VEČERAS se u HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo o problemima u hrvatskom zdravstvu, reformama koje su potrebne da se prestanu gomilati dugovi, o zahtjevima liječnika koji prosvjeduju te koji problemi muče medicinske sestre.

Već se godinama govori o strukturnim reformama u zdravstvu, no stanje je i dalje takvo da nisu zadovoljni niti oni koji koriste sustav ni koji u njemu rade.

"Ne postoji čarobni štapić"

"Ne postoji čarobni štapić, cijeli taj sustav moramo unaprjeđivati, a zbog onih koji rade, odnosno zbog pacijenata", rekla je na početku emisije državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš, dodajući da se ništa preko noći ne može promijeniti.

"Poboljšanja se postižu mukotrpnim i predanim radom, na osobnoj te na sustavnoj razini."

"Odlaze nam mladi liječnici"

Podaci kažu da nedostaje pedijatara, ginekologa, dječjih psihijatara. Uskoro gotovo 800 liječnika obiteljske medicine ide u mirovinu, a samo je 200 specijalizanata.

"U jako smo velikom problemu. Stalno upozoravamo što će se događati. Odlaze nam mladi liječnici, a kandidati su sve manje zainteresirani. Radimo ogroman broj prekovremenih, mnogi odlaze u privatnike te u potpuno druga područja van medicine. To su starije generacije liječnika, ne mogu ovako raditi te odlaze u prijevremenu mirovinu", poručila je Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, dodajući da je zadatak politike staviti liječnika na mjesto koje mu u društvu pripada.

Ističe da su specijalizanti prisiljeni dolaziti u subotu jer je takva naredba mentora.

"Taj će mu mentor potpisati da je položio specijalistički ispit. Nitko ne upisuje sate koje specijalizant odradi, a kamoli da mu se plati", dodaje. Irena Hrstić, ravnateljica Opće bolnice Pula, govorila je o situaciji u njihovoj ustanovi.

"Kroz godine raste broj pacijenata. Imate prosjek, od 1500 do 3000 ljudi tijekom ljeta prođe kroz Hitni prijem. Dostižemo i brojku od oko pet do šest tisuća operativnih zahvata tijekom mjeseca", ističe, dodajući da je ipak financijska situacija u OB Pula solidna te da su godinu završili pozitivno.

Što se tiče organizacije poslovanja, ističe da su prošle godine upogonili novu bolnicu. "Morali smo reorganizirati da bi se prilagodili novim prostorima. Sustav se kroz godine kontinuirano mijenja, ali događaju se sve veće aktivnosti. Svaka godina je de facto jedan segment reforme."

"Katastrofalno stanje što se tiče broja medicinskih sestara"

Govori se i o manjku medicinskih sestara, da nedostaje pet tisuća djelatnika.

"Krahirali već jesmo, a krahirat ćemo i idućih pet godina. Idućih pet godina otići će i steći pravo na mirovinu od 5500 do sedam tisuća medicinskih sestara. A u sustav ih ne dolazi dovoljno. To je katastrofalno stanje što se tiče medicinskih sestara", kaže Anica Prašnjak, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara - medicinskih tehničara dodajući da već godinama upozoravaju da se treba povećati kvota upisa medicinskih sestara.

"Danas mi ne možemo natječaj popuniti, u odnosu na to koliko ih se traži. Treba poboljšati uvjete rada, povećati plaću. Tu imamo i novo kolektivno pregovaranje, a nismo riješili još probleme sa starim kolektivnim ugovorom", dodaje Prašnjak ističući da ima puno problema.

"Mi cijelo vrijeme upozoravamo, ne samo Ministarstvo, mi kao Sindikat pišemo dopise poslodavcima. Idu nepotrebne tužbe, nepotrebni troškovi."

Marija Bubaš kaže da se ide na povećanje kvota, ali da se to ništa ne može riješiti preko noći. "Problem je nastajao godinama i rješavat će se godinama."

"Da ne radimo prekovremene, sustav bi se urušio"

Veliki je problem čekanje na određene pretrage. Spomenut je slučaj pacijentice koja je dobila termin za magnetsku rezonancu četiri mjeseca nakon termina operacije, a magnetska rezonanca je bila preduvjet za operaciju.

"Za onkološke pacijente, ne mogu reći da se ljude odgađa. To nema opravdanja, ako se to događa, to je odgovornost uprave u kojoj se to dogodilo. Također, ljudi su stariji, bolesniji. Za postavljanje dijagnoze rade se i tri pregleda, a prije se radio jedan", kaže Renata Čulinović-Čaić napominjući opet da su veliki problem prekovremeni.

"Ne možete efikasno pružiti pomoć i uslugu pacijentu nakon tri sata rada ili nakon 27 sati rada. Došli smo do kraja, sustav samo što se nije urušio. Da mi ovako ne radimo, sustav bi se već urušio. "

U subotu se održava veliki prosvjed. "Želimo ljudima ukazati na katastrofalnu situaciju u zdravstvu. Molim gospodina premijera da nas podrži, da shvati problem. On je taj koji to treba rješavati. Sutra može biti prekasno", kaže Čulinović-Čaić.