KORONAVIRUS

Sve više zaraženih kod naših susjeda. Liječnik iz BiH: Nismo mi opasnost za Hrvatsku

Sve više zaraženih kod naših susjeda. Liječnik iz BiH: Nismo mi opasnost za Hrvatsku
Foto: Pixsell/Goran Stanzl/Klix

POSLJEDNJIH dana naglo raste broj zaraženih u hrvatskom susjedstvu, u BiH, Srbiji i posebno Makedoniji.

U Srbiji je u srijedu do 15 sati zabilježeno 96 novopotvrđeno oboljelih, u četvrtak još 94, a danas 93. 

U Bosni i Hercegovini je u četvrtak potvrđeno 58 novih slučajeva, a sličan prosjek bilježi se već gotovo dva tjedna.

Slovenija broji osam novozaraženih, što je najveći broj u posljednjih mjesec i pol. Glavna slovenska infektologinja Bojana Beović nedavno je naglasila kako bi trebali kontrolirati ulaske stanovnika zemalja iz država koje nisu u Europskoj uniji.

Broj novih slučajeva ne raste samo u susjedstvu nego i kod nas

Broj novootkrivenih slučajeva raste i u Hrvatskoj. U četvrtak je potvrđeno 11 novih slučajeva, a danas još 12, što je najveći rast novooboljelih od 12. svibnja, kada je zabilježeno 11 novih slučajeva.

Zbog skoka broja novozaraženih u Hrvatskoj i okruženju u javnosti se počeo spominjati drugi val epidemije, a stručnjaci upozoravaju da smo se previše opustili.

Apel da se ne putuje u države poput BiH i Srbije će biti teško provediv

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić pozvala je građane Hrvatske da ne putuju u države poput BiH i Srbije, u kojima postoje žarišta covida-19. Istaknula je da su novozaraženi uglavnom boravili u tim zemljama.

"Većinom su to ljudi koji su bili u BiH i Srbiji, jedan u Sloveniji, većinom na sastancima po prirodi posla. Bilo bi dobro, s obzirom na to da su u BiH i Srbiji žarišta, da nitko tko nema prijeku potrebu ne ide na ta područja", istaknula je. 

No budući da Hrvatska s tim zemljama ima vrlo meke granice, osobito s BiH u kojoj mnogi imaju dvojno državljanstvo, jasno je da će taj apel biti teško provesti u praksi. Osim toga, bilo bi logično očekivati da Hrvatska ima značajno veće razloge strahovati od masovnog dolaska turista.

Kakva je situacija u BiH?

Primarius Goran Čerkez, specijalist javnog zdravlja, pomoćnik ministra zdravlja i član Kriznog stožera Federacije BiH, za Index je objasnio kakva je situacija u susjednoj državi te što se realno može učiniti kako bi se spriječilo izbijanje novih žarišta u regiji.

"U BiH trenutno je najveće žarište u Tuzlanskom kantonu, u više gradova", rekao je Čerkez u razgovoru za Index.

"Najviše ih je u Živinicama, u kojima je sve i započelo. Određeni broj slučajeva postoji u Tešnju i nešto u Sarajevu. U Tešnju se ulazak virusa dogodio u jednom proizvodnom programu. To je sada u fazi saniranja. Otkriveni su svi kontakti i stvari su pod kontrolom. Osim toga, povećan broj infekcija imamo u Tuzlanskom kantonu, što je u velikoj mjeri upravo posljedica povratka građana BiH koji rade u Europskoj uniji. Imamo ljudi koji su došli iz skandinavskih zemalja, Švedske i Norveške, koji su importirali zarazu. U BiH trenutno je aktivno oko 600 slučajeva, od čega 394 u Federaciji. Situacija u Federaciji jasno se vidi na našoj interaktivnoj karti (pogledajte ovdje ili na karti ispod, op.a.)", navodi Čerkez.

"U Federaciji BiH posljednjih se dana u prosjeku dnevno bilježi oko 25 novozaraženih, najviše u području Tuzlanskog kantona, u kojem imamo 186 slučajeva. U Zeničko-dobojskom kantonu još je 119 potvrđenih slučajeva, od kojih je oko 95% koncentrirano u Tešnju. Očekujemo da će taj broj, zahvaljujući epidemiološkim mjerama, uskoro početi padati. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu ukupno ima samo šest aktivnih slučajeva. U Unsko-sanskom kantonu, koji je također blizu Hrvatske, potvrđena su samo 23 aktivna slučaja", pojasnio je.

Čerkez: Ne možemo se potpuno zatvoriti

BiH još uvijek nije otvorila svoje granice, a otvaranje se ne planira prije prvog srpnja. One su otvorene samo za susjedne zemlje i za građane BiH u cijeloj Europi.

Na Indexu smo već pisali da su granice s BiH meke te da se preko njih prelazilo čak i kada je putovanje među županijama u Hrvatskoj bilo otežano. Mnogi su tada u BiH također imali propusnice.

"To se ne može spriječiti, ne možemo se potpuno zatvoriti", ističe Čerkez.

"Mi stalno imamo otvorene granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. Jednostavno, moramo naučiti živjeti s virusom. Virus ne možemo u potpunosti eliminirati nikakvim mjerama, osim da se potpuno zatvorimo. Kao što u BiH postoji rizik da ćemo s otvaranjem granica imati uvoz virusa, tako on postoji u svakoj zemlji regije i svijeta. Danas živimo u globaliziranom svijetu u kojem se ljudi puno kreću", ističe Čerkez. 


Goran Čerkez

"Kada je riječ o testiranju, trebamo biti realni i znati da nam garanciju ne može dati ni to što će nam netko predstaviti negativan test na granici. Netko danas može biti negativan, bez simptoma, a već par dana kasnije može biti pozitivan. Dakle, nitko ne može garantirati da se neće pojaviti neko novo žarište. To bismo mogli garantirati samo ako bismo trajno živjeli u lockdownu. Moramo biti svjesni toga. No trebamo pokušati pratiti epidemiološku situaciju i kada se neka zaraza pojavi, moramo odmah provoditi testiranja, izolacije i druge mjere koje su u cijelom svijetu uglavnom iste. Tu nema neke suštinske razlike", kaže Čerkez.

"Ne treba stigmatizirati zemlje, BiH nije posebno rizična"

Ističe da je u BiH i regiji čak i u najvećoj krizi postojala neka ekonomska komunikacija.

"Ona je bila smanjena, ali je postojala. Svaka zemlja pokušava se zaštititi od unosa virusa izvana. Povratak virusa zbiva se i drugdje u svijetu, trenutno među ostalim i u Kini. Stoga ne mislim da je BiH u nekom većem riziku od bilo koje druge zemlje u okruženju, u Europi ili svijetu. S druge strane, i Hrvatska se dosta otvorila pa je za očekivati da će i ona u nekom trenutku u dogledno vrijeme, ako se negdje u europskim zemljama pojavi veći broj zaraženih, imati uvoz", kaže Čerkez.

Ističe da u pandemijama nema granica te da ne treba stigmatizirati ni pojedine nacije ni države:

"Smatram da nije korektno stalno isticati odakle je virus unesen. Kao što se stigmatiziraju ljudi, sada stigmatiziramo i cijele države time što ih navodimo kao izvore virusa. Ovo što se dogodilo u BiH nije nešto što dolazi iz BiH iznutra. Mi smo imali slično stanje i slične mjere kao što ih je imala i Hrvatska. Čak smo s njima krenuli u isto vrijeme. Imali smo i jako dobru suradnju s Hrvatskom u tom smislu, među ostalim i s Krunoslavom Capakom. Mislim da smo u cijeloj regiji u prvom udaru odradili jako dobar posao. Ja još ne bih govorio o drugom valu jer smo zapravo još uvijek u prvom valu, mada imamo neki porast koji bih nazvao novim udarom", navodi Čerkez.

Poseban problem su izbori

Budući da nas uskoro očekuju parlamentarni izbori, a u BiH živi mnogo ljudi s hrvatskim državljanstvom, za očekivati je da će prelasci granice u oba smjera biti pojačani. No Čerkez ističe da je promet između BiH i Hrvatske na malograničnim prijelazima uvijek jak.

"Mnogi ljudi iz BiH rade u Hrvatskoj, a mnogi imaju i hrvatske putovnice. Čak i kada bi se zabranio ulazak ljudi iz BiH u Hrvatsku, ljudi s hrvatskim putovnicama imali bi pravo ulaziti. Svakodnevno iz jedne države u drugu prelazi više tisuća ljudi. Stoga je tu jako teško napraviti neke ozbiljne restrikcije", upozorava Čerkez.

Markotić kaže da među turistima nisu otkriveni zaraženi, Kaić je time iznenađen

Strahuje se da je rizik porasta broja oboljelih u Hrvatskoj čak i veći nego u BiH jer su nama već počeli pristizati turisti, i to u velikim brojkama, a bit će ih sve više

Markotić tvrdi da među turistima nisu otkriveni zaraženi, no prvi epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Bernard Kaić u petak je rekao da je iznenađen takvim podacima.

"Dvije su mogućnosti. Jedna je da toliko puno više naših ljudi ide izvan zemlje i vraća se, a druga mogućnost je da kod naših ljudi prepoznajemo bolest, a kod turista ne i da oni okolo hodaju bolesni i zaražavaju ljude. To su sve pretpostavke, ali jako je neobično da ulazi toliko turista a da nitko od njih nije zaražen. Većim brojem testiranja bi se to sigurno lakše otkrilo", rekao je Kaić.


Bernard Kaić

"Bolje bismo privukli turiste kada bismo se držali mjera jer to očekuju i neke zemlje s kojima imamo pregovore, koje nisu otvorile granice k nama, a koje ih možda zbog toga i neće otvoriti", istaknuo je Kaić za Index.

Čerkez: Bilo bi naivno očekivati da neće biti posljedica od otvaranja Hrvatske za turizam

Čerkez naglašava da život u Europskoj uniji podrazumijeva dijeljenje dobrog i lošeg te da to ponekad znači i dijeljenje rizika.

"Rizik sigurno postoji. Imamo pandemiju. Kada je ona krenula u Kini, mnogi su se pitali hoće li doći do Europe. Ako znamo da iz Kine po svijetu samo zrakoplovima svaki dan putuje preko 500.000 ljudi, bilo je naivno očekivati da virus neće doći u Europu. Slično je u ovoj situaciji. Bilo bi naivno očekivati da neće biti nikakvih posljedica od otvaranja Hrvatske za turizam. No u ovom trenutku je jako bitno da epidemiološke službe brzo identificiraju i izoliraju zaražene osobe. Siguran sam da Hrvatska, kao i druge zemlje u regiji, baštini jako dobru školu, a to je škola narodnog zdravlja", navodi Čerkez. 

"Kada govorim o našim reakcijama, pouzdajem se upravo u ljude koji su baštinili tu školu. Trebamo se podsjetiti da su u ovoj regiji i Hrvatska i BiH od samog početka inzistirale na nekim mjerama poput nošenja maski, koje su bile pod znakom pitanja čak i u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Sada smo došli u situaciju da je neke stvari koje smo mi propagirali od ranih dana pandemije počela propagirati i sama Svjetska zdravstvena organizacija. Dakle, mi imamo dobre stručnjake i imamo dobre uvjete. Stoga je sada jako važno pratiti razvoj stvari kako ne bismo došli u situaciju kakva se na početku dogodila u Italiji, Španjolskoj ili Velikoj Britaniji. Ja se ipak nadam da imamo dovoljno pameti da to spriječimo. Rizici postoje, nitko ih ne može eliminirati, no treba ih svesti na minimum", kaže naš sugovornik iz BiH.

Opuštanje je očekivano, ali skupo košta

Čerkez se osvrnuo i na pritužbe stručnjaka da su se ljudi u Hrvatskoj s popuštanjem mjera previše opustili. Prema Kaiću, stižu nam čak i pritužbe turista da se naši građani ne drže preporučenih mjera.

Bosanskohercegovački stručnjak smatra da je opuštanje razumljivo jer ljudi teško mogu dulje živjeti u uvjetima stroge društvene distance. No ističe da je ono opasno jer je virus još uvijek tu i bit će još dugo.

"Jedna stvar koja se zaboravlja u pandemiji je psihičko zdravlje ljudi. Mi smo u BiH imali vrlo dobru psihosocijalnu telefonsku i online podršku za ljude. Moramo znati da je ova kriza, uz ekonomsku devastaciju koju je napravila, uzrokovala i velike probleme u mentalnom zdravlju. Mi samo u Federaciji BiH imamo 46 centara za mentalno zdravlje. U svim tim centrima imali smo 24 sata podršku za ljude. U nekima od njih imali smo čak pozive iz susjednih zemalja. To je jako važno. Mi smo taj sustav počeli razvijati od 1996. Danas imamo puno multidisciplinarnih timova psihologa, psihijatara, socijalnih radnika i medicinskih sestara. Čak i Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je naš sustav kao jedan od najboljih takve vrste. Naime, u situacijama nakon krize za očekivati je da će se ljudi opustiti. No to opuštanje skupo košta", kaže Čerkez.

Ljubav se u pandemiji ne izražava ljubljenjem i grljenjem nego distancom

Podsjeća da mentalitet ljudi u regiji nije isti kakav je u skandinavskim zemljama.

"Mi se volimo i poljubiti i zagrliti. No danas se ljubav izražava održavanjem distance, a ne grljenjem i ljubljenjem. Važno je da budemo jako savjesni građani naših država. Jer ako volimo našu državu i naše ljude, susjede i rodbinu, moramo se ponašati prema pravilima. U ovoj situaciji jedina garancija su maske, distanca, povećanje osobne higijene i uopće poštivanje mjera koje su odlično skrojili zavodi za javno zdravstvo, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. One će sigurno smanjiti rizike. Ono što se događa u Hrvatskoj događa se i u BiH. Primjerice, ono što se zbiva u Živinicama zbiva se upravo zbog toga što su neki ljudi shvatili da s ukidanjem mjera više nemamo virusa", poručio je za kraj Čerkez.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara