PREDSJEDNIK Vrhovnog suda Radovan Dobronić ocijenio je nakon sastanka s predsjednicima županijskih i visokih sudova o radu sudova za vrijeme štrajka pravosudnih djelatnika da stanje više nije održivo te da su pravosudni djelatnici ''de facto socijalni slučajevi''.

''Mi kao sudska uprava smatramo da ovo stanje više nije održivo i da, ako do kraja ovog tjedna vlada i sindikati ne postignu dogovor, više sudske uprave ne mogu snositi odgovornost za posljedice ovog stanja'', kazao je u ponedjeljak Dobronić.

Predsjednik najvišeg suda kazao je da je riječ o prebacivanju tereta nastale krize na sudove.

''Unatoč svim njihovim uvjeravanjima o kontinuiranom povećanju plaća, krajnji učinak je taj da sudski službenici, namještenici i savjetnici rade za plaće od kojih jedva mogu preživjeti. De facto su postali socijalni slučajevi'', ocijenio je.

"Ovo je već sad katastrofa"

Dobronić je dodao da je argument vlade da problem pravosudnih djelatnika ne može riješiti prije problema drugih 219.000 službenika sistemski promašen.

''Oni su manje plaćeni od većine službenika u tijelima izvršne vlasti'', rekao je i dodao da će suci u utorak 18. srpnja precizirati svoju naredbu, ali očekuju da će se sudski službenici ponašati odgovorno. Istaknuo je kako su sudski službenici odrađivali neke najnužnije poslove te da je vlada svojom odlukom da će im umanjiti plaću, ali i slanjem interventne policije, obezvrijedila sudske službenike.

''Ako do kraja tjedna ne dođe do dogovora, sudske uprave ne mogu preuzeti posljedice. Sudovi su dovedeni u jedno nefunkcionalno stanje. Može se reći da je prestao rad u sudu, a ovo što se radi, radi se zbog osjećaja odgovornosti koje imaju i suci i sudski službenici. To je već sada katastrofa. Ljudi su pogođeni time što im je rečeno da im se oduzima plaća, a teško im je sjela i prijetnja policijom", rekao je.

Dobronić je naglasio da su dobri kolegijalni odnosi između zapisničara, službenika i sudaca već pomalo narušeni te da je čitava sudbena vlast dovedena u stanje nefunkcionalnosti.

''Zapisničari rade ne za jednog, nego za dva ili tri suca. Preveliko je opterećenje, a još ih se i podcjenjuje, tretira kao pomoćno osoblje, a oni drže tri kuta kuće i bez njih se zapravo ne može funkcionirati'', dodao je.

"Premijer ne želi razgovarati još od sudačkog bijelog štrajka"

Kazao je da će se voditi evidencija tko je u štrajku te da zakon nije rekao da se odmah oduzima cijela plaća, već da se umanjuje plaća. ''Ako se netko deklarira da je u štrajku, a radio je sat ili dva, to znači da je ipak radio i mora imati priznatu i isplaćenu plaću'', rekao je, ustvrdivši da su se suci usuglasili da postoje sistematske nedorečenosti.

''I sindikati i vlast su se postavili kao da su oni poslodavac, što zapravo nije istina jer su sudovi poslodavci. Sistematski je to nedorečeno i pogrešno'', dodao je.

Dobronić je ponovio da je najviši sud ocijenio kako treba najmanje 30 posto povećati plaće sudskim službenicima. ''Očekivati da budu još strpljivi je neumjesno'', ocijenio je.

Rekao je i da premijer ne želi razgovarati s njim još od sudačkog bijelog štrajka.

''Mi ne želimo zaoštravati ovu situaciju, ali ovo je već sada došlo u fazu iracionalnog i mi ćemo morati učiniti što možemo. Mi više nemamo normalne načine funkcioniranja. Mi ćemo se i dalje brinuti i nastojati da ustavna prava građana i stranaka što manje budu pogođena, ali to nećemo moći u cijelosti i što se dalje dogodi, mi više ne možemo preuzeti odgovornost za posljedice'', zaključio je.

Šefica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) Iva Šušković izvijestila je da su se štrajkaši u ponedjeljak usuglasili da će prestati obavljati hitne poslove te da će obavljati samo one nužne, o čemu će danas razgovarati s glavnom državnom odvjetnicom Zlatom Hrvoj-Šipek.

Na temu štrajka pravosudnih djelatnika danas u 15:30 govorit će ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica. Štrajk službenika i namještenika u pravosudnim tijelima počeo je 5. lipnja i najduži je štrajk do sada u Hrvatskoj.