IVANA Šmit specijalistica je interne medicine i subspecijalistica kardiologije te predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL). Prva je progovorila o masovnom odlasku radiologa iz Vinogradske, navodeći da odlaze zbog Dijane Zadravec.

V.d. ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, Zoran Vatavuk, prošli tjedan je i smijenio Zadravec s čela Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju zbog brojnih prijava djelatnika bolnice, koji su je optužili za mobbing. Zadravec je krenula prozivati liječnike koji su zaposleni u bolnicama i koji rade i u privatnim klinikama, što im je omogućeno zakonom, istaknuvši da su je smijenili jer je razotkrila kriminal - iako za njega javnosti nije predočila dokaze.

Index je razgovarao s dr. Šmit o Dijani Zadravec i svemu što se događa u Vinogradskoj, kao i o radu liječnika i u privatnim ordinacijama te listama čekanja.

Je li Dijana Zadravec zviždačica ili manipulatorica?

Dijana Zadravec je, za početak, jedna vrlo sposobna žena, koja je shvatila kako maknuti fokus s problema kojim je započela priča oko Zavoda za radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice na sasvim drugi kolosijek i napraviti od sebe žrtvu umjesto šefa koji provodi mobbing. I, kako vidim, uspjela je u tome. Naravno, potrebno je bilo senzacionalistički ubaciti u cijelu priču "korumpirane" političare i "korumpirane" liječnike i fokus javnosti je prebačen na potpuno nov slučaj. Dijanu Zadravec kao šefa koji evidentno ima problem s kolektivom odjednom se pokušava prikazati u javnosti kao Marvelovu junakinju, zaboravljajući pri tome na prijave, otkaze i odlazak stručnog kadra. To je primjer visoke škole dobrog PR-a. Nažalost, kao posljedica narušenih međuljudskih odnosa i lošeg upravljanja, što je osnova te priče, ostali su narušen ugled KBC-a Sestre milosrdnice i osipanje kadrova.

Je li Zadravec, po Vašem mišljenju, smijenjena zbog brojnih prijava za mobbing ili zato što, kako tvrdi, razotkriva kriminal u sustavu?

Smatram da je do smjene došlo isključivo zbog narušenih međuljudskih odnosa, zbog kojih je KBC Sestre milosrdnice izgubio dragocjen liječnički kadar. To je trebalo odavno biti zaustavljeno. Kriminalom u sustavu trebaju se baviti za to ovlaštene institucije, a ne javnost. Ali naravno da zahtijevamo da javnost bude obaviještena o rezultatima istrage. To je apsolutno u interesu svih nas, i liječnika koji požrtvovno rade svoj posao i pacijenata radi kojih mi radimo svoj posao. HUBOL se uvijek do sada zalagao za istinu. Od toga ne odustajemo.

Imate li povratne informacije o tome kako su radiolozi, koji su dali otkaz zbog nje, reagirale/i na njenu smjenu?

Radiolozi s kojima smo u kontaktu smatraju da je pravda zadovoljena i da je to potez koji je odavno trebalo učiniti.

Bi li se vratili u Vinogradsku sad kad ona više nije predstojnica Zavoda?

Određeni broj ljudi bi se vratio kada bi im se garantiralo da prof. Zadravec neće biti vraćena na mjesto predstojnice ili izabrana na mjesto ravnateljice. Neki su u inozemstvu, logično da su organizirali život izvan države i stavili Vinogradsku bolnicu izvan svog životnog fokusa. Život ne može dugotrajno čekati da politika shvati nužnost promjena u trenutku kada je požar već skoro progutao cijelu kuću. Onda je kasno zvati vatrogasce. Malo je toga tada ostalo za spašavati. Ono što je sigurno je da je još određeni broj radiologa najavio odlazak ako se prof. Zadravec vrati. Krajnje je vrijeme da promijenimo izborne procese rukovodećih struktura u zdravstvenim institucijama. Izvrsnost i sposobnost, a ne politička podobnost, moraju biti glavni kriterij izbora. Dok to ne postignemo, očekujemo, nažalost, nove slučajeve slične onima u Vinogradskoj.

Kako komentirate to da je upravo sad progovorila o radu djelatnika bolnica u privatnim klinikama, iako je na čelu Zavoda provela pet godina i bila je upoznata sa svime?

Da, za početak, ponovimo gradivo oko dvojnog rada liječnika. To nije zabranjeno niti se radi o kakvoj protuzakonitoj aktivnosti. Rad za privatnika je definiran Pravilnikom. Je li on dobar ili ne, možemo raspravljati. Poštujući izvršenost posla kroz vremensko kadrovske normative, smatram da bi svaki liječnik trebao dobiti dozvolu za dopunski rad. Zašto bi, u trenutku kad Hrvatskoj očajno nedostaje liječnika, itko zabranio liječniku da svojim radom kod privatnika smanjuje liste čekanja? Pa ti će ljudi ionako negdje morati po uslugu. Ako su voljni ići privatniku, zašto onemogućavati tako nešto? Nije mi jasna ta agenda. Zabranimo li liječnicima da rade dodatno privatno, gomilat će se liste čekanja u javnozdravstvenom sustavu. Slažem se da treba kontrola kako ne bi bilo zlouporabe sustava, ali zabrana rada? Pa užas. Što je sljedeće? Kugla oko noge u javnom sustavu i rad do iznemoglosti? Zašto je profesorici Zadravec tek sada zasmetao rad liječnika kod privatnika, sada kada je u pitanje došao njen položaj, možemo samo nagađati.

Liječnicima je zakonski dozvoljen rad i u privatnim klinikama, zašto je to dozvoljeno i što bi se dogodilo da im se to zabrani?

Zamislimo na trenutak situaciju da se doista zabrani dvojni rad liječnicima. Što dobivamo? Pacijenti imaju manje dostupnu privatnu uslugu, gdje jedan određeni broj želi dobivati zdravstvenu uslugu. Povećavaju se liste čekanja u javnom sustavu i kod manjeg broja potpuno privatnih ustanova. Raste nezadovoljstvo liječnika u javnom sustavu jer pritisak zbog gomilanja listi čekanja raste. Određeni broj liječnika daje otkaz u javnom sustavu jer više ne može izdržati pritisak i odlazi ili privatno ili izvan Hrvatske. Želimo li doista tako nešto? To je uvod u potpuni raspad javnog sustava. Umjesto da dopunski rad postoji isto onako kako funkcionira i u drugim europskim zemljama? Zašto je kod nas sve komplicirano kad može biti jednostavno?

Dolazi li do dužih listi čekanja u bolnicama zbog rada liječnika i u privatnim zdravstvenim ustanovama?

Naprotiv, smatram da bi one bile duže da nema tog rada. Svi bi onda još više zatrpavali javni sustav. Zakon ponude i potražnje.

Kolika je prosječna plaća liječnika?

Školovanje bolničkog specijalista traje 5 godina (po starom sustavu 4 + 2 za subspecijalizaciju) nakon 6 godina medicinskog fakulteta. Nekad je tu bio i pripravnički staž od godine dana. Znači, danas 11 godina medicinske izobrazbe da biste dobili neurologa, kirurga, kardiologa, dermatologa. Osnovna plaća specijalista je 12.500 kn. Neka svatko procijeni za sebe je li to dostatna plaća za takvu odgovornost i toliko dugu izobrazbu. Za usporedbu, specijalist anesteziolog u Austriji dobiva osnovnu plaću 8000 eura bruto. Ali ponovimo: liječnici ne odlaze prvenstveno zbog plaće, nego zbog neuređenog sustava i neadekvatnih mogućnosti napredovanja i edukacije. Brojne ankete koje su rađene na tu temu došle su do istih spoznaja. Plaća je negdje na trećem mjestu. To treba imati na umu.

Dolazi li do sukoba interesa ako liječnici istovremeno rade u bolnicama i u privatnim klinikama?

Javni sustav treba kontrolirati liste čekanja. Liječnik mora imati svoju zakonom propisanu radnu normu, kao i u drugim europskim zemljama. Ako su zadovoljene te dvije pretpostavke, kako može doći do zlouporabe? To su spinovi, kojima je u ovom trenutku jedina zadaća maknuti fokus s Dijane Zadravec kao osobe koju su naše kolege optužili za mobbing. Naši kolege u zemljama EU bez problema rade u javnom i privatnom sektoru. Samo je kod nas odjednom to postalo pitanje "nacionalne sigurnosti". Glupost.

Kako komentirate to da su mnogi pacijenti prisiljeni ići odraditi privatno preglede jer ne mogu na vrijeme dobiti termin u bolnici, a uredno izdvajaju za zdravstveno osiguranje iz svojih plaća?

Jednostavno - liječnika nema dovoljno. Liste čekanja postoje svugdje u svijetu, no postoji granica prihvatljivosti za duljinu čekanja. Da je država shvatila na vrijeme da je potrebna reforma sustava, možda bi se i priča s listama čekanja uredila. Brojni su tu problemi, od neuređenosti lista do toga što ljudi smatraju prihvatljivim čekanjem, a što struka smatra prihvatljivim. Kako god okrenemo, sustav ima premalo liječnika. Zato liječnike treba čuvati, jer većina živi za svoj posao i radi ga s ljubavi. Većina nas je upisala medicinski fakultet isključivo s agendom pomaganja bolesnima. To ne smijemo zaboraviti.

Bi li HZZO trebao dati mogućnost onima koji ne uspiju obaviti pregled u bolnici da ga obave u privatnoj klinici, a da pritom klinika pošalje račun HZZO-u, kao što to rade bolnice?

Apsolutno. Samo se pitam bi li cijena koju HZZO plaća bolnicama za pregled bila prihvatljiva privatniku. Nekako sumnjam u to. Podsjetimo javnost da HZZO plaća bolnicama 1/4 od ukupne cijene usluge koju je sam formirao. Zašto je tome tako do danas nismo ni od koga uspjeli dobiti odgovor.