RUSKI i kineski poslovni lideri bliski nacionalnim vladama održali su tajne razgovore o planovima za izgradnju podvodnog tunela između Rusije i Krima u nadi da će uspostaviti transportni pravac koji bi bio zaštićen od napada Ukrajine. Ovu komunikaciju presrele su ukrajinske sigurnosne službe.

Razgovori koji su uključivali sastanke krajem listopada bili su potaknuti sve većom zabrinutošću Rusije oko sigurnosti 18 kilometara dugog mosta preko Kerčkog tjesnaca koji služi kao ključna logistička linija za rusku vojsku, ali ga je Ukrajina dvaput bombardirala i ostaje ranjiva ratna meta, piše The Washington Post.

Pregovori dokazuju da su Rusi odlučni zadržati Krim 

Pregovori ukazuju na odlučnost Rusije da zadrži kontrolu nad Krimom, poluotokom koji je nezakonito anektirala 2014. godine, kao i rastuću ovisnost Moskve o Kini kao izvoru globalne potpore.

Izgradnja tunela u blizini postojećeg mosta naišla bi na ogromne prepreke, prema američkim dužnosnicima i inženjerskim stručnjacima koji su rekli da posao takvih razmjera, koji bi vjerojatno koštao milijarde dolara i trajao godinama, nikada nije pokušan u ratnoj zoni.

No unatoč upitnoj održivosti plana, Rusija ima jasne razloge za njegovu provedbu. Budući da nije uspjela postići odlučujuću pobjedu u ratu, rekao je Aleksandar Gabujev, stručnjak za odnose Moskve i Pekinga u Carnegie Russia Eurasia Center, Rusija se "suočava s rizikom da će Ukrajina još mnogo godina pokušavati poremetiti promet preko Krimskog mosta".

Projekt bi značio i rizik za Kinu

Projekt bi također predstavljao političke i financijske rizike za Kinu, koja nikada nije službeno priznala rusku aneksiju Krima, a čije bi se kompanije mogle naći u zamci gospodarskih sankcija koje su Sjedinjene Američke Države i Europska unija nametnule Moskvi.

Unatoč tome, presretnuti e-mailovi pokazuju da je jedna od najvećih kineskih građevinskih kompanija signalizirala svoju spremnost za sudjelovanje. Poruke su The Washington Postu dostavili ukrajinski dužnosnici u nadi da će razotkriti projekt i potencijalnu upletenost Kine.

Autentičnost poruka potvrđena je drugim informacijama koje je zasebno dobio The Washington Post, uključujući dosjee o registraciji poduzeća koji pokazuju da je na Krimu nedavno osnovan rusko-kineski konzorcij koji uključuje pojedince navedene u e-mailovima.

Znakoviti mailovi

E-mailovi koje su posljednjih tjedana razmjenjivali dužnosnici konzorcija spominju sastanke s kineskim delegatima na Krimu. Jedan mail od 4. listopada opisuje da je Kineska željeznička građevinska korporacija (CRCC) "spremna osigurati izgradnju željezničkih i cestovnih projekata bilo koje složenosti u regiji Krima".

CRCC je u državnom vlasništvu i izgradila je mnoge velike cestovne i željezničke mreže u Kini i uspostavila je značajne veze s Rusijom posljednjih godina kroz projekte poput proširenja sustava moskovske podzemne željeznice koji je dovršen 2021.

Viši direktor rusko-kineskog konzorcija sa sjedištem u krimskom gradu Sevastopolju odbio je odgovoriti na pitanja o projektu tunela kada je stupio u kontakt s novinarom The Washington Posta. Vladimir Kaljužni, ruski biznismen koji je u dokumentima identificiran kao generalni direktor konzorcija, odbacio je ideju o tunelu kao "prenapuhanu" prije nego što je izjavio da neće davati nikakve informacije "neprijateljskim medijima" i naglo prekinuo poziv.

Povratak Krima je ključni ratni cilj Ukrajine

Njegov odgovor bio je u suprotnosti s načinom na koji je projekt prikazan u internim e-mailovima. U poruci poslanoj u listopadu ruskom dužnosniku, koji je jedan od glavnih predstavnika Krima u Moskvi, Kaljužni je rekao da ima "pismo kineskih partnera o spremnosti CRCC-ja da sudjeluje kao glavni izvođač radova na izgradnji tunela ispod Kerčkog tjesnaca".

E-mail je bio naslovljen na Georgija Muradova, koji je naveden kao stalni predstavnik Republike Krim kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Muradov je prethodno bio ruski veleposlanik na Cipru i nije odgovorio na zahtjeve za komentarom.

Ukrajina je proglasila povratak Krima jednim od svojih glavnih ratnih ciljeva i nalazi se usred posrnule protuofenzive čiji je cilj bio presjeći ruske logističke linije prema poluotoku.

Projekt tunela dolazi dok Rusija napreduje s drugim infrastrukturnim projektima na teritorijima koje je okupirala od 2014. ili zauzela nakon početka prošlogodišnje invazije. Nedavne satelitske slike pokazale su nove dijelove željeznice duž obale Azovskog mora, dijela okupirane kopnene poveznice između Rusije i Krima.

Uključen i Putinov prijatelj iz djetinjstva

Izgradnja uključuje kompanije povezane s Arkadijem Rotenbergom, Putinovim prijateljem iz djetinjstva koji je stekao ogromno bogatstvo kroz projekte koje podupire Kremlj, uključujući Zimske olimpijske igre 2014. u Sočiju. Ovaj 71-godišnji oligarh stekao je vlasničke udjele na Krimu nakon nezakonite aneksije poluotoka, kada se prvi put našao pod sankcijama ministarstva financija SAD-a. Njegova građevinska tvrtka Strojgazmontaž također je bila glavni izvođač radova na Krimskom mostu.

Registracijski dosjei konzorcija pokazuju da imena šest od devet direktora nisu navedena u javnim dokumentima, što je dopušteno prema ruskim zakonima osmišljenim za zaštitu od zapadnih sankcija.

Kinezi jako žele očuvati tajnost projekta

E-mailovi također otkrivaju kineska nastojanja da se sačuva tajnost. Jedan naglašava da će CRCC sudjelovati samo pod "strogom odredbom potpune povjerljivosti" i da će naziv kompanije biti zamijenjen "drugom, nepovezanom pravnom osobom" na svim ugovorima. Drugi e-mail spominje kinesku banku koja je voljna "pretvoriti svoja dolarska sredstva u rublje za njihov prijenos na Krim za financiranje konzorcijskih projekata".

E-mailovi navode razgovore konzorcija s izvršnim direktorom CRCC-a koji je identificiran kao Xu Huaxiang, što odgovara imenu kineskog državljanina koji je naveden kao potpredsjednik i zamjenik generalnog direktora međunarodnog ogranka kompanije. Pokušaji da se dođe do Huaxianga nisu bili uspješni.

S obzirom na rizike od sankcija i sabotaže, američki dužnosnici i stručnjaci izrazili su iznenađenje da CRCC riskira uplitanje.
"Bilo bi čudno da konzorcij velikih kineskih kompanija ili vlada podrže takav projekt. Ovaj projekt se činio kao prilično laka meta za Ukrajince", rekao je jedan američki dužnosnik uključen u politiku sankcija.

Tunel je tehnički izvediv, ali..

Stručnjaci za velike međunarodne prometne projekte rekli su da je izgradnja tunela ispod Kerčkog tjesnaca tehnički izvediva i da Kina ima potrebnu stručnost i opremu. Ipak, rekli su, to bi bio golem pothvat, usporediv po veličini s tunelom između Danske i Njemačke koji se gradi već osam godina, stajat će više od 8.7 milijardi dolara i bit će najduži tunel u Europi kada bude dovršen krajem ovog desetljeća.

Stručnjaci kažu kako je malo vjerojatno da tunel bude dovršen na vrijeme da pomogne Rusiji u njezinim ratnim naporima, ali bi ga Moskva mogla vidjeti kao dugoročniju investiciju koja bi trebala osigurati sigurnu vezu s teritorijem koji bi mogao biti poprištem borbi još desetljećima. Čini se da su zagovornici projekta zabrinuti zbog ekonomske atrofije koja bi se mogla dogoditi bez sigurnog prolaza.

Za Putina Krim ima simboličan značaj zbog kojeg je "važno povezati ga s majkom Rusijom", ističe Marija Šagina, stručnjakinja za Rusiju i zapadne sankcije na Međunarodnom institutu za strateške studije. Tijekom prošlih devet godina Rusija je učinila Krim ovisnim o vlastitoj vodi, struji i komunikacijskim vodovima. Tunel bi, rekla je Šagina, bio "fizički produžetak narativa" koji Putin podržava.

Kina bi vjerojatno tražila djelomično vlasništvo

Sa svoje strane, Kina bi vjerojatno inzistirala na barem djelomičnom vlasništvu nad tunelom, dodajući ga svom rastućem inventaru globalne lučke i transportne infrastrukture, smatraju stručnjaci. Kina bi također mogla financirati projekt i preuzeti naplatu cestarine ili se namiriti od ruskog izvoza nafte i plina.

Radovi pod zemljom mogli bi se odvijati uz minimalan rizik, rekli su inženjerski stručnjaci, ali projekt bi svejedno stavio tisuće zaposlenika, skupu opremu i prostrana gradilišta u doseg ukrajinskih projektila.

Zbog prijetnje od napada, rekli su stručnjaci, Rusija i Kina vjerojatno neće moći koristiti novije metode izgradnje koje uključuju divovske brodove za jaružanje na površini vode. Umjesto toga, ne bi imali drugog izbora nego koristiti tradicionalnu tehnologiju bušenja tunela.

"To bi bilo vrlo teško sabotirati osim ako ne napadnete ulaze", rekao je inženjer koji je radio na nekoliko najvećih svjetskih projekata tunela. Izgradnja tunela preko Kerčkog tjesnaca vjerojatno bi koštala najmanje pet milijardi dolara i zahtijevala bi da ruska vojska zaštiti ne samo tjesnac nego i proizvodna mjesta na obali. "Operacija je visokog rizika", zaključio je inženjer.