Rusija će Kini predati sporni teritorij na Dalekom istoku

KINESKI državni mediji javljaju kako će Rusija danas u Pekingu potpisati sporazum o predaji spornih teritorija oko kojih su NR Kina i bivši SSSR vodili granični rat 1969. godine.

China Daily piše kako će kinesku prijestolnicu danas posjetiti ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kako bi dogovorio tehničke detalje o predaji otoka Tarabarov (Ynlong na kineskom) te polovice otoka Boljšoj Usurijskij (Heixiazi) koji se nalaze na dalekoistočnoj granici Rusije s Kinom, odnosno u blizini ruskog grada Habarovska.

Predaja tih teritorija - čija površina iznosi oko 170 četvornih kilometara - biti će dovršena u kolovozu, a dogovorena je posebnim sporazumom koji je 2004. potpisao tadašnji ruski predsjednik Vladimir Putin.

Oko tih, uglavnom zabačenih i slabo nastanjenih teritorija, koji se nalaze na ušću rijeke Usuri u Amur, spor između Rusije i Kine je trajao stoljećima, a jednom čak svijet doveo na rub nuklearne kataklizme.

Godine 1969. je NR Kina pod vodstvom Mao Zedonga, nakon što se na ideološkom polju bila udaljila od SSSR-a, odlučila vratiti suverenitet nad graničnim područjima za koje je smatrala da su Kini oduzete u vrijeme korumpiranih vladara dinastije Qing, odnosno građanskog rata i japanske okupacije. To je u ožujku iste godine dovelo do napada kineskih snaga na sovjetske granične postaje, na što je SSSR odgovorio vojnom akcijom u kojoj je poginulo nekoliko stotina ljudi. Moskva je tada također dala do znanja da razmišlja o "preventivnom nuklearnom udaru" na Kinu.

Iako je eskalacija rata spriječena sporazumom koji su tada potpisali sovjetski premijer Aleksej Kosigin i kineski premijer Zhou Enlai, SSSR je desetljećima bio prisiljen držati milijune vojnika na svojoj 4800 km dugoj granici s Kinom, a NR Kina se 1971. godine približila SAD-u. Za te se događaje smatra kako su bitno utjecali na ishod Hladnog rata.

Odnosi između Rusije i Kine su se, pak, bitno poboljšali nakon završetka Hladnog rata, pogotovo kada su obje države - usprkos različitosti ideologija - pronašle zajednički cilj u suprotstavljanju američkoj hegemoniji. Putinova je vlada tako zaključila da odustajanje od teritorija koje je oružjem branio Sovjetski Savez predstavlja malu cijenu za trajno savezništvo sa svojim mnogoljudnim susjedom.

S druge strane je malo vjerojatno da će Rusija biti tako velikodušna prema Japanu, kojem je SSSR na završetku Drugog svjetskog rata oduzeo Kurilske otoke, a čiji povratak Japan traži već desetljećima.

D.A.

Foto: Wikimedia

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara