Trump ukinuo pomorsku blokadu o Hormuzu. Odgodio je odluku o dogovoru s Iranom
AMERIČKI dužnosnici objavili su kako je postignut privremeni sporazum s Iranom koji predviđa otvaranje Hormuškog tjesnaca i početak novih nuklearnih pregovora, no ističu da ključni korak - odobrenje predsjednika Donalda Trumpa - još uvijek nedostaje.
Sudbina sporazuma ostaje neizvjesna dok se u regiji nastavljaju napetosti, a iranski dužnosnici još nisu službeno komentirali mogući dogovor, piše CNN.
Iran tvrdi da nema sporazuma.
Trump se u petak u Situacijskoj sobi Bijele kuće sastao sa savjetnicima kako bi razmotrio mogući dogovor o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i početku razgovora o iranskom nuklearnom programu. Prije sastanka rekao je da je spreman donijeti "konačnu odluku", no nakon otprilike dva sata razgovora nije objavljena nikakva odluka.
Iz Teherana zasad stižu oprezne poruke. Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei rekao je da su Iran i SAD i dalje u kontaktu, ali da memorandum o razumijevanju još nije dovršen. Nema ni službene potvrde da je iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei odobrio mogući dogovor.
Kriza oko Hormuškog tjesnaca već ima šire ekonomske posljedice. Međunarodne ekonomske organizacije upozoravaju da rat najteže pogađa najsiromašnije zemlje, prije svega zbog rasta cijena goriva i gnojiva te prijetnji radnim mjestima i egzistenciji ljudi. Istodobno, novo iransko tijelo Persian Gulf Strait Authority poručuje da će nastaviti raditi "bez prekida" i nakon što ga je američko Ministarstvo financija stavilo na popis sankcija.
Dok se pregovara o mogućem dogovoru s Iranom, paralelno se zaoštrava i sukob u Libanonu. Izrael širi vojne operacije na jugu zemlje, tvrdeći da gađa Hezbolah, paravojnu skupinu koju podupire Iran. UN-ova agencija za djecu objavila je da je u posljednjih tjedan dana u izraelskoj ofenzivi u Libanonu svakog dana u prosjeku ubijeno ili ranjeno 11 djece, što dodatno naglašava civilnu cijenu sukoba.
Izraelski napadi zahvatili su i dijelove južnog Libanona koji imaju biblijski i arheološki značaj, pa se uz humanitarnu otvara i pitanje zaštite povijesne baštine. Američki šef diplomacije Marco Rubio razgovarao je s libanonskim predsjednikom Josephom Aounom, koji je istaknuo potrebu za dogovorom o prekidu vatre radi stabilnosti zemlje. State Department je, pak, poručio da SAD Hezbolah smatra potpuno odgovornim za nastavak borbi i da podržava libanonsku vladu u nastojanjima da osigura mir.
Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da su SAD zaplijenile oko milijardu dolara u iranskim kriptovalutama.
"Mislim da smo zaplijenili oko milijardu dolara u kriptu", rekao je Bessent u petak tijekom panela na Reaganovu nacionalnom ekonomskom forumu 2026. godine. "Jednostavno smo zgrabili novčanike."
Bessent je nastavio: "Neki od njih možda upravo sada nešto upisuju i možda još ne shvaćaju da im je novčanik zaplijenjen."
Novo iransko tijelo osnovano kako bi natjeralo brodare da poštuju iranska pravila u području Hormuškog tjesnaca poručilo je da će nastaviti djelovati "bez prekida" nakon što ga je američko Ministarstvo financija stavilo na popis sankcioniranih subjekata.
Američko Ministarstvo financija u srijedu je objavilo da je osnivanje Persian Gulf Strait Authorityja, PGSA, novi pokušaj iranske Revolucionarne garde da "monetizira svoju kampanju državno sponzoriranog terora iznuđivanjem novca od brodova koji prolaze Hormuškim tjesnacem".
Osuđujući američki potez, PGSA je Washingtonu poručio: "Niste uspjeli preuzeti kontrolu nad Hormuškim tjesnacem ratom i diplomacijom, a nećete to postići ni sankcijama."
Tijelo je danas objavilo na X-u da je "činjenica da ga je sankcionirala zemlja čiji se vođa ponosi piratstvom znak njegova dobrog rada".
Dodalo je da će uskoro objaviti statistiku o prvom mjesecu djelovanja PGSA-ja.
Trumpov sastanak u kriznoj sobi Bijele kuće trajao je oko dva sata, ali predsjednik nije donio odluku o mogućem novom dogovoru s Iranom, rekao je visoki dužnosnik administracije, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer je riječ o internim raspravama.
Administracija smatra da je blizu postizanja sporazuma, ali se još raspravlja o određenim pitanjima, uključujući odmrzavanje sredstava za Iran, rekao je dužnosnik za The New York Times.
Unatoč Trumpovim najavama o konačnoj odluci, Iran poručuje da dogovor sa SAD-om još nije postignut i demantira tvrdnje o nuklearnom programu.
>> Opširnije
Izraelski vojnici prešli su na sjevernu obalu rijeke Litani u Libanonu, potvrdio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu tijekom posjeta sjevernoj granici Izraela.
>> Opširnije
Trump je objavio uvjete za dogovor s Iranom: bez nuklearnog oružja, otvoren Hormuški tjesnac i uništenje obogaćenog materijala.
>> Opširnije
Glavni iranski pregovarač i predsjednik parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf izjavio je da Iran ne dobiva ustupke dijalogom, nego raketama.
"Iran ustupke ne dobiva dijalogom, nego raketama. U pregovorima ih samo natjeramo da to shvate", poručio je Ghalibaf u objavi na X-u.
"Ne vjerujemo jamstvima ni riječima, samo su djela mjerilo. Nijedan potez neće biti povučen prije nego što druga strana nešto učini", rekao je.
"Pobjednik svakog sporazuma je onaj koji je od prvog dana nakon njega bolje spreman za rat", dodao je Ghalibaf.
Iran je obnovio proizvodnju plina u Južnom Parsu nakon popravaka oštećenja od američko-izraelskih napada, a proizvodnja se vraća na prijašnje razine.
>> Opširnije
UAE i Izrael formiraju novi savez, suprotstavljajući se 'dijamantu' sunitskih zemalja. Analitičari opisuju krhke, transakcijske odnose i geopolitički potres koji preoblikuje Bliski istok.
>> Opširnije
Iran pokušava silom "stvoriti stvarnost" kakvu želi u Hormuškom tjesnacu, upozoravaju analitičari.
Analitičari Instituta za proučavanje rata (ISW) navode kako pripadnici Iranske revolucionarne garde nastoje pritiskom stvoriti uvjete u kojima bi "Iran kontrolirao Hormuški tjesnac".
Posljednjih tjedana Iran je više puta isticao želju da zadrži nadzor nad ključnim plovnim putem i nakon završetka rata. Teheran je praktično zatvorio tjesnac u prvim fazama sukoba, a pokušao je i naplaćivati prolaz brodovima te je pucao na pojedine brodove koji su prolazili tim područjem.
Institut za proučavanje rata smatra da se SAD tome pokušava suprotstaviti.
"Nedavni vojni udari američkog Središnjeg zapovjedništva na Iran dio su nastojanja da se Iranu onemogući stvaranje takve stvarnosti", navodi ISW.
"Sjedinjene Američke Države poduzimaju korake kako bi spriječile iranske pokušaje uspostave reketaškog sustava zaštite u Hormuškom tjesnacu. Američko Ministarstvo financija sankcioniralo je 27. svibnja organizaciju Persian Gulf Strait Authority te upozorilo da bi svaka strana koja surađuje s tom organizacijom mogla biti suočena sa sankcijama."
Hormuški tjesnac postao je jedno od ključnih spornih pitanja u aktualnom sukobu.
ISW navodi kako su iranski pregovarači ponudili određene ustupke, ali nije jasno hoće li se s tim složiti najviši iranski politički i vojni vrh.
Na molitvi petkom u Teheranu jedan od iranskih vjerskih vođa osvrnuo se na sukob Irana i Sjedinjenih Američkih Država.
Iako su obje strane ovog tjedna razmijenile napade, nijedna nije službeno odustala od primirja.
Hojjat al Islam Abutorabi američke napade na jug Irana nazvao je "upadom", a pritom je ustvrdio:
"Pentagon je također rekao da primirje nije prekršeno. To nosi jasnu poruku – znači jačanje odvraćajuće moći Islamske Republike Iran."
Iran je na američke napade reagirao na isti način kao i Washington, ne proglašavajući kraj primirja unatoč tome što je ovaj tjedan dvaput bio meta američkih udara.
Abutorabi je nastavio retoriku kakva se često može čuti iz Irana, koristeći prijeteći ton i naglašavajući iransku snagu.
"Danas svijet razumije samo jedan jezik, a to je jezik sile", poručio je.
Bivši dužnosnik Pentagona ranije je za Sky News izjavio kako su obje strane zainteresirane za očuvanje mira.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei osudio je ono što je nazvao "brutalnim" izraelskim napadima na Libanon, uključujući južni Bejrut.
U izjavama koje je prenijela iranska državna televizija IRIB, Baghaei je optužio Sjedinjene Države da su "suučesnik" u svim izraelskim "zločinima" u Libanonu, kao i u Palestini i širem Bliskom istoku.
Najmanje 3324 osobe u Libanonu su ubijene, a 10.027 ih je ranjeno od početka izraelskog rata početkom ožujka, objavilo je libanonsko ministarstvo zdravstva.
Iran ne namjerava prebaciti svoje zalihe obogaćenog urana u inozemstvo, izjavio je visoki iranski dužnosnik Ebrahim Azizi, a prenijela je državna novinska agencija Mizan pozivajući se na ruske državne medije.
Azizi, koji je na čelu Odbora za nacionalnu sigurnost iranskog parlamenta, u petak je u intervjuu za rusku državnu agenciju RIA Novosti rekao da Teheran "ne namjerava prebaciti svoj obogaćeni uran u treću zemlju".
Sudbina urana ključna točka pregovora sa SAD-om
Ova izjava dolazi u trenutku dok su Iran i SAD navodno blizu postizanja dogovora o formaliziranju primirja i otvaranju Hormuškog tjesnaca. Međutim, pitanje što učiniti s iranskim zalihama urana ostalo bi neriješeno te predstavlja ključni dio budućih pregovora. Ti bi se razgovori vjerojatno usredotočili na gotovo 1000 funti urana pročišćenog na 60 posto.
Iran je više puta ponovio da se neće odreći svojih zaliha obogaćenog urana - koji se može iskoristiti za izradu bombe - ali ustraje na tome da ne teži razvoju nuklearnog oružja.
Stajališta Teherana i Washingtona
S druge strane, američki potpredsjednik JD Vance izjavio je kako se "tek treba utvrditi" hoće li predsjednik Donald Trump potpisati privremeni memorandum o razumijevanju s Iranom. Iako je naglasio postignuti napredak, Vance je rekao da dvije zemlje još uvijek pregovaraju o "nekoliko jezičnih točaka" te da nekoliko ključnih pitanja vezanih uz iranski nuklearni program i obogaćeni uran i dalje ostaje neriješeno.
Trumpova prijetnja i vojne opcije
Ranije ovog mjeseca predsjednik Trump zaprijetio je da će "intervenirati" silom i oduzeti uran ako pregovori propadnu. CNN je u ožujku izvijestio da su vojni planeri razmatrali opcije za takav pothvat u kompleksu Isfahan. Procjenjuje se da bi za takvu operaciju mogle biti potrebne stotine, ako ne i tisuće vojnika, uz rizik od velikog broja žrtava. Osim dovođenja specijaliziranih snaga i opreme za rukovanje samim materijalom, stvaranje sigurnosnog perimetra kako bi se tim postrojbama omogućio rad značilo bi veliku vojnu prisutnost.
Bivša dužnosnica Pentagona tvrdi da su izraelski napadi na Libanon glavna prepreka mirovnim pregovorima između SAD-a i Irana, unatoč tome što obje strane žele postići dogovor.
Postoji "velika prepreka" mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Država i Irana, a ona ne leži ni u jednoj od te dvije zemlje, izjavila je bivša dužnosnica Pentagona. Alia Awadallah, nekadašnja obrambena dužnosnica u Pentagonu, rekla je za Sky News da kontinuirani izraelski napadi na Libanon predstavljaju zapreku "trenutnom napretku na Bliskom istoku i iz iranske perspektive", piše Sky News.
Optimizam unatoč prepreci
Awadallah je ipak optimistična glede stajališta u Teheranu i Washingtonu.
"Vjerujem da je prilično jasno kako obje strane u ovoj fazi rata doista žele postići dogovor. Unatoč opetovanim kršenjima primirja s obje strane, nijedna nije objavila da je ono završeno. Štoviše, predsjednik Trump i dužnosnici Bijele kuće više su puta izjavili da je primirje na snazi", dodala je.
Tri su osobe ubijene rano jutros u izraelskom napadu dronom na grad Khan Younis na jugu Gaze, dok je još petero ljudi ozlijeđeno u odvojenom napadu na grad Gazu, javlja palestinska novinska agencija Wafa.
Napad u Khan Younisu
Prema izvješću, izraelska bespilotna letjelica ciljala je skupinu ljudi na području Al-Mawasi u Khan Younisu. Tri su osobe smrtno stradale, a više ih je ozlijeđeno. Wafa dodaje kako je u odvojenom izraelskom granatiranju istog područja ranjeno još Palestinaca.
Petero ozlijeđenih u gradu Gazi
Na sjeveru Pojasa Gaze, pet osoba je ozlijeđeno u izraelskom napadu na ulicu Yarmouk u gradu Gazi, navodi se u izvješću.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Ishaq Dar doputovao je u Washington, gdje će se sastati s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Pakistan ima ključnu ulogu u posredničkim naporima između SAD-a i Irana tijekom rata, a Darov posjet dio je tih nastojanja.
Dar je tijekom vikenda razgovarao s Donaldom Trumpom te je taj razgovor opisao kao "značajan korak bliže regionalnom miru".
"Postignuća ovih pregovora daju razloga za optimizam da je pozitivan i trajan ishod nadohvat ruke", dodao je pakistanski ministar.
Sukobi se nastavljaju
Ipak, unatoč optimizmu iskazanom proteklog vikenda da bi dogovor mogao biti blizu, dvije su strane u međuvremenu ponovno razmijenile vojne udare.
Američki potpredsjednik JD Vance je dao do znanja da je odobrenje predsjednika Donalda Trumpa za mogući sporazum s Iranom daleko od izvjesnog, usred izvješća o tomu da su američki i iranski pregovarači postigli okvirni dogovor o okončanju rata.
>> Opširnije
Izraelska vojska objavila je da su na sjeveru zemlje aktivirane sirene za zračnu uzbunu te dodala da se istražuje izvor moguće prijetnje.
Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian zahvalio je Maleziji na njezinom humanitarnom stajalištu, a Pakistanu na inicijativi i učinkovitim naporima usmjerenim na postizanje sporazuma o okončanju rata koji protiv njegove zemlje vode SAD i Izrael, pišu agencije.
Teheran ustraje na diplomaciji
U objavi na društvenoj mreži X Pezeshkian je naveo da je u razgovorima s premijerima Malezije i Pakistana naglasio "predanost Irana diplomaciji".
"Iranska je politika proširiti suradnju s muslimanskim i susjednim zemljama na svim poljima", dodao je iranski predsjednik.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei osudio je prijetnje Trumpove administracije Omanu. S druge strane, izraelsko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Europsku uniju za "očitu političku osvetu" nakon što je Bruxelles najavio sankcije protiv nekoliko subjekata i pojedinaca uključenih u nasilje izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali.
U međuvremenu je izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio vojsci da pojača kontrolu nad Pojasom Gaze i proširi je na 70 posto tog palestinskog teritorija.
Pregovarači SAD-a i Irana dogovorili su okvir za produljenje primirja za 60 dana, no čeka se konačno odobrenje predsjednika Trumpa. U međuvremenu, Izrael pojačava kontrolu nad Pojasom Gaze.
Teheran je u pregovorima o okončanju rata učinio "značajne, suštinske i dramatične" ustupke, izjavio je zamjenik predstojnika ureda Bijele kuće Stephen Miller.
Ipak, naglasio je da će predsjednik Trump "sam" odlučiti jesu li "rezultati u skladu s njegovim standardima". Prema ranijim informacijama američkih izvora koje je prenijela Al Jazeera, pregovarači Washingtona i Teherana dogovorili su okvir za produljenje postojećeg primirja za 60 dana kako bi se omogućili formalni pregovori, a taj prijedlog sada čeka konačno Trumpovo odobrenje.
Višemjesečno zatvaranje Hormuškog tjesnaca ostavilo je traga na američkim energetskim zalihama, prisilivši industriju da se uvelike oslanja na rezerve. Prema saveznim podacima objavljenim u četvrtak, američke zalihe sirove nafte, benzina i dizela naglo padaju. Ukupna količina u komercijalnim i hitnim skladištima pala je za dodatnih 17,4 milijuna barela prošli tjedan, dovodeći zalihe na najnižu sezonsku razinu od svibnja 2003. godine.
"Ne možete vječno nastaviti ovim tempom", komentirao je Andy Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates. Trumpova administracija nastavlja agresivno crpiti Strateške naftne rezerve (SPR), koje su samo u posljednja dva mjeseca smanjene za 50 milijuna barela. Zalihe benzina također su na najnižoj razini za svibanj od 2014., dok su zalihe dizela i ostalih destilata na najnižoj razini od svibnja 2003.
Situacija na terenu i dalje je napeta. Mornarica Iranske revolucionarne garde (IRGC) objavila je da je ispalila hice upozorenja na četiri plovila u blizini Hormuškog tjesnaca jer su navodno pokušala proći kroz plovni put "bez prethodne koordinacije ili odobrenja". IRGC je naveo da je "razmjena vatre" bila izvor eksplozija koje su zabilježile protuzračne obrane. Odvojeno, iranska agencija Fars izvijestila je da su oružane snage lansirale projektile s juga prema "određenim ciljevima", no nije jasno jesu li ta dva događaja povezana.
U međuvremenu, glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova osudio je američke napade na kontrolnu stanicu u Bandar Abbasu i naglasio da je Iran odlučan "poduzeti sve potrebne mjere" za obranu. Također je kritizirao prijetnje koje je ministar financija Bessent uputio Omanu, nazivajući ih "apsolutno nezakonitim činom". Bessent je u četvrtak zaprijetio Omanu akcijom Ministarstva financija ako podrži Iran u naplati prolaza kroz tjesnac.
Američki potpredsjednik JD Vance izjavio je kako je "još uvijek neizvjesno" hoće li predsjednik Trump potpisati sporazum, dodajući da dvije zemlje još uvijek pregovaraju o "nekoliko točaka".
"Teško je reći kada će točno ili hoće li predsjednik potpisati memorandum. Razmjenjujemo mišljenja o nekoliko točaka", rekao je Vance novinarima. Iako je naglasio postignuti napredak, Vance je potvrdio da su neka ključna pitanja i dalje otvorena. "Postoji nekoliko pitanja vezanih uz nuklearni program, zalihe visoko obogaćenog urana, kao i samo pitanje obogaćivanja. Dakle, pregovaramo s njima. Mislimo da, barem zasad, pregovaraju u dobroj vjeri", rekao je.
Vance je izrazio nadu u daljnji napredak, ali je ostao oprezan. "Doći ćemo do točke gdje bismo potencijalno mogli sjesti i riješiti ta pitanja, ali to zahtijeva da napravimo još malo napretka. Ne mogu jamčiti da ćemo doći do toga, ali trenutno se osjećam prilično dobro u vezi s tim", kazao je. Unatoč nedavnoj razmjeni vatre, Vance tvrdi da primirje ostaje na snazi, ali je dodao da su "ova primirja uvijek pomalo neuredna" i da "ponekad u takvim situacijama dođe do manjih ispada".
Privremeni sporazum, opisan kao memorandum o razumijevanju, uključivao bi ukidanje ograničenja u Hormuškom tjesnacu, dopuštajući neometanu plovidbu i prekid američke blokade. Time bi započeo pregovarački period od 60 dana za rješavanje pitanja iranskog nuklearnog programa, uključujući sudbinu zaliha visoko obogaćenog urana. Izvori navode da najteža pitanja tek treba riješiti.
Ipak, dogovor o tekstu između dviju strana znak je da diplomacija napreduje unatoč nedavnim neprijateljstvima. No, američki ministar financija Scott Bessent u četvrtak je naglasio da sve ovisi o predsjednikovoj odluci. "Sve ovisi o tome što predsjednik želi učiniti", rekao je Bessent. "A predsjednik Donald Trump neće sklopiti loš sporazum za američki narod".
Dužnosnici upozoravaju da bi svaki napredak mogao biti brzo poništen ako Trump uskrati odobrenje. Jedna osoba upoznata sa situacijom navodi da je Trump usredotočen na to da se sporazum može predstaviti kao snažniji od nuklearnog sporazuma iz Obamine ere iz 2015. godine, iz kojeg se povukao tijekom svog prvog mandata. S druge strane, iranska poluslužbena novinska agencija Tasnim, pozivajući se na izvore bliske pregovaračkom timu, izvijestila je da tekst sporazuma "još nije finaliziran".
