UKRAJINA sve intenzivnije koristi vlastite dronove dugog dometa za napade na ciljeve duboko iza ruske linije bojišnice. Među njima su i Fire Point FP-2, dronovi s bojevom glavom težom od 100 kilograma i dometom dovoljnim za napade na ciljeve udaljene više od 300 kilometara.

Takve operacije pokazuju kako rat u Ukrajini ulazi u novu fazu, u kojoj obje strane sve više koriste dronove i rakete za udare stotinama kilometara iza bojišnice. Ukrajina je posljednjih mjeseci znatno povećala vlastite sposobnosti za takve napade, dok je Rusija istodobno unaprijedila svoj arsenal uvođenjem dronova s mlaznim motorima, piše Guardian.

Specijalizirane jedinice za dronove

"Raid" je specijalizirana jedinica za dronove osnovana prije dvije godine. Od prošle jeseni koriste jurišne dronove FP-2 ukrajinskog dizajna i proizvodnje, objašnjava Skipper, jedan od zapovjednika i bivši IT stručnjak s magisterijem iz računarstva. Prema njegovim riječima, na početku je samo jedna posada mogla izvesti dvije misije tjedno, dok danas "možemo učiniti deset puta više, pa i više od toga".

Dok kiša pljušti, Skipper u automobilu odgovara na pitanje je li ratovanje na daljinu lakše jer se ne svjedoči izravno nečijoj smrti. Ističe da postoji i druga strana. "I oni to mogu raditi", kaže i napominje da je i posada "Raida" meta. "Možda ne vidiš neprijatelja vlastitim očima, ali ovo je i dalje vrlo opasno", dodaje.

Ukrajina je postojanje modela FP-2 prvi put javno priznala tek prošlog rujna. Dron je dizajniran za napade na utvrđene ciljeve srednjeg dometa s ciljem ometanja ruske logistike prema bojišnici. Uspjeh "Raida" i drugih jedinica koje izvode napade na srednjim udaljenostima pridonio je gotovo potpunom zaustavljanju ruskog napredovanja. U kolovozu je Rusija zauzela 90 četvornih kilometara ukrajinskog teritorija, u usporedbi s 505 četvornih kilometara godinu dana ranije. Zapadni dužnosnici procjenjuju da Rusija mjesečno gubi 6000 vojnika više nego što ih uspijeva unovačiti.

Orkestrirani napadi

Unutar složene strukture ukrajinske vojske, specijalizirane jedinice Snaga za bespilotne sustave, uključujući pukovniju "Raid", surađuju s postrojbama bliže bojišnici i sa specijalnim snagama, a njihove se aktivnosti često preklapaju. Veliki napad, poput onoga koji je 20. rujna onesposobio rafineriju u Moskvi, oko 500 kilometara od granice, zahtijeva istovremeni rad nekoliko jedinica.

Napad dugog dometa može uključivati lansiranje do 300 dronova, a cilj je dosegnuti broj od 1000 letjelica po noći. Vojnici takve operacije opisuju kao "orkestar" u kojem jeftiniji dronovi otvaraju zračni koridor prema konačnom cilju.

Dron dugog dometa FP-1, čija je cijena 75.000 dolara i koji je sličan modelu FP-2, više je puta korišten za napade na skladišta, rafinerije i druge vojno-ekonomske ciljeve do 2900 kilometara unutar ruskog teritorija. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, ti su napadi uzrokovali pad ruske proizvodnje sirove nafte od 7,7 % u godinu dana, dok su kamatne stope ostale na 14 %. "Obje strane postaju sve vještije u tome da udarima duboko u teritorij protivnika nanesu ekonomsku štetu", kaže Sidharth Kaushal s instituta Royal United Services Institute.

Planiranje misija izbliza

Planiranje misija rijetko se prikazuje javnosti, no jedinica za dronove kratkog dometa koja djeluje na istočnoj bojišnici u Donjecku - Jedinica 17 Centra za specijalne operacije - pristala je prikazati svoj rad iz baze smještene u jednoj vikendici. Znakhar (33), koji je prije ruske invazije bio programer, dio je tima muškaraca u ranim tridesetima koji govore engleski.

Tijekom dana on na zaslonu odabire nove, statične ciljeve - topništvo, sustave za elektroničko ometanje - koji su u zajednički sustav uneseni pomoću podataka sa zapadnih satelita ili ukrajinskih izviđačkih dronova. Proučava njihove snimke kako bi prikupio dodatne informacije.

Noću posada koristi dron Sych vrijedan 25.000 dolara, koji izgledom podsjeća na veliku zrakoplovnu maketu. Ako kiša prestane, mogu izvesti dva do šest napada, desecima kilometara iza neprijateljskih linija. Znakhar, čiji pozivni znak znači "iscjelitelj" ili "travar", s nekoliko klikova na karti u par sekundi iscrta početnu putanju leta. Zatim prilagođava rutu kako bi izbjegao naseljena mjesta, uzvisine i poznate lokacije s kojih se lansiraju dronovi presretači. Na pitanje što se nedavno promijenilo, kratko odgovara: "Više dronova. Ruskih dronova."

Njegovi kolege, poput Ananasa (30), noću izlaze na teren. Poduzimaju više mjera opreza nego prije dvije godine, kada je jedinica počela djelovati. Lansiranja pripremaju pod zemljom, dok su prije mogli raditi na otvorenom. Ananas je studirao arhitekturu, a zatim je radio kao 3D umjetnik u studiju za videoigre. "Puno igram videoigre, pa sam dobar s kontrolerom. To je veliki plus jer sam sada pilot", kaže on.

Ruski odgovor: Mlazni dronovi

S druge strane, Moskva od veljače 2022. raspolaže balističkim i krstarećim projektilima kojima može gađati bilo koji dio Ukrajine. U prvoj godini rata Rusija je uvezla dronove Shahed iz Irana kako bi pojačala napade dugog dometa. Kasnije je razvila obitelj jeftinih dronova za bojišnicu, kao i vlastitu verziju Shaheda. Međutim, od svibnja je vidljiv niz tehnoloških nadogradnji koje ruskim snagama omogućuju učinkovitije udare brzim dronovima s mlaznim motorima, a odabir ciljeva postao je brutalniji.

"Rusija nikada ne staje", rekao je Serhii Beskrestnov, savjetnik Volodimira Zelenskog za obrambenu tehnologiju, tijekom intervjua u Kijevu koji su prekidale zračne uzbune i eksplozije u daljini. Originalni iranski Shahed, koji Rusija naziva Geran-2, redizajniran je i opremljen mlaznim motorom.

Novi Geran-4, s aerodinamičnijim krilima, leti brzinom od 300 do 550 km/h, dok je Geran-5, koji ima oblik cigare, još brži i doseže gotovo 600 km/h. Brzinom je usporediv s novim lakim krstarećim projektilom Banderol. Procjenjuje se da će Rusija do 2027. proizvesti 36.000 mlaznih Shaheda, 10.000 Banderola te sličan broj jeftinih krstarećih projektila Dan-T. Sva ta oružja mogla bi se koristiti za napade na ukrajinsku energetsku i komunalnu infrastrukturu ove zime.

Novo oružje, čiji se motori Telefly proizvode u Kini, brže je od ukrajinskih presretača koji su dizajnirani za zaustavljanje starijih modela Shaheda s klipnim motorima. Stopa presretanja Shaheda, koja je nekada iznosila više od 90 posto, pala je na 60 posto u slučaju novijih ruskih modela.

Kombinacija dronova s mlaznim i klipnim motorima korištena je u srijedu za rijedak jutarnji napad na središte Kijeva. Pogođeni su tržnica blizu glavnog željezničkog kolodvora i poslovni centar, pri čemu su dvije osobe poginule, a 41 je ozlijeđena. Krajem kolovoza, dron Geran-4 pogodio je skladište streljiva u selu Myla pokraj Kijeva. U tom je napadu poginulo 38 osoba, a uništene su i obližnje kuće.

Jedan od dronova pogodio je i sjedište ukrajinske službe sigurnosti SBU u središtu Kijeva, a postoji mogućnost da je u završnoj fazi leta njime upravljao ruski agent s terena. Opskrba hranom u kijevskim supermarketima postala je neredovita nakon opetovanih napada na skladišta tijekom kolovoza, a početkom rujna ciljevi su bile i benzinske postaje u glavnom gradu.

Rat iscrpljivanja i civilne žrtve

Ukrajinski vojni komunikacijski kanali uspješno ističu uspješne misije na društvenim mrežama, no teže je procijeniti ukupan učinak tih udara na Rusiju. "Ovog proljeća išlo nam je jako dobro i gotovo svake noći vidjeli smo uništenje jednog, dva, tri ili četiri sustava", kaže Skipper. "Od lipnja i srpnja jednostavno se skrivaju." Drugi ukrajinski vojni izvori ističu da je Rusija poboljšala svoje sposobnosti elektroničkog ometanja, zbog čega jeftini jurišni dronovi više nisu toliko precizni.

U ovom ratu koji se vodi na daljinu raste broj civilnih žrtava. Novi podaci UN-a pokazuju da su u Ukrajini tijekom prvih osam mjeseci 2026. godine ubijene 2222 osobe, što je više nego u cijeloj 2025. U kolovozu je u Ukrajini ubijeno 368 ljudi, dok je Rusija izvijestila o 113 poginulih. Skladišta ukrajinskih supermarketa, poštanske službe Nova Poshta i tvrtki za internetsku trgovinu pogođena su najmanje 32 puta. Ukrajina je izvela 17 napada na skladišta tvrtki Wildberries i Ozon u Rusiji.

Posljedice bi mogle biti teže za Ukrajinu. "Rusija ima prednosti koje Ukrajina nema: raznovrsniji arsenal oružja dugog dometa, jaču protuzračnu obranu i otpornije društvo, jer njezino stanovništvo nije toliko dugo pod tolikim pritiskom", kaže Kaushal. Ukrajina se istovremeno suočava s ekonomskim pritiskom jer joj je ratni proračun u manjku i iduće godine mora osigurati dodatnih 40 milijardi funti.

Ipak, iako rat eskalira s promjenom tehnologije, čini se da nijedna strana nije blizu poraza ili kolapsa.  U svojoj bazi, Ananas i Znakhar pitaju se hoće li rat ikada završiti. "Ponekad me uhvati taj osjećaj", priznaje Ananas. Znakhar se nadovezuje: "Samo moramo izdržati dan duže od njih."