RUSIJA je u svoj veliki rat protiv Ukrajine uvela novo vođeno klizno oružje, čime dodatno pokazuje kako Moskva ulaže u razvoj zračnog naoružanja za bombardiranje ukrajinske infrastrukture. Ukrajinske vlasti objavile su da su ruske vođene bombe novog tipa – UMPB-5 – bačene iz borbenih zrakoplova Suhoj Su-34 na dvije ukrajinske regije u posljednja dva mjeseca, u sklopu testiranja ovog novog oružja.

Analiza koju je za Newsweek podijelila američka organizacija Foundation for Defense of Democracies (FDD), think tank iz Washingtona, navodi kako je riječ o dijelu ruskih nastojanja da razvije jeftina oružja, odnosno oružja koja se mogu lansirati s velike udaljenosti, bez ulaska u domet neprijateljske obrane.

Newsweek je kontaktirao rusko Ministarstvo obrane putem e-pošte radi komentara, ali odgovor nije stigao.

Zašto je to važno?

Prije nego što je Vladimir Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Moskva je podcijenila koliko će joj trebati kliznih bombi i drugih vođenih projektila. Prije rata, ruske glide bombe bile su relativno skupe i koristile su se rijetko.

John Hardie iz FDD-a kaže da Rusija, nakon što nije uspjela uništiti većinu ukrajinske protuzračne obrane na početku invazije, sada ubrzano razvija jeftine klizne bombe s velikim dometom, kako bi njezino ratno zrakoplovstvo moglo igrati značajniju ulogu u ratu.

Što znamo?

Ukrajinske vlasti navode da je UMPB-5 prvi put korišten u regiji Sumi, a potom i tijekom dva uzastopna zračna napada na grad Harkiv 24. i 25. srpnja – pri čemu je jedan od napada pogodio i bolnicu.

U drugom slučaju, bombu je ispustio Su-34 s udaljenosti od oko 105 kilometara, iz ruske regije Belgorod, navodi Spartak Borysenko iz tužiteljstva regije Harkiv, koje te napade istražuje kao ratne zločine.

Borysenko ističe da Rusija još uvijek testira to oružje i da njegove točne karakteristike nisu poznate. No, prema nazivu UMPB-5 pretpostavlja se da je riječ o izvedenici bombe UMPB D-30SN, koja je prvi put primijećena u proljeće 2024., navodi FDD.

Taj raniji model imao je domet od oko 80 kilometara, dok UMPB-5 navodno ima i veći domet te bojevu glavu tešku oko 250 kilograma – što je 2,5 puta više od prethodnika.

Jeftine klizne bombe igraju sve veću ulogu u ruskoj agresiji: predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je u srpnju 2025. u prosjeku dnevno ispuštano oko 160 takvih bombi – što je osam puta više nego u proljeće 2023.

Najčešće korišteno oružje tog tipa je UMPK, odnosno "Univerzalni modul za klizanje i korekciju", prvi put viđen u siječnju 2023. Dizajniran je da se pričvrsti na tzv. glupe bombe, a prvotno se koristio s bombom FAB-500 M-62 (teškom oko 500 kg), no kasnije je prilagođen i za druge veličine bombi.

Borysenko dodaje da je Moskva u svibnju počela koristiti modificiranu verziju UMPK-a s većim krilima i dometom od najmanje 100 kilometara u regijama Sumi i Harkiv. Domet bi mogao biti i veći, prema navodima s jednog ruskog Telegram kanala.

Rusija razvija i druge jeftine zračne krstareće rakete, poput nedavno predstavljenog modela S8000 BanderoL, koji se može lansirati i s bespilotnih letjelica.

Što kažu stručnjaci?

John Hardie, zamjenik direktora ruskog programa pri FDD-u, izjavio je da Rusija koristi novu vođenu kliznu bombu UMPB-5, koja "izgleda kao snažnija izvedenica bombe predstavljene prošle godine, što odražava nastojanja ruskog ratnog zrakoplovstva da razvije sve širi spektar jeftinog vođenog naoružanja velikog dometa".

Spartak Borysenko iz regionalnog tužiteljstva u Harkivu rekao je: "UMPB-5 je novo oružje koje su Rusi počeli koristiti prije otprilike dva mjeseca... trenutno je u fazi testiranja i njegove točne karakteristike još uvijek nisu poznate."

Što slijedi?

Hardie ističe da još uvijek nema mnogo podataka o ovim novim vrstama oružja, no rusko ratno zrakoplovstvo i mornarička avijacija usmjereni su na proizvodnju velikih količina jeftinog standoff naoružanja.

No, jedno pitanje ostaje otvoreno: hoće li Rusija uspjeti riješiti svoj dugogodišnji problem neučinkovitosti u uništavanju neprijateljske protuzračne obrane – što, kako Hardie zaključuje, "će biti daleko teži izazov".