HRVATSKA kroz primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju posljednjih godina prilagođava svoje zakonodavstvo europskom, kao i njegovu provedbu na području tržišnog natjecanja, rekla je u utorak u Bruxellesu Olgica Spevec, hrvatski pregovarač za to poglavlje.

"Usklađivanje ovoga dijela zakonodavstva i njegova primjena proizašli su već od početka primjene Privremenog sporazuma, 1. siječnja 2002. godine", rekla je Olgica Spevec, koja predvodi hrvatsko izaslanstvo na dvodnevnom sastanku s predstavnicima Europske komisije na kojem je otvoren postupak screeninga, dubinske usklađenosti zakonodavstva, za poglavlje tržišnog natjecanja.

Tržišno natjecanje je četvrto poglavlje za koje započinje screening nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora. Do kraja ove godine započet će se screening za sedam poglavlja.

Politika tržišnog natjecanja jedno je od 35 poglavlja zajedničke pravne stečevine EU-a (acquis communautaire) o kojima se pregovara u pristupnim pregovorima s EU.

Tržišno natjecanje obuhvaća politiku tržišnog natjecanja u užem smislu (anti-trust) i kontrolu državnih potpora. Pravila tržišnog natjecanja izravno se provode na području EU-a, a države članice su dužne u potpunosti surađivati s Europskom komisijom u provedbi tih pravila. Europsko zakonodavstvo na tom području obuhvaća pravila i postupke za suzbijanje protutržišnog djelovanja poduzeća te za sprečavanje vlada u davanju državnih potpora koje narušavaju tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

Europska unija vrlo oprezno pristupa državnim potporama, jer one mogu narušiti trgovinu među zemljama članicama. U slučajevima kada i ako se odobravaju preferiraju se tzv. "horizontalne potpore" koje se daju za istraživanje i razvoj, malo i srednje poduzetništvo, zaštitu okoliša, poticanje zapošljavanja i one potpore koje su daju siromašnijim regijama u EU-u.

Olgica Spevec ističe da pitanje državnih potpora u Hrvatskoj nije bilo regulirano sve do 2003. godine, nije vođena ni evidencija, niti je postojala konzistentna politika koja bi državne potpore usmjeravala u tom pravcu.

U posljednje dvije godine i u Hrvatskoj se to počelo postupno mijenjati, ali još uvijek najveći dio potpora ide za pojedine gospodarske sektore ili kompanije.

Velike su razlike i u visini i u strukturi državnih potpora između Hrvatske i EU i Hrvatska će morati postupno smanjivati potpore posebnim gospodarskim sektorima, primjerice brodogradnji i čeličnoj industriji, i preusmjeravati ih prema horizontalnim ciljevima, koji daju bolji ekonomski učinak.

Hrvatska upravo ovih dana mijenja Zakon o državnim potporama iz 2003. godine. Novi zakon, koji je u saborskoj proceduri, "najvećim se dijelom odnosi na postupak odobravanja državnih potpora, koji mora biti pregledan, jasan i javan ", ističe Olgica Spevec.

Središnju ulogu u provedbi zakona ima Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, kao neovisno tijelo zaduženo za primjenu pravila tržišnog natjecanja. Ta Agencija će morati biti ojačana u smislu da mora imati kompetentne ljude koji se neprestano obrazuju, ali se i u javnosti mora ojačati svijest o važnosti te institucije, pogotovo o tome da se njezine odluke moraju poštivati.