CARACAS izgleda sablasno mirno. Nema masovnih okupljanja. Trgovine su tek odškrinule vrata kako bi spriječile da kupci nagrnu i opustoše police. Ispred su dugi redovi, kao i pred ljekarnama i benzinskim crpkama. U četvrti "23. siječnja", svom bastionu, patroliraju colectivosi, neka vrsta paravojske odane vlastima, piše Deutsche Welle.

Venezuela zadržava dah u iščekivanju, dva dana nakon zračnih udara Sjedinjenih Američkih Država, nakon kojih je sporni predsjednik Nicolás Maduro zarobljen i odveden u pritvor u New York, gdje se ovog ponedjeljka (5. siječnja) prvi put pojavljuje pred sudom.

"Vjerujem da je za većinu Venezuelanaca kraj Madura pozitivna vijest", kaže Renata Segura, analitičarka za Latinsku Ameriku u Međunarodnoj kriznoj skupini. "Ali ljudi sada radije ostaju kod kuće jer je nejasna bliska budućnost, pa čak postoji strah od nasilja i građanskog rata", dodaje.

Tko je "prodao" Madura?

Nakon najave Donalda Trumpa da će "tim" ljudi iz SAD-a "voditi Venezuelu" i obznanjenih apetita za naftom, mnogo toga ostalo je nejasno. Izvjesno je da državne poslove preuzima potpredsjednica Delcy Rodríguez, koja je u prvom obraćanju rekla da je Maduro jedini legitimni predsjednik i da Venezuelanci neće biti "robovi" niti "kolonija" neke imperije.

No nakon te prve izjave Rodríguez se u drugom nastupu pokazala pomirljivijom i pozvala Bijelu kuću da "zajedno rade na agendi suradnje", da vode "dijalog umjesto rata". "To je oduvijek bio stav predsjednika Nicolása Madura i sada je stav Venezuele." Rodríguez ima službeno ovlaštenje Vrhovnog suda da vodi državu, a vojska se deklarativno stavila na njezinu stranu.

Ima onih koji poruke iz Caracasa opisuju kao običnu predstavu. Jesús Renzullo, stručnjak Njemačkog instituta za globalne i regionalne studije, ozbiljno shvaća indicije da je vladajući krug u Venezueli pustio Madura niz vodu: "Vjerojatno je politički vrh prodao Madura. Sada se izvodi predstava koju SAD toleriraju", kaže on o kolebanjima venezuelanske potpredsjednice. Iz perspektive Washingtona, ona može raditi i govoriti što god želi, sve dok sluša SAD.

No promjena retorike nije došla niotkuda. Trump je u razgovoru za list The Atlantic zaprijetio potpredsjednici južnoameričke zemlje: "Ako ne učini pravu stvar, platit će vrlo visoku cijenu, vjerojatno i višu nego Maduro."

Čavizam ostaje?

Američki državni tajnik Marco Rubio, kojem je pripala zadaća da trezvenijim rječnikom javnosti tumači Trumpove kriptične poruke, zanijekao je da će Washington upravljati Venezuelom. No, kako je rekao, koristit će nametnuti naftni embargo kako bi ishodio ispunjenje "središnjih zahtjeva".

A oni su, prema Rubiju, da goleme zalihe nafte u Venezueli ne budu pod kontrolom američkih protivnika i da ta zemlja ne bude baza za Ruse, Kineze ili Irance. Traži se oslobađanje Amerikanaca koji su uhićivani diljem Venezuele – ali ne i puštanje domaćih političkih zatvorenika.

Poznavateljima prilika to izgleda kao da Washington neće igrati na kartu potpune smjene režima, nego će pokušati prisiliti sadašnji na suradnju. "Ako režim ostane, trenutačno ne postoji alternativa za Delcy Rodríguez. Jer, naravno, uhićenje Madura ne znači kraj čavizma", kaže analitičarka Segura, misleći na autoritarni sustav koji je uspostavio bivši predsjednik Hugo Chávez.

"Taj je pokret tijesno isprepleten s venezuelanskom državom, sucima, guvernerima, gradonačelnicima. A tu su i colectivosi, paravojska koja se brzo može mobilizirati kako bi branila čavizam", dodaje Segura za DW.

Suzdržane reakcije EU-a

Sjedinjene Američke Države Madura optužuju da je "narkoterorist", odnosno da je odgovoran za krijumčarenje fentanila i kokaina u SAD. To unatoč činjenici da stručnjaci kažu kako su venezuelanske bande mali igrač na tom polju kriminala, osobito u usporedbi s kolumbijskim i meksičkim kartelima.

Trump je Maduru predbacivao i to da je navodno "preplavio" SAD migrantima, kao i da je pokrao izbore i uništio venezuelansko gospodarstvo. Trump je rekao da će inzistirati na "pravednoj tranziciji" vlasti, ali nije rekao kada.

Velik dio svijeta, pa i mnogi kritičari i u samom SAD-u, upozorili su na to da su bombardiranje i "otmica" Madura grubo kršenje međunarodnog prava. Posebno jer Trump u sličnom tonu sada prijeti i Kolumbiji te tamošnjem predsjedniku Gustavu Petru, kojega naziva "bolesnikom".

Europska unija izdala je priopćenje u kojem inzistira na pravu venezuelanskog naroda da odlučuje o svojoj budućnosti. To su priopćenje potpisale sve članice EU-a osim Mađarske.

Izravne ocjene izbjegavali su i njemački državnici, kancelar Friedrich Merz i ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, obojica demokršćani. "Pravna ocjena američke akcije složena je. Za nju nam treba vremena", naveo je Merz.

Čeka se potez vojske

U danima sablasnog iščekivanja čeka se eventualni potez venezuelanske vojske, koja u toj zemlji ostaje odlučujući čimbenik moći.

Smatra se da vojsci ne odgovara potpuna smjena režima jer bi njezin vrh izgubio brojne privilegije, a možda bi bio i pozvan na odgovornost zbog uhićenja, mučenja i ubojstava oporbenjaka tijekom više od četvrt stoljeća vladavine Cháveza i Madura.

"Sljedeći će dani pokazati kuda se ide", kaže Renata Segura iz Međunarodne krizne skupine. "Vojska je crna kutija politike u Venezueli i njezina će reakcija biti presudna za ono što će se dogoditi sa zemljom."