INFLATORNI šok potaknut američkim i izraelskim napadom na Iran mogao bi uništiti krhki oporavak svjetskog gospodarstva, za koji se očekivalo da će ove godine uhvatiti zamah. Zbog skoka cijena nafte i plina, unatoč obećanju Donalda Trumpa da će zaštititi tankere koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, bankari i ekonomisti upozorili su da bi dugotrajni sukob mogao podići maloprodajne cijene diljem svijeta i prisiliti ih da revidiraju prognoze rasta za ovu godinu, piše The Guardian.

>> Razvoj događaja pratite na Indexu

Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva izjavila je u petak da bi 10-postotno povećanje cijena energije koje bi potrajalo godinu dana podiglo globalnu inflaciju za 40 baznih bodova i usporilo globalni gospodarski rast za 0.1 do 0.2 posto. "Svjetsko gospodarstvo pokazalo se izvanredno otpornim. Unatoč šoku za šokom, rast je i dalje na 3.3 posto", rekla je Georgieva.

Velika zabrinutost

Neki ekonomisti tvrde da bi skok cijena energije i troškova prijevoza, koliko god bio značajan za kućanstva i tvrtke, mogao biti sporedan problem ako američko i izraelsko bombardiranje Irana destabilizira financijska tržišta, koja su već ionako zabrinuta zbog rasta dionica u sektoru umjetne inteligencije i utjecaja američkih uvoznih carina.

"Ovaj rat nije započeo u stabilnom svjetskom okruženju", rekao je lord Jim O’Neill, bivši glavni ekonomist Goldman Sachs Asset Managementa i bivši savjetnik britanske vlade.

Analitičari su zabrinuti i zbog kaosa izazvanog iranskim osvetničkim bombardiranjem Kuvajta, Dubaija, Saudijske Arabije, a nedavno i Azerbajdžana, što bi moglo potaknuti daljnje preslagivanje globalnih strateških saveza - i to ne u korist Zapada.

Nepouzdani partneri

O’Neill, neovisni član Doma lordova, rekao je kako se čini da Bijela kuća nije previše razmišljala o geopolitičkom utjecaju oportunističkog atentata na ajatolaha Alija Hameneija i naknadne kampanje bombardiranja. "Zaljevske države smatrat će SAD nepouzdanim partnerom i okrenut će se Kini, Indiji i Brazilu", kazao je.

O'Neill je prije više od 20 godina skovao termin BRICS za gospodarstva Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike u usponu, a skupina je kasnije proširena i na Iran i Saudijsku Arabiju.

Upravo su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt među zemljama čija su ključna infrastrukturna postrojenja - zračne luke, rafinerije nafte i plinska postrojenja - bila na meti iranskih projektila i dronova. Ako Iran napadne i neko od više od 450 postrojenja za desalinizaciju koja regiju opskrbljuju slatkom vodom, mogli bi uslijediti i društveni nemiri.

Ključna uloga nafte

Oko 20% globalne opskrbe naftom prolazi kroz Hormuški tjesnac. Na temelju akademskih studija i iskustva prijašnjih poremećaja u opskrbi, Bloomberg Economics procjenjuje da pad opskrbe od 1% podiže cijene nafte za otprilike 4%.

To sugerira da bi zatvaranje tjesnaca na nekoliko mjeseci podiglo cijene za 80% u odnosu na razine prije rata u Iranu, na oko 108 dolara po barelu.

Oxford Economics je objavio kako očekuje da će inflacija na kraju godine u Ujedinjenom Kraljevstvu i eurozoni biti za otprilike 0.5 do 0.6 postotnih bodova viša od ranije predviđene. Inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu u siječnju je iznosila 3%, dok je u eurozoni u veljači bila 1.9%.

Gospodarski rast

U SAD-u su prognoze rasta ostale nepromijenjene na 2.2% za ovu godinu, jer se očekuje da će golemi dobici američkih tvrtki za frakiranje nadoknaditi trošak viših cijena energije za potrošače.

Međutim, američki potrošači već su osjetili financijski udar nakon rasta cijena sirove nafte Brent od 17%, što se odrazilo na cijene goriva, koje obično rastu za oko 2.5 centi za svaki dolar poskupljenja barela na svjetskim tržištima. Od prošle subote, cijene na benzinskim postajama u SAD-u skočile su u prosjeku za 15 centi po galonu, prema podacima servisa GasBuddy.

Dugoročno, poremećaji u globalnom lancu opskrbe vjerojatno će se odraziti i na SAD te podići troškove za koje mnogi Amerikanci već smatraju da su previsoki. Bijes zbog troškova života bio je ključan faktor u porazu Joea Bidena, a sada se Trump bori da uvjeri Amerikance kako drži situaciju pod kontrolom.

Očekuje se da će Trumpov kandidat za budućeg predsjednika Federalnih rezervi, Kevin Warsh, promijeniti pristup američke središnje banke inflaciji. Ako posluša predsjednikove želje, Warsh će smanjiti kamatne stope kada preuzme dužnost u svibnju, čak i ako inflacija bude rasla.

Europa i UK na udaru

U Ujedinjenom Kraljevstvu dizel je od početka sukoba poskupio za 5 penija na 147 penija po litri, najviše od kolovoza 2024., dok je benzin skuplji za 3 penija i sada u prosjeku stoji 136 penija. To stvara dodatni pritisak na kućanstva koja se već bore s rastućim troškovima života, što je postalo osjetljivo političko pitanje.

Službeno istraživanje prošlog mjeseca pokazalo je da 88% odraslih Britanaca smatra troškove života najvažnijim problemom u zemlji. Istodobno, nedavna anketa YouGov-a otkrila je da 42% Amerikanaca smatra stanje američkog gospodarstva lošim, što je najviša razina od rujna 2024.

Naglašavajući ranjivost Europe na više uvozne cijene plina i nafte, tri člana Europske središnje banke (ECB) upozorila su u četvrtak da će inflacija u eurozoni vjerojatno rasti, a rast usporiti, ako se sukob na Bliskom istoku produlji.

Potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos te guverneri središnjih banaka Njemačke i Finske rekli su da je prerano za zaključke, ali su upozorili da bi širi rat mogao podići i sadašnju i očekivanu inflaciju. De Guindos je rekao: "Osnovni je scenarij da će ovo biti kratkog vijeka. Potraje li duže, postoji rizik od promjene inflacijskih očekivanja."