NA RIJECI Dravi kod Osijeka, tijekom vikenda zabilježen je rekordno nizak vodostaj od kada se provode mjerenja, od -174 centimetra, a u Hrvatskim vodama ističu kako su evidentni novi trendovi u praćenju vodostaja, s učestalim ekstremima.

Direktor osječkog vodno-gospodarskog odjela Hrvatskh voda za Dunav i donju Dravu Željko Kovačević kazao je Hini kako već dulje vrijeme bilježe dugotrajna malovodna razdoblja i pojavu dosta ekstrema u mjerenjima vodostaja, koji nisu problematični, ali se često pojavljuju.

"Živimo u doba ekstrema, kada imamo ili izrazito niske vodostaje ili poplave, a ti ekstremi se pojavljuju u vremenima kada ih ne očekujuemo. U ovo vrijeme obično očekujemo maksimalni vodostaj, a imamo minimalni, i to je nova stvarnost, kojoj se nastojimo prilagoditi te definirati svoje prioritete", napominje Kovačević.

"Splet više utjecaja"

Smatra kako ne postoji samo jedan razlog za trenutno nizak vodostaj, već se obično radi o spletu više utjecaja. 

"Ono što pratimo zadnjih nekoliko godina jest da nemamo nekadašnju razinu akumulacije snijega u Alpama, pa ni količinu vode koja je akumulirana u snijegu a u proljeće se počne kontinuirano oslobađati.  Nemamo ni količinu oborina u tome razdoblju koju smo nekada imali, a niti intenzivnih kiša", ističe Kovačević.

Dunav također biježi niske vodostaje i malovodna razdoblja, te da se u nekim općim tendencijama, koje se tiču vodnog režima, vide promjene i nove trendovi.

"Nije problem u rekordima, ono što je bitno to su trendovi, a trendovi su takvi da imamo duga malovodna razdoblja. Pomalo se mijenja kompletna slika praćenja vodostaja koju pratimo više desetaka godina.  Ekstremi nisu problem, već to što se često pojavljuju, i onda kada to ne bi trebali", kaže Kovačević.