SRAMOTA Reforma obrazovanja umire uz Plenkovićev blagoslov

SRAMOTA Reforma obrazovanja umire uz Plenkovićev blagoslov

Foto: FaH

PREMIJER Andrej Plenković i ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić u četvrtak su svečano prisustvovali predstavljanju Prijedloga akcijskoga plana za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije 2017.-2019. koji nije dao nikakve jasne naputke – ni kada bi trebala početi cjelovita kurikularna reforma, ni kada kreće njena eksperimentalna provedba, niti kada možemo očekivati uvođenje devetogodišnjeg obrazovanja.

Razlog za izlazak na ulice

Jučerašnjima najavama novi premijer i novi ministar nastavili su već viđenu politiku "izgladnjivanja kurikularne reforme" koju je prakticirala bivša HDZ-ova vlada. Očekuje se da bi ovakav razvoj situacije mogao biti dodatni poticaj prosvjednicima koji će sutra izaći na ulice kako bi u Maršu za znanost izrazili svoje nezadovoljstvo stanjem u sustavu znanosti i obrazovanja (Sve o Maršu za znanost pogledajte na linku: Đikić i Jokić pozivaju na Marš za znanost: Izađimo na ulice u subotu!).

Reforma za Sveto Nigdarjevo

Iz riječi sudionice jučerašnjeg sastanka Dijane Vican, čelnice Stručnog povjerenstva za provedbu strategije, prema kojima se reforma nastavlja, s time da će se njen početak uvjetovati ostvarenjem jednakih uvjeta za sve učenike, moglo bi se zaključiti da se ona neće dogoditi ni u bližoj niti u daljoj budućnosti.

Bivši predsjednik Povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Neven Budak kaže da je iz takve izjave Dijane Vican čak i laiku jasno da to znači da reforme sigurno neće biti za njezina života.

„Za ostvarenje jednakih uvjeta za sve učenike treba jako puno novca i vremena, a pitanje je može li se to uopće ikada postići. Stoga se čini da je podrška kurikularnoj reformi u biti i dalje samo na riječima, a da se u stvarnosti ne misli početi raditi na njoj“, rekao je za Index Budak.

Zadnji u Europi s osmogodišnjim školstvom

Upozorio je na to da uvođenje devetogodišnje škole uopće ne bi smjelo biti predmetom rasprava.

„Prije svega, to je sastavni dio Strategije koju je prihvatio Sabor, a kao drugo to je jednostavno nužnost. Devetogodišnja osnovna škola potrebna je jer bitno pridonosi uspjehu učenika bez obzira na njihovo socijalno porijeklo, obiteljski status i slično. Dakle, produženo obavezno obrazovanje umanjuje inicijalne razlike koje postoje među učenicima s obzirom na njihove početne šanse. Osim toga, Hrvatska je gotovo jedina zemlja u Europi koja ima osmogodišnje osnovno školovanje. Pokušaj da se predškola protumači kao dio devetogodišnje škole neutemeljen je jer postoje velike razlike u tome kako se radi u školi, a kako u predškoli. Osim toga, međunarodna ispitivanja pokazala su da naši učenici nakon razredne nastave postižu bolje rezultate nego nakon predmetne. Zbog toga je u Strategiji bilo predviđeno da se devetogodišnja škola sastoji od pet godina razredne nastave i četiri nastavne. To nema nikakve veze s predškolom“, rekao je Budak i osvrnuo se na činjenicu da Akcijski plan nije definirao hoće li biti uvedena devetogodišnja osnovna škola ili će se, kao dosad, u devetogodišnje obrazovanje uračunavati i godina prije osnovne škole.

Njemu je, kazao je, također neobično to što je Dijana Vican rekla da se zalaže za to da se kurikularna reforma u školama prvo provede eksperimentalno jer je dosad uvijek bila protiv toga.

„U Strategiji je prvo bilo planirano eksperimentalno uvođenje reforme kao i vanjsko vrednovanje, no Dijana Vican ranije je uvijek tvrdila da su naši nastavnici tako sjajni da im to ne treba“, pojasnio je Budak.

Jokić nema šanse

Budak je pozdravio činjenicu da se bivši voditelj Ekspertne radne skupine za kurikularnu reformu Boris Jokić kandidirao na natječaju koji je raspisan za novu skupinu, a čiji bi ishod trebao biti poznat za 30 dana. No ne vjeruje da ima ikakve šanse kod novih vlasti u resoru.

„Ne vjerujem da Jokić ima izgleda biti izabran za voditelja nove Ekspertne radne skupine. No mislim da je u redu da se javio na natječaj jer je uložio ogroman napor da pokrene cijeli postupak kurikularne reforme. Stoga ne bi bilo u redu da digne ruke od nje. Na njemu je da se javi i da pokaže kako je spreman sudjelovati u reformi, a na Ministarstvu je da odluči o tome, iako možemo predvidjeti ishod“, rekao je Budak.

Članica Jokićeve bivše skupine Ružica Vuk kaže da je natječaj prekasno raspisan jer je uskoro kraj školske godine i ljetni praznici.

„Nisam sigurna ni to da su za nastavak reforme osigurana potrebna financijska sredstva. Prema mojim dosadašnjim iskustvima, kada se nešto takvo organizira nakon prvog ožujka, nemoguće je to ozbiljno implementirati u školama. Mislim da je politički mudra izjava da se kurikularna reforma nastavlja, ali nisam sigurna da je izvediva“, zaključila je Ružica Vuk.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara