I DOK hrvatska javnost još očekuje donekle suvislo objašnjenje zašto se Hrvatska našla među samo 14 država koje su glasale protiv rezolucije UN-a kojom se poziva na prekid napada Izraela na Pojas Gaze radi dopreme humanitarne pomoći, Česima je sve jasno.

Jasno im je čak i zašto je tamošnja ministrica obrane Jana Černochová predložila da Češka istupi iz UN-a. Sve je to postalo puno jasnije kad su 30. listopada tamošnji mediji objavili da će izraelska tvrtka Elbit Systems u suradnji s tvrtkom LPP u Češkoj otvoriti veliko poslovno središte za Europu koje će se baviti razvojem i proizvodnjom obrambenih sustava za europske kupce te pružati i uslugu obuke.

Poslovi vrijedni milijarde za Češku

Elbitu će to biti prvo takvo poslovno središte u Europi. Iako je početna vrijednost ulaganja tek nekoliko desetaka milijuna eura, vrijednost potencijalnih poslova, u kojima će sudjelovati i češke tvrtke, procjenjuje se na stotine milijardi.

Ali to nije sve. Dan poslije češki mediji objavili su vijest da će američki Lockheed Martin, uz pomoć nekoliko lokalnih tvrtki, u Češkoj otvoriti veliko središte za obuku pilota za višenamjenske borbene avione pete generacije F-35 Lightning II.

S obzirom na to da je potpisivanje ugovora između Lockheed Martina i čeških tvrtki planirano za početak sljedeće godine, vijest je očito puštena kako bi se utjecalo na tamošnju javnost. Naravno, i ovdje se radi o poslu vrijednom desetke milijuna dolara, uz potencijalno znatno veću zaradu ako se uz češke u središtu budu obučavali i piloti drugih država.

Sve gori odnosi Izraela s Bolivijom, Čileom, Kolumbijom, ali i Španjolskom

I dok se izraelska ofenziva na Pojas Gaze tek zahuktava, isto tako se "zakuhavaju" i diplomatski odnosi Izraela s mnogim državama. Bolivija je već objavila da prekida sve diplomatske odnose s Izraelom. Čile i Kolumbija su povukli veleposlanike na konzultacije.

Španjolska ministrica za socijalna prava Ione Belarra zahtijeva i da Europska unija prekine diplomatske odnose s Izraelom. Osim što je ministrica, gospođa Belarra je i šefica stranke Podemos, koja se opisuje kao lijevo-populistička. Vjerojatno ne slučajno, i u Boliviji, Čileu i Kolumbiji na vlasti su lijevi populisti.

Ljevičari zaoštravaju odnose s Izraelom, ali arapske države ne 

Za razliku od država gdje su na vlasti ljevičari, većina arapskih država ne pokazuje namjeru zaoštravati odnose s Izraelom, osim retorički kako bi se smirila javnost. Očekivalo bi se, međutim, da će one biti najodlučnije u tome. 

Prvo su članice Organizacije islamske suradnje (OIC) odbile iranski poziv na uspostavu naftnog embarga Izraelu. Potom je, posljedično, i OPEC odbio učiniti isto. Taj potez, doduše, ne bi nimalo utjecao na Izrael s obzirom na to da 65% posto nafte uvozi iz Azerbajdžana, a ostatak iz SAD-a, Brazila, Nigerije i Angole.

Azerbajdžan je, doduše, član OIC-a, ali su njegove političke, gospodarske i vojne veze s Izraelom puno važnije. Jedini koji bi mogao ozbiljnije utjecati na taj odnos je turski predsjednik Erdogan jer je Turska najveća saveznica Azerbajdžana.

Iako Erdogan verbalno jako napada Izrael zbog Pojasa Gaze, pa čak i održava masovne mitinge na kojima za Hamas tvrdi da je oslobodilačka vojska, a Izrael teroristička država, dalje od toga neće otići. Jer bi svaki daljnji potez jako pokvario i ovako ne baš idilične odnose s Washingtonom.

Hamas je prvi napao, financira ga Iran. To utječe na stavove arapskih zemalja

Činjenica da je Hamas prvi napao i pritom napravio grozne zločine protiv civila, ali još više zato što je upravljan i financiran iz Teherana, značajno utječe na stavove i ponašanje većine arapskih država, naročito onih u Perzijskom zaljevu.

Tako iz Ujedinjenih Arapskih Emirata dolaze uvjeravanja da će se, usprkos napadu Izraela na Pojas Gaze, Abu Dhabi i dalje pridržavati sporazuma Abraham Accords kojim su Emirati priznali pravo na postojanje Izraela te uspostavili diplomatske odnose. Povrh toga, UAE je postao i jedan od prvih kupaca izraelskog oružja.

Iako je napad Hamasa na Izrael najvjerojatnije potaknut željom da se spriječi uspostava diplomatskih odnosa Izraela i Saudijske Arabije, Bijela kuća tvrdi da taj proces nije prekinut, samo trenutno zamrznut. Barem je tako novinarima jučer tvrdio glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby.

Strah od Irana je sasvim opravdan

Posljedica je to činjenice da ni Rijad ni Abu Dhabi više ne vide Izrael kao najveću prijetnju. Zapravo ga više uopće ne vide kao prijetnju, nego kao potencijalnog partnera u obrani od Irana.

Iransko financiranje i upravljanje Hamasom i Hezbolahom (i mnogim drugim naoružanim skupinama na Bliskom istoku), te ponajviše financiranje i naoružavanje Hutija u Jemenu, Saudijska Arabija i UAE vide kao dio agresivne politike širenja utjecaja Teherana na arapske susjede.

Kad se tome pridoda i otvoreno djelovanje Iranske revolucionarne garde u Siriji i Iraku, strah država na Saudijskom poluotoku i više je nego opravdan.