Sanader o ulasku u EU: Ne bih previše dramatizirao oko mogućeg slovenskog referenduma
GOSTUJUĆI u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada?", hrvatski premijer Ivo Sanader rekao je da se ne slaže s ocjenama kako se u Hrvatskoj posljednjih tjedana nižu samo loše vijesti već, kako je rekao, "kao i u životu - ima i dobrih i loših vijesti".
Upitan o tome zna li je li prihvaćeno stajalište Ahtisaarijeve komisije u pogledu pograničnog spora sa Slovenijom, Sanader je odgovorio da nije jer takva komisija zapravo još niti ne postoji. Dodao je da je stav Vlade da je dobro da se komisija uključila u spor Hrvatske sa Slovenijom po pitanju razgraničenja, iako se radi o sporu koji nije europski i kojeg bi trebalo držati odvojenim od ostalih europskih pitanja, poput pristupanja Hrvatske u punopravno članstvo u EU.
Ponovio je stav Vlade koja inzistira na tome da se pregovori o punopravnom članstvu Hrvatske u EU strogo odvoje od problema granice sa Slovenijom podsjećajući kako je takvo načelo primijenjeno u vrijeme kada je Slovenija ostvarivala punopravno članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji.
Premijer je rekao da je slovenskom kolegi Pahoru prošli tjedan u Mokricama predložio da komisije čije je formiranje usuglašeno bledskim sporazumom s bivšim slovenskim premijerom Janšom, precizno utvrde sporne točke na crti razgraničenja Slovenije i Hrvatske te da se utvrde pravni okviri izlaska pred međunarodno tijelo pred kojim će se rješavati problem razgraničenja.
Sanader je rekao da spornih točaka ima više, ali da nikada do kraja nije utvrđeno o kojim se točkama točno radi. Predložio je da se spomenute komisije barem još jednom sastanku u ožujku kako bi se vidjelo postoje li šanse da komisije odrade postavljene zadatke, a u suprotnom će komisije biti rasformirane, rekao je Sanader.
"Ne bih previše dramatizirao"
Ivo Sanader nije htio nagađati o razlozima zbog kojih slovenska strana neće prihvatiti određene ponude s hrvatske strane te istakao da špekulacije ne predstavljaju politički diskurs rješavanja problema. Dodao je da je slovenski premijer Pahor načelno prihvatio da komisije odrade svoj posao te će razmotriti mogućnost oko toga da se komisije možda dogovore oko toga hoće li problem razgraničenja biti predmet međunarodnog spora ili neće.
Na pitanje o mogućem slovenskom referendumu o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, Sanader je rekao da "ne bi previše dramatizirao" oko toga jer se radi o poznatoj stvari. Istakao je da Slovenije može jednako postupiti u budućnosti kada se bude razmatrao ulazak drugih zemalja u Europsku uniju, poput Srbije.
Osvrnuvši se na aktualnu mogućnost raspisivanja slovenskog referenduma oko ulaska Hrvatske u NATO savez, Sanader je rekao da bi bilo dobro da se to pitanje ne povezuje s mogućim referendumom oko ulaska Hrvatske u EU, ne dajući pri tom precizan odgovor na pitanje na čemu temelji takav stav.
"Dopustite da kao predsjednik Vlade kažem ono što mogu reći, a da pri tom ne kažem sve", rekao je predsjednik Vlade.
Ulazak u EU moguć prije planiranog roka
Sanader se ne slaže sa ocjenom da je u pogledu ulaska u EU Hrvatska zbog aktualne globalne krize "bačena" u drugi plan te tvrdi kako ima saznanja, a koja mu je potvrdio i aktualni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, prema kojima bi se hrvatski pregovori o punopravnom članstvu u EU mogli iskoristiti za rješavanje problema koji je nastao u Irskoj u pogledu prihvaćanja Lisabonskog sporazuma.
Sanader kaže da bi se u tom smislu hrvatski završetak pregovora ipak mogao završiti do kraja ove godine, te postoji mogućnost da Hrvatska u EU uđe čak i prije nego što je to planirano. Takav stav temelji na onome o čemu je razgovarao s francuskim predsjednikom Sarkozyjem, sli i ostalim europskim kolegama premijerima.
Pojasnio je da bi Hrvatsko pristupanje Europskoj uniji moglo biti ubrzano zahvaljujući Irskoj odnosno beneficijama koje će EU predložiti toj zemlji u zamjenu za prihvaćanje Lisabonskog sporazuma, a u okviru kojeg bi bilo riješeno pitanje hrvatskog članstva u EU, jer bi Hrvatska mogla biti instrumentom za rješenjem krize unutar EU koja je nastala irskim odbijanjem Lisabonskog sporazuma.
"Ne damo granicu s Italijom"
Sanader je rekao da su Irci vidjeli kako u vremenu globalne krize ne mogu bez Europske unije te dodao da je u Irskoj, prema najnovijim istraživanjima, utvrđeno da čak 60 posto građana podržava Lisabonski ugovor. Pri tom je inzistirao na tome da Slovenija kao prijateljska zemlja Hrvatskoj deblokira pristupne pregovore koji u svakom slučaju moraju ići dalje.
Upitan o odnosu sa slovenskim kolegom Pahorom, Sanader je rekao da se njih dvojica otprije poznaju te tijekom prošlotjednih razgovora u Mokricama nije bilo potrebe da odmjeravaju tko što misli. Istakao je da je da s Pahorom dogovorio da će se sastanci i dalje održavati te napomenuo kako Hrvatska ni pod koju cijenu ne želi izgubiti granicu s Italijom na moru.
Sanader je siguran da referenduma o ulasku Hrvatske u NATO savez u Sloveniji neće biti te će Hrvatska 3. travnja postati punopravnom članicom NATO saveza. U pogledu moguće blokade hrvatskih pristupnih pregovora u EU zbog toga što Haagu nisu predani tzv. topnički dnevnici, Sanader je rekao da nema govora o nikakvoj blokadi, već je nekoliko europskih zemalja zatražilo desetak dana kako bi primile detaljnije informacije o suradnji Hrvatske s Haškim sudom.
Sanader također kaže da nisu točne informacije o postojanju 158 dokumenata koji nisu isporučeni Haagu te tvrdi da se radi o šest do sedam puta manjem broju dokumenata koji su nestali. Istakao je da se radi na utvrđivanju identiteta onoga tko je iz određenog ministarstva otuđila određene dokumente te će sve o tome znati nakon što završi istraga koja još uvijek traje.
"Stojimo bolje nego neke druge zemlje"
Upitan o tome je li Hrvatska u recesiji i mogućnosti rebalansa proračuna, Sanader je rekao da kada se radio proračun za 2009. tada su svi, uključujući Ekonomski institut i Hrvatsku narodnu banku, govorili da će u Hrvatskoj biti gospodarski rast od 1,5 do 2 posto. Dodao je da prije četiri mjeseca nitko nije mogao predvidjeti razvoj situacije u Europi i svijetu te napomenuo kako aktualna kriza nije samo hrvatska kriza već globalna ekonomska kriza koja u ovakvim razmjerima do sada nije bila poznata.
Napomenuvši da se ne raduje tome što se pojedine europske zemlje trenutno nalaze u lošijoj gospodarskoj poziciji od Hrvatske, Sanader je rekao da je trenutna situacija kod nas puno bolja nego u nekim drugim zemljama.
"Ne stojimo dobro kao što bi smo htjeli, ali još uvijek smo bolji od nekih drugih zemalja", rekao je Sanader. Na pitanje o rebalansu proračuna je rekao daće ga biti, ali ne još sada jer bi bio cirkus kada bi se išli u rebalans proračuna svega par mjeseci nakon što je donesen.
"T-HT ostvaruje milijarde dobiti u Hrvatskoj"
Upitan o pogoršanju odnosa s predsjednikom Uprave T-HT-a Ivicom Mudrinićem, Sanader je rekao da je Mudrinić svojedobno bio protiv toga da se uvedu dodatni porezi na telekom operatere u Hrvatskoj. Sanader tvrdi da je prijedlog o dodatnim trošarinama za operatere došao od strane jednog od najjačih stručnjaka koji je Ekonomskom vijeću predložio da razmotri mogućnost dodatnih trošarina za operatere, ali na trošak njihove dobiti, a nipošto ne na trošak korisnika.
Mudrinić je bio protiv toga, rekao je Sanader i dodao da ga je nakon toga upozorio kako stalno drugima dijeli savjete što treba učiniti da bi se izbjegli efekti krize, a istodobno sam ne prihvaća iste te savjete. Istakao je i da T-HT "izvanredno dobro zarađuje" u Hrvatskoj i ostvaruje "milijarde dobiti".
Sanader je napomenuo kako Hrvatska vlada apelira na sve one koji su ranije dobro zarađivali u Hrvatskoj, da sada u teškim vremenima vrate dio svoje dobiti na opću korist građana u Hrvatskoj.
Premijer tvrdi da zasad nema potrebe da Hrvatska traži pomoć od međunarodnih financijskih institucija kako bi prebrodila krizu te dodaje da Vlada čvrsto drži sidro kako bi spriječila rast bankarskih kamata. Istodobno Vlada daje punu podršku Hrvatskoj narodnoj banci kako bi održala stabilan tečaj kune, iako "ima nekoliko lobija", kaže Sanader, koji se zalažu za deprecijaciju kune. Dodaje da Hrvatska još uvijek može samostalno voditi fiskalnu i gospodarsku politiku te državi nipošto ne prijeti bankrot.
Pelješki most će se graditi
Sanader je najavio da do kraja ožujka ministarstvo turizma donese akcijski plan za predstojeću turističku sezonu. Na pitanje prijeti li opasnost slovenskim turistima od strane hrvatskih građana nezadovoljnih slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora, Sanader je negativno dogovorio, ali i otvorenom ostavio mogućnost da Vlada u tom smislu reagira svojevrsnom odredbom kojom bi Vlada izrazila podršku slovenskim turistima da i ovo ljeto dođu u Hrvatsku na godišnji odmor.
Po pitanju Pelješkog mosta, Sanader je rekao da taj projekt nije upitan jer se financira iz sredstava Hrvatskih autocesta i nije direktno podložan proračunu za ovu godinu. Dodao je da Vlada razmišlja o određenim koncesijama ili javno-privatnim partnerstvima, međutim ugovori koji su do sada potpisani i dalje su važeći te se neće mijenjati. Zaključio je kako je gradnja Pelješkog mosta izuzetno važna te realizacija tog projekta nipošto nije upitna.
Što se tiče izgradnje novog terminala Zračne luke Zagreb, Sanader je rekao da se radi o još jednom važnom projektu za kojeg Vlada predlaže da se ne financira iz sredstava državnog proračuna odnosno Grada Zagreba, već iz koncesije.
Na pitanje u daljnjoj decentralizaciji lokalne samouprave, Sanader je rekao da to podržava, ali je protiv toga da se o tome razgovara u predizborno vrijeme odnosno nekoliko mjeseci uoči lokalnih izbora u Hrvatskoj.
Upitan da prokomentira nepravomoćnu presudu Vladimiru Zagorcu, Sanader je rekao da nema običaj komentirati presude hrvatskih sudova pa "to neće učiniti niti u ovom slučaju".
R.I.
Foto: Arhiva
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati