SVI HRVATI imaju odgovornost da se nose sa svojom poviješću, koja uključuje i ustaški režim, rekao je Hini Yossi Gevir, direktor za međunarodna pitanja u Yad Vashemu, a budući da uskoro postaje svjetski lider sjećanja na Holokaust, Hrvatskoj je to i velika odgovornost i prilika.

Hrvatska 1. ožujka od Švedske preuzima jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust (IHRA). Gevir, koji je i suvoditelj izraelskog izaslanstva pri IHRA-i, naglasio je da je to "velika odgovornost i velika prilika" Hrvatskoj koja će predsjedajući "biti svjetski lider sjećanja na Holokaust". 

Šest milijuna Židova stradalo je u Holokaustu, a među njima 1.5 milijuna djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju Holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima Holokausta, svake godine vodi druga članica. 

"Ne postanu sve članice predsjedavajuće"

Hrvatska je postala članica 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja. "Ne samo biti dijelom već i voditi - to je značajno", rekao je Gevir u svojstvu suvoditelja izraelskog izaslanstva pri IHRA-i. Predsjedanje ne dolazi automatizmom. 

"Ne postanu sve članice predsjedavajuće. Izazov je postići konsenzus među 35 zemalja članica, ali je Hrvatskoj to pošlo za rukom", kazao je. Neke ne ulaze u izbor, a neke zemlje druge članice ne smatraju prikladnim. On je posjetio Zagreb kako bi s hrvatskim vodstvom razgovarao o planovima za predsjedanje. 

"Odluka o predsjedanju je vrlo hrabra, vrlo odgovorna jer mislim da hrvatsko vodstvo dobro zna koja su očekivanja. Bio sam sretan što nisu bili iznenađeni našim očekivanjima", rekao je Gevir. 

Poznato je da će Hrvatska organizirati dvije plenarne sjednice, u lipnju u Dubrovniku i u studenome u Zagrebu. Rijetkost je da predsjedanje preuzme zemlja s komunističkom prošlošću, rekao je Gevir, dodavši da se pod komunističkom vladavinom negirao Holokaust. "Komunističke sile poricale su da se dogodio Holokaust i desetljećima se nije prezentirala cijela priča", rekao je. 

Zločinački ustaški režim 

Holokaust je ovdje proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. Gevir je istaknuo da je ustaški režim bio "zločinački režim na puno načina", ali da on može govoriti samo o jednom - odnosu prema židovskoj manjini. 

"To je bila okrutna, konzistentna, višegodišnja politika i, da nisu poraženi, nastavili bi s tim", uvjeren je predstavnik Yad Vashema. 

U dvije velike deportacije, u kolovozu 1942. i u svibnju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportirali više od šest i pol tisuća hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova umrlo je tijekom Holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji. 

"O tome treba učiti i prihvatiti to. Svi Hrvati imaju odgovornost da se nose sa svojom poviješću, a ta povijest uključuje ustaški režim", rekao je Gevir. 

"Ustaški režim, srećom, nije predstavljao sve Hrvate. Mnogi Hrvati su se borili protiv toga, vjerojatno je bilo još puno onih koji su se tiho protivili, a bilo je i onih koji su htjeli pomoći Židovima i drugima koje je progonio ustaški režim", dodao je. 

Gevir je naglasio da su svi Hrvati "odgovorni za čuvanje sjećanja na Holokaust", kao i da se to čini "točno i ispravno". 

Učenje o Holokaustu 

Poricanje, iskrivljavanje, neispravno korištenje termina Holokaust su problemi koje nastoje suzbiti čuvari sjećanja na Holokaust. 

"Kad Putin kaže da se bori za denacifikaciju Ukrajine - to je nemoralno. To nije samo povijesno netočno već je zlouporaba sjećanja na Holokaust. No istovremeno reći da je Putin Hitler, iako možemo reći da je činio i da čini jako zle stvari, također je iskrivljavanje Holokausta", kazao je. 

Sjećanje na Holokaust je "univerzalna ljudska odgovornost", a građani o Holokaustu trebaju učiti od profesionalaca - povjesničara i srodnih zanimanja, govori Gevir. Naveo je da je Hrvatska među prvima u Europi poslala svoje nastavnike u Yad Vashem. Stotine su ih već sudjelovale na seminarima u vjerojatno najvažnijoj instituciji na svijetu za komemoriranje, istraživanje i obrazovanje o Holokaustu.

Pristup učenju mijenja se s godinama - zemlje trebaju učiti jedne od drugih, treba imati na umu da svaka zemlja ima svoje posebnosti, a važnu ulogu u obrazovanju imaju osobne priče preživjelih, naveo je Gevir. "Treba razgovarati s preživjelima sve dok su oni s nama, a, nažalost, sve ih je manje i manje", rekao je. 

U Izraelu danas živi najveći broj preživjelih iz Holokausta na svijetu, više od 150 tisuća. Petina ih ima više od 90 godina, a 1100 ljudi starije je od sto godina. Nacistička Njemačka je tijekom Drugog svjetskog rata preuzela kontrolu nad većim dijelom Europe i sjeverne Afrike.

Holokaust nije bio koncentriran samo na istočnu i srednju Europu već se dogodio i na zapadu Europe te u sjevernoj Africi, što mnogi ne znaju ili zaboravljaju, istaknuo je Gevir. 

Učenje o Holokaustu u školama

A o tome će tek učiti arapske zemlje. Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan, uspostavili su diplomatske odnose s Izraelom uz američko posredništvo 2020. godine. 

Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su u siječnju da će uvrstiti obrazovanje o Holokaustu u svoje škole, a Antidifamacijska liga (ADL) objavila je još prošle godine da Maroko učenike osnovnih škola u udžbenicima uči o judaizmu i pozitivnoj prirodi susjedskih odnosa Židova i muslimana.

Gevir je istaknuo da su "vrlo ohrabreni time, ali i vrlo oprezni" s obzirom na različito povijesno, kulturno i vjersko nasljeđe. Olakotna okolnost učenja o Holokaustu u nezapadnim zemljama je "izostanak krivnje ili potrebe za zaštitom roditelja, djedova i baka", dok problem predstavlja "nepoznavanje osnova - o tome što je Europa, tko su bili Nijemci, tko su bili Židovi", rekao je Gevir.