GRADOVI diljem svijeta ugasili su danas rasvjetu kako bi obilježili Sat za planet Zemlju, globalnu akciju koja ove godine poseban naglasak stavlja na povezanost uništenja prirode sa sve učestalijim izbijanjima bolesti poput covida-19.

Svjetskim znamenitostima poput Eiffelovog tornja u Parizu, Koloseuma u Rimu, Brandenburških vrata u Berlinu, Opere u Sidneyu ili egipatskih piramida, koje su utonule u mrak u 20.30 sati na jedan sat, pridružili su se i brojni hrvatski simboli poput katedrale u Zagrebu, Gradskih zidina u Dubrovniku, pulske Arene, splitske Dioklecijanove palače...

Veza između uništenja prirode i pandemije

Sat za planet Zemlju (Earth Hour) pokrenut je u Sydneyu 2007. godine kao građanska inicijativa u znak prosvjeda protiv klimatskih promjena.

Ove godine organizatori žele naglasiti da postoji veza između uništenja prirodnog svijeta i sve učestalijih pojava bolesti, poput covida-19, koje prelaze sa životinja na ljude.

Znanstvenici vjeruju da ljudske aktivnosti, uključujući masovnu deforestaciju, uništenje životinjskih staništa i klimatske promjene, potiču izbijanje novih bolesti te upozoravaju da možemo očekivati nove pandemije ako se ništa ne učini.

"Bilo da se radi o smanjenju broja oprašivača, manje riba u morima, nestancima šuma i bioraznolikosti, sve je više dokaza da je priroda u slobodnom padu. A to je zbog načina na koji živimo i upravljamo svojim gospodarstvima", kazao je Marco Lambertini, glavni direktor Svjetskog fonda za prirodu (WWF), organizatora Sata za planet Zemlju.

On upozorava da je zaštita prirode "naša moralna odgovornost, a njezin gubitak nas čini ranjivijima na pandemije, ubrzava klimatske promjene i prijetnja je sigurnosti hrane".

"Jedan sat godišnje nije dovoljno"

S početkom akcije zamračili su se gradovi u Aziji - metropole od Singapura do Hong Konga, a svjetla su ugašena i na znamenitoj Operi u Sydneyu.

U južnokorejskoj prijestolnici Seulu u mraku su ostala povijesna gradska vrata Namdaemun, jedna od osam vrata gradskih utvrđenih zidina koja su opasivala grad za vrijeme dinastije Joseon.

Iako hvali akciju, 18-godišnji Ian Tan iz Singapura ne vjeruje da je od nekog značaja.

"Jedan sat godišnje nije dovoljno da bismo zapamtili da su klimatske promjene uistinu pravi problem", kazao je.

Više od 60 hrvatskih gradova ugasilo svjetla

Više od 60 hrvatskih gradova i mjesta ugasilo je u subotu u 20.30 javnu rasvjetu u gradskim središtima za Sat za planet Zemlju.

Među pedesetak spomenika UNESCO-ove baštine iz cijeloga svijeta,koje su u subotu utonule u mrak su i južno pročelje Dioklecijanove palače u Splitu te Dubrovačke zidine.

Bjelovar, Buzet, Crikvenica, Daruvar, Duga Resa, Hvar, Jastrebarsko, Kastav, Kaštela, Korčula, Ogulin, Osijek, Medulin, Perušić, Poreč, Rijeka, Rovinj, Slatina, Vinkovci i Vukovar tek su neki od gradova koji su u subotu ugasili javnu i dekorativnu rasvjetu u znak podrške planetu Zemlji.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) koja akciju Sat za planet Zemlju organizira već 14 godina, zahvalila je na sudjelovanju svim građanima, gradovima, institucijama, kao i poslovnim subjektima, koji su se također odazvali u velikom broju.

"Dokazujući da ni jedna individualna akcija oko klimatskih promjena nije premala te da ni jedna kolektivna vizija nije prevelika, Sat za planet Zemlju počeo je gašenjem svjetla na pacifičkom otoku Samoa. Ovom inicijativom se 24 vremenske zone ujedinjuju pred velikim izazovima - klimatskim promjenama i zastrašujućim gubitkom biološke raznolikosti", istaknula je izvršna direktorica WWF-a Adrije Nataša Kalauz. 

Naglasila je da WWF sa Satom za planet Zemlju nastoji tamom probuditi građane svijeta i ukazati im da je zadnji tren da se poduzme nešto kako bismo zaustavili prekomjerno trošenje zemljinih resursa.

"Pozivam sve građane da iskoriste prisutnost na društvenim mrežama te da podijele video koji je WWF napravio samo za ovu prigodu, a koji jasno govori o našem narušenom odnosu s prirodom koji hitno moramo promijeniti", poručila je Kalauz.