već pisali, krpanju gospodarstva, ili, kako kaže Čačić, o vatrogasnim mjerama. One nisu loše same po sebi, ali je iznimno jasno da nisu ni izbliza dovoljne.

Uvijek ćemo imati stadione

Bilo kakva ozbiljna namjera izlaska iz gospodarske krize uključivala bi i strategiju razvoja gospodarstva. Umjesto toga, HDZ je poljoprivredni sektor prepustio na uništavanje HSS-ovoj politici 19. stoljeća, energetski sektor Polančecovim rumenim obrazima, uz iznimno sumnjive najave o zamjeni dionica Ine i Mola, a financijsko krpanje Šukerovim zakašnjelim mjerama. Dosad se uspijevalo preživjeti zabijanjem glave u pijesak, ali nagomilani problemi moraju doći na naplatu.

Voljeli bismo reći kako im nikakav spin tu ne može pomoći, ali, s obzirom na to da im sličan sistem populizma pod imenom "gospodarska politika" prolazi već dva desetljeća, vjerojatno će se i iz ovoga izvući najobičnijim retoričkim figurama. Uostalom, ako stvari postanu preozbiljne, uvijek se može izgraditi dodatne rukometne dvorane i nogometne stadione.

Jovan Dragišić

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara