SDP I MOŽEMO! najavljuju da će, pobijede li na parlamentarnim izborima, od 2028. do 2032. godine u gospodarenje otpadom uložiti 1.3 milijarde eura. Tvrde da za provedbu programa nije potrebno novo zaduživanje države jer se novac može osigurati iz postojećih domaćih i europskih izvora.

"U mandatu 2028.-2032. godine naša će vlada uložiti 1.3 milijardi eura u program gospodarenja otpadom, što uključuje 185.000 tona novih kapaciteta za biootpad, četiri do pet regionalnih sortirnica, sanirani Gospić i Sovjak do 2030. i osam centara za gospodarenje otpadom (CGO) u radu do kraja mandata", najavio je za Hinu SDP-ov zastupnik i bivši ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Dodao je da bi to značilo ulaganje od 325 milijuna eura godišnje, manje nego što je aktualna Vlada planirala, a nije izgradila.

Što sve planiraju izgraditi?

Okvirni plan izgradnje javne infrastrukture za razdoblje od 2028. do 2032. obuhvaća projekte ukupne vrijednosti 1.8 milijardi eura, od čega bi se 1.3 milijarde isplatilo do kraja mandata. Plan uključuje dovršetak centara za gospodarenje otpadom koji su već u gradnji, za što je predviđeno 110 milijuna eura, te dovršetak centra u Zagrebu, vrijedan 80 milijuna eura.

Za kompostane i bioplinska postrojenja s kapacitetom obrade 185.000 tona biootpada predviđeno je 195 milijuna eura, a za četiri do pet regionalnih sortirnica 175 milijuna eura. Za sanaciju crnih točaka, uključujući Gospić i Sovjak, planirano je 160 milijuna eura, dok bi se 100 milijuna eura uložilo u zatvaranje odlagališta.

Još 150 milijuna eura predviđeno je za reciklažna dvorišta, centre za ponovnu uporabu i opremu za šest frakcija otpada. Rekonstrukcija Marišćine i Kaštijuna trebala bi stajati 70 milijuna eura, a početak gradnje dvaju centara nove generacije 100 milijuna eura.

Najavljuju sanaciju Gospića i Sovjaka do 2030.

SDP i Možemo! najavljuju da će u prvih 100 dana mandata provesti javni pregled svih centara za gospodarenje otpadom i donijeti odluku o sanaciji za svaku onečišćenu lokaciju. U prvoj godini mandata planiraju donijeti novi Zakon o gospodarenju otpadom i nacionalni plan za gorivo iz otpada te sklopiti sporazum Vlade i Grada Zagreba o energani.

Do 2030. najavljuju novi Plan gospodarenja otpadom s regionalnim poglavljima, minimalne standarde usluge u svih 556 gradova i općina te dovršetak sanacije Gospića i Sovjaka. Do kraja mandata obećavaju osam od ukupno 11 centara za gospodarenje otpadom u radu, obradu 60 posto biootpada i početak rada prvih regionalnih sortirnica.

Tvrde da se država ne mora dodatno zaduživati

U SDP-u i Možemo! tvrde da se njihov program može financirati bez novog zaduživanja države. Od planiranih 1.3 milijarde eura, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao bi 420 milijuna eura iz naknada za otpad i odlaganje te još 180 milijuna eura iz naknada proizvođača.

Iz europskog programa za razdoblje od 2021. do 2027. osiguralo bi se 100 milijuna eura, a iz europskih sredstava za razdoblje od 2028. do 2034. još 285 milijuna eura. Za Hrvatsku je u tom razdoblju predloženo 14.6 milijardi eura opće alokacije.

Iz Modernizacijskog fonda, u kojem Hrvatskoj pripada do 1.3 milijarde eura, za program bi se izdvojilo 90 milijuna eura, a iz prihoda od europskog sustava trgovanja emisijama (ETS) još 50 milijuna eura. Gradovi, općine i Grad Zagreb sudjelovali bi sa 145 milijuna eura, dok bi iz državnog proračuna, regresa od odgovornih i povrata naknada stiglo još 35 milijuna eura.

Ukupno bi tako u prvom mandatu bilo osigurano 1.305 milijardi eura. Zajam Svjetske banke ili Europske investicijske banke od 150 do 200 milijuna eura ugovorio bi se samo ako europska sredstva zakasne, kao pričuvna mogućnost koju bi Sabor trebao potvrditi zakonom.

SDP i Možemo! tvrde da Vlada nije ispunila ciljeve

Dvije oporbene stranke navode da je aktualna Vlada u dva plana gospodarenja otpadom, za razdoblja od 2017. do 2022. i od 2023. do 2028. godine, predvidjela ukupno 2.9 milijardi eura, ali nije ostvarila postavljene ciljeve. Tvrde da od planiranih 11 centara za gospodarenje otpadom radi samo pet te da je tijekom 2024. reciklirano 36.7 posto komunalnog otpada, dok je 50.9 posto završilo na odlagalištima.

Ističu i da nijedan cilj Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od 2017. do 2022. nije ostvaren, a novac namijenjen otpadu, tvrde, Vlada je preusmjeravala u druge svrhe. Prema njihovim navodima, Vlada je 2020. godine 199 milijuna eura europskog novca namijenjenog otpadu preusmjerila u potpore poduzećima.

Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2025. izbacila je dva ulaganja u otpad, a novac usmjerila u HBOR i obnovu. Iz prihoda od prodaje emisijskih jedinica za otpad je planirala 33 milijuna eura, no isplatila je 6.6 milijuna, dok je 163 milijuna eura potrošila na subvencije plina, navode SDP i Možemo!.

U Fondu za zaštitu okoliša ostaju stotine milijuna eura

Oporbene stranke upozoravaju i na stanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema njihovim podacima, Fond je iz 2025. u 2026. prenio 566 milijuna eura neutrošenih sredstava. Rebalansom iz listopada 2026. prijenos u 2027. povećan je na 641 milijun eura, a prema financijskom planu očekuje se da će na kraju 2028. u Fondu biti više od milijardu eura.

SDP i Možemo! smatraju da time Vlada vlastitim financijskim planom pokazuje kako neće provesti Plan gospodarenja otpadom. "Vlada je za otpad planirala 2.9 milijarde eura u dva vlastita plana, više nego što mi planiramo uložiti. Od jedanaest centara radi pet, a nijedan cilj plana za 2017. do 2022. nije ostvaren. Tko danas govori da za naš program nema novca, nije pročitao vlastite dokumente", ustvrdio je Zmajlović.

Zmajlović: Deset godina bilo je novca, ali ne i postrojenja

Zmajlović je dodao da je Vladin plan iz 2017. vrijedio 674 milijuna eura, a onaj iz 2023. vrijedi 2.2 milijarde eura. Naglasio je da je novac svake godine bio predviđen na papiru, ali da je izostala provedba.

Prema njegovim riječima, svaki put kada je trebalo pronaći sredstva za druge potrebe, uzimalo se iz novca namijenjenog otpadu. Kao primjere naveo je potpore poduzećima 2020., HBOR 2025. te subvencije plina financirane prihodima od prodaje emisijskih jedinica. Ustvrdio je da je svaku od tih odluka potpisala Vlada.

"Deset godina je bilo novca, planova i europskih rokova, a nije bilo postrojenja. Dok centri nisu radili, uvoz otpada narastao je na 871 tisuću tona, a u Gospiću je zakopano 33 tisuće tona. Je li to bila nesposobnost ili nečiji interes? Vlada građanima duguje odgovor na to pitanje", poručio je Zmajlović.