HRVATSKU bi brzo trebalo primiti u šengenski prostor, već za francuskog predsjedanja, a bilo kakva blokada bila bi sramotna, izjavila je Hini predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Metsola je kazala da nijedna država članica ne bi trebala blokirati Hrvatsku. 

"Tu ću vam odgovoriti kao političarka. Umorna sam od razgovora sa zemljama koje su potrošile godine pokušavajući ispuniti kriterije" i onda kad ih ispune, izostane politička odluka, istaknula je Hini predsjednica Europskog parlamenta.

"Mislim da bi bilo sramotno da se ne poduzme taj idući korak", kazala je govoreći o hrvatskom ulasku u Schengen.

Smatra kako bi bilo važno da se to dogodi već za aktualnog francuskog predsjedanja Unijom do 30. lipnja 2022.

Metsola je naglasila kako se države članice ne bi trebale "skrivati iza tehničkih razloga, tamo gdje su politički razlozi motivi".

"Ako mene pitate, za Hrvatsku bi trebala (odluka o primanju u Schengen) biti potpuna i brza", dodala je.

Nakon poraza Slovenske demokratske stranke Janeza Janše na slovenskim parlamentarnim izborima, špekulira se da bi Slovenija, s kojom Hrvatska ima neriješen teritorijalni spor, mogla blokirati pristup Hrvatske. 

Izborni pobjednik i budući premijer Robert Golob poručio je da će, suprotno od Janše, ustrajati na arbitraži iz koje se Hrvatska povukla zbog otkrivenog slovenskog utjecaja na suce.

Ministrica vanjskih poslova će pak vjerojatno postati predsjednica Socijalnih demokrata Tanja Fajon, koja je kao europarlamentarka prošle godine isticala da Hrvatska nije spremna za ulazak u šengenski prostor.

O promjeni Ugovora o EU

Europski parlament prošlog je tjedna rezolucijom pozvao na sazivanje konvencije o izmjeni Ugovora o EU, pozivajući se na zahtjev građana koji su u sklopu Konferencije o budućnosti Europe zatražili, primjerice, ukidanje veta u vanjskoj i sigurnosnoj politici, raspisivanje referenduma na europskoj razini i izravni izbor Komisije. 

Taj su zahtjev u petak podržali francuski predsjednik Emmanuel Macron i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, dok je izričito protivljenje konvenciji izrazilo 13 država članica EU, među kojima je i Hrvatska.

"Iako ne isključujemo nijednu opciju u ovoj fazi, mi ne podržavamo nepromišljene i preuranjene pokušaje pokretanja procesa promjene Ugovora. To bi povuklo za sobom ozbiljan rizik odvlačenja političke energije od važnih zadaća pronalaženja rješenja za pitanja na koja naši građani očekuju odgovore i od geopolitičkih izazova s kojima se Europa suočava", kaže se u non-paperu koji potpisuju Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska.

Države potpisnice smatraju da EU može i unutar sadašnjih ugovora uspješno upravljati krizama, što dokazuje borba protiv covida i odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine.

U non-paperu se kritizira Europski parlament, iako ga se izrijekom ne spominje, za instrumentaliziranje Konferencije o budućnosti Europe za svoje institucionalne interese.

Metsola je istaknula kako je Europski parlament zaslužan za pokretanje rasprave o konvenciji te da tu ideju, da nije bilo rezolucije, ne bi podržale druge europske institucije.

Maltežanka je naglasila kako smatra da je Ugovore o EU potrebno mijenjati samo u nekim područjima, dok u drugima, poput migracija, već postoje "dostupni alati" koje Unija ne koristi.

"Trebali bismo to promijeniti tamo gdje je potrebno i ne trebamo se toga bojati", kazala je.

Metsola napominje kako će pregovori o pitanjima poput prava veta biti teški te da će "parlament biti vrlo otvoren prema svim opcijama na stolu".

Podrška "Europskoj političkoj zajednici"

Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se u ponedjeljak u Strasbourgu za stvaranje "Europske političke zajednice" kako bi se povećala suradnja EU s drugim europskim zemljama pošto pristupanje tih zemalja EU nije realno u skorijoj budućnosti.

Format suradnje s drugim europskim zemljama samo kroz europske integracije blokira u određenoj mjeri energetsku, kulturnu i drugu suradnju, smatra francuski predsjednik.

"Ako postoji mogućnost ići korak po korak prema budućoj integraciji prije nego što imamo punopravno članstvo, to će parlament podržati", kazala je Metsola u intervjuu.

"Mislim da je to (europska integracija) više pitanje kako nešto radimo nego pitanje datuma", dodala je.

Predsjednica EP naglasila je i da se sankcija Rusiji trebaju "u potpunosti" pridržavati ne samo sve članice Unije već i zemlje koje žele postati njezinim dijelom.