DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO (DORH) zaprimilo je anonimnu prijavu protiv jednog zamjenika glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek, i to za spolno uznemiravanje unutar DORH-a.

Kako su nam potvrdili iz DORH-a, prijava nikada nije procesuirana, odnosno proslijeđena nekom od općinskih državnih odvjetništva, jer se odmah unutar Ureda procijenilo da "daljnje postupanje nije moguće". Prijava je, tvrde iz DORH-a u odgovoru Indexu, bila anonimna i nedovoljno precizna.

Prema odgovoru koji smo dobili iz DORH-a, oni su sami donijeli odluku o tome da prijavu protiv jednog od njihovih ljudi treba odbaciti.

Sastanak unutar DORH-a o spolnom uznemiravanju održan u veljači ove godine

Kako smo neslužbeno doznali, riječ je o neuobičajenom postupku, no ipak se čini da je prijava poprilično uznemirila vrh Odvjetništva.

Da je tome zaista tako, svjedoči i činjenica da je DORH ove godine objavio posebno priopćenje u kojem je stajalo da je glavna državna odvjetnica Hrvoj-Šipek zatražila od državnih odvjetnika da obrate posebnu pozornost na postupanje u predmetima prijavljenog spolnog uznemiravanja kako u pravnim osobama tako i u državnim odvjetništvima.

Tada široj javnosti nije bilo potpuno jasno o čemu se radi, no čini se da je u pozadini bila prijava protiv jednog od bitnijih ljudi unutar DORH-a, koja je navodno stigla negdje u tom vremenu.

No, krenimo redom.

Portal Index dobio je informaciju da je početkom ove godine protiv člana Državnog odvjetničkog vijeća i voditelja jednog od odjela unutar DORH-a stigla prijava za spolno uznemirivanje te da ona nije procesuirana. Zanimalo nas je zašto.

Odgovarajući na upit Indexa, iz DORH-a su nam potvrdili da su zaprimili jedan anoniman podnesak o "navodnom neprimjerenom ponašanju jednog državnoodvjetničkog dužnosnika, koje se, po navodima podnositelja, 'ne može drugačije nazvati no spolno uznemiravanje'".

"Daljnje postupanje nije bilo moguće"

"Kako u navedenom anonimnom podnesku nisu navedeni ni jedan konkretni navod ili informacija o događaju, situaciji ili osobi koja bi navodno bila oštećena ili bila svjedok određenog neprimjerenog ponašanja ili postupanja osobe na koju se podnesak odnosi, a koje bi omogućavale provjeru osnovanosti podneska, od državnoodvjetničkog dužnosnika zatraženo je te je dobiveno pisano očitovanje kojim on otklanja paušalne navode anonimnog podneska i ističe da oni predstavljaju neistinu s ciljem diskreditacije", stoji u odgovoru DORH-a, u kojem se dodaje da osim tih, kako ističu, "paušalnih navoda iz anonimnog podneska", ne postoje druge informacije koje bi ukazivale na neprimjereno ponašanje ili postupanje osobe na koju se podnesak odnosi ili na eventualnu oštećenicu, a što bi omogućavalo provjeru osnovanosti podneska, daljnje postupanje nije ni bilo moguće.  

No nas je zanimalo koje je točno tijelo donijelo odluku o tome da daljnje postupanje nije bilo moguće.

Naime, prvostupanjsko tijelo bilo bi u ovom slučaju Općinsko državno odvjetništvo, no iz DORH-a su nam potvrdili da prijava ondje nije završila.

U podnesku nije bilo konkretnih podataka

"Da bi navedeni anonimni podnesak bio dan na provjeru nadležnom državnom odvjetništvu, morao bi sadržavati konkretne podatke o mjestu, vremenu i, ponajviše, opisu ponašanja koje nije prihvatljivo te o eventualnoj oštećenici/žrtvi.

Međutim, u njegovu sadržaju, kao što smo naveli, nije naveden ni jedan konkretni podatak ili informacija o događaju ili osobi koja bi navodno bila oštećena ili bila svjedok određenog neprimjerenog ponašanja ili postupanja osobe na koju se podnesak odnosi", kažu nam iz DORH-a.

Iz DORH-a naglašavaju da je podnesak bio anoniman, kao i da Državno odvjetništvo nije moglo pozvati podnositelja da u određenom roku dopuni navedeni podnesak, odnosno prijavu, niti je bilo osnova proslijediti podnesak nekom od općinskih državnih odvjetništava.  

No, neslužbeno saznajemo da je anonimna prijava protiv jednog od voditelja podigla popriličnu buru unutar DORH-a.

Navodno je dio ljudi unutar DORH-a smatrao da je razumljiva anonimnost prijaviteljice s obzirom na to da je riječ o jednom od vodećih ljudi unutar DORH-a. Da je zaista bila uzbuna unutar DORH-a, potvrđuje i neobično priopćenje DORH-a o sastanku iz veljače ove godine koje spominje upravo spolno uznemiravanje. Tražila se tada i "posebna pozornost". 

Glavna državna odvjetnica o spolnom uznemiravanju 

"Glavna državna odvjetnica Hrvoj-Šipek zatražila je od državnih odvjetnika da obrate posebnu pozornost na postupanje u predmetima prijavljenog spolnog uznemiravanja kako u pravnim osobama tako i u državnim odvjetništvima, odnosno pažljivost i zaštitu prijaviteljice ili prijavitelja", stajalo je u priopćenju DORH-a koje je objavljeno u veljači ove godine.

Na tom je sastanku glavna državna odvjetnica okupila sve županijske državne odvjetnike i ravnateljicu USKOK-a te općinske državne odvjetnike iz četiri veća općinska državna odvjetništva, a sastanku su bili nazočni voditelji Kaznenog i Građansko-upravnog odjela DORH-a Darko Klier i Jozo Jurčević jer je na tom sastanku bio razmatran rad ta dva odjela.

Tko je donio odluku?

Index nije dobio na uvid anonimnu prijavu, a informaciju o navodnom spolnom uznemiravanju pokušali smo provjeriti i u uredu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. No rekli su nam da nemaju informacija o eventualnim slučajevima spolnog uznemiravanja unutar DORH-a.

Valja naglasiti da smo inzistirali na odgovoru kod DORH-a koje je to točno tijelo donijelo odluku kako "daljnje postupanje nije bilo moguće", no jasan odgovor nismo dobili.

U jednom dijelu odgovora DORH-a spominje se "ovo državno odvjetništvo", iz čega se može zaključiti da je o konačnoj ocjeni o nepostupanju u ovom slučaju aktivno i sudjelovao onaj koji je i prijavljen. U tom slučaju, nevjerojatno je da baš zbog toga slučaj nije proslijeđen drugoj instituciji.