SUCI u Slovačkoj mogu od sada biti kazneno gonjeni ako prilikom donošenja presuda ne poštuju zakone, u sklopu borbe protiv korupcije pravosudnog sustava. No neki smatraju da je time ugrožena neovisnost pravosuđa, piše za Deutsche Welle urednik redakcije za Europu u češkom listu "Denik".

Oluja", "Vihor", "Božje vodenice", "Čistilište" i "Jude" - akcije slovačke policije, u okviru kojih od proljeća prošle godine iza rešetaka smješta sve više visoko pozicioniranih dužnosnika u policiji, pravosuđu i ekonomiji, nose zvučna imena.

Dramatični ton je primjeren: među uhićenima su dva bivša direktora policije, više odvjetnika – među kojima bivši glavni tužitelj Dobroslav Trnka, 15 sudaca – među kojima Jarmila Urbancova, bivša zamjenica predsjednika Vrhovnog suda, sutkinja i bivša državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Monika Jankovska, kao i moćni poduzetnici poput multimilijunaša Norberta Boedoera i Jaroslava Haščaka, šefa financijske grupe Penta.

Dok brojni članovi pravosudne i ekonomske elite Slovačke u istražnom zatvoru čekaju na procese, nova vlada, formirana u ožujku 2020. godine, napravila je sistematsku reformu pravosudnog sustava zemlje. Od 01. siječnja je stupio na snagu paket zakona koji je pripremila ministrica pravosuđa Maria Kolikova.

U središtu reforme pravosuđa je ograničavanje imuniteta slovačkim sucima. I njihova imovina biva ispitana i novouspostavljeni Vrhovni upravni sud bi ubuduće trebao donositi presude u slučaju kaznenih djela sudaca i tužitelja. Osim toga će od sada suci u mirovinu sa 65 godina. Do sada za njih nije bila određena točna starost za odlazak u mirovinu.

Poduzetnik angažirao državnog odvjetnika

Politički proces, koji je vodio uhićenjima i u konačnici reformi pravosuđa, počeo je prije nepune tri godine. 21. veljače 2018. godine su ubijeni novinar Jan Kuciak i njegova zaručnica Martina Kušnirova. Kuciak se bavio korupcijom. Nakon višemjesečnih istraga je uhićen utjecajni poduzetnik Marian Kočner koji je navodno naredio ubojstvo.

Prilikom Kočnerovog uhićenja zaplijenjen je njegov mobilni telefon. Policiji je pošlo za rukom otključati njegovu komunikaciju s tadašnjim glavnim tužiteljem Dobroslavom Trnkom. Ispostavilo se da je Kočner Trnki doslovno dao nalog da utječe na sudove u njegovu korist.

Šok za građane i EU

Na jesen 2019. godine slovački mediji su izvještavali o detaljima telefonskih razgovora između poduzetnika i glavnog tužitelja. Razmjeri "Kočnerove mreže", koja se očito protezala do vrha slovačkog pravosuđa, državnog odvjetništva i politike, poljuljali su povjerenje građanki i građana u stanje u pravosuđu u zemlji.

I vodeći političari Europske unije su izrazili šokiranost. "Ja sam vrlo neugodno iznenađena", komentirala je tadašnja povjerenica EU za pravosuđe Vera Jourova, danas zamjenica predsjednice Europske komisije. To da je korupcija sudaca u Slovačkoj moguća za nju baca loše svjetlo na pravosuđe u cijeloj zemlji.

Sve više uhićenja

Reforma slovačkog pravosuđa mogla je započeti tek nakon što je vlada premijera Roberta Fica u veljači 2020. godine izgubila na izborima. Bivšeg premijera i njegovu nominalnu socijaldemokratsku stranku "SMER" smatraju odgovornima za povezanost politike i organiziranog kriminala u Slovačkoj. 21. ožujka stupila je na funkciju nova vlada premijera Igora Matoviča, iza koje stoji antikorupcija koalicija. Dva tjedna kasnije počeo je prvi val uhićenja, od tada gotovo svakodnevno dolazi do novih. Prema navodima medija, nova uhićenja se temelje na izjavama optuženih koji su trenutno u istražnom zatvoru, koji prema dogovoru s državnim odvjetništvom govore o detaljima slovačkog korupcijskog i klijentelističkog sustava. Brojni od njih su godinama mjesec za mjesecom primali desetke tisuća eura mita.

Prijetnje sankcijama protiv sudaca

Javnost i mediji u Slovačkoj podržavaju kako uhićenja tako i reformu pravosuđa koju provodi nova vlada iako je za to morao biti promijenjen Ustav zemlje. Od pomoći je pritom bila podrška popularne predsjednice države Zuzane Čaputove: "Reforma pravosudnih institucija je važan korak ka ostvarivanju pravde", pozdravila je ona u prosincu postupke vlade.

Tako je ministrici pravosuđa Mariji Kolikovoj pošlo za rukom ukinuti sveobuhvatni imunitet sudaca koji je do sada važio. Ona smatra da to neće utjecati na neovisnost sudskog odlučivanja. "Želim da je svima jasno da su moguće kaznene akcije protiv sudaca ako se oni odluče djelovati protiv zakona", rekla je Kolikova slovačkoj agenciji TASR.

Kritika pravnika, podrška Brisela

Međutim, postoje dvojbe o tome je li moguće reformom pravosuđa temeljno poboljšati slovačko pravosuđe, koje je godinama obilježeno korupcijom i klijentelizmom, odnosno hoće li to, naprotiv, utjecati na neovisnost sudaca u ovoj zemlji. Ured vijeća europskih sudaca (Consultative Council of European Judges - CCJE) navodi da treba razmisliti o tome hoće ograničenja imuniteta sudaca znatno ugroziti postojeća jamstva o neovisnosti pravosuđa i suce izložiti političkom i disciplinskom pritisku.

Rezerviranost izražavaju i neki pravnici u Slovačkoj. Bivši političar i poznati odvjetnik Radoslav Prochazka ne smatra da je reforma jamstvo da će sudovi bolje funkcionirati. "Ako nešto promijeni situaciju, onda je to ispitivanje imovine sudaca", rekao je on za magazin "Postoj".

Iz briselskog ugla gledano, Slovačka se zahvaljujući reformi pravosuđa kreće u pravom smjeru. U izvještaju Europske komisije o stanju pravne države u zemljama članicama EU, objavljenom prošlog listopada, reforma je pozdravljena kao "nastojanje za jačanje neovisnosti i integriteta pravosuđa".