Foto:Boris Kovačev (Cropix)

"EKONOMISTI u prosjeku očekuju stopu rasta od 0,7 posto za ovu godinu. Očekivanje s početka ove godine (1,5 posto iz siječnja) - prepolovljeno je. Razlike među pojedinim bankama nisu velike.
Očekivane stope rasta kreću se od 0,2 posto kod ekonomista Zagrebačke banke do 1,0 posto kod
ekonomista Raiffeisenbank", navodi se u anketi ekonomskih očekivanja koju je organizirala Hrvatska udruga banaka, a koja je provedena kod šest najvećih banaka koje posluju u Hrvatskoj, a koje upošljavaju glavne ekonomiste odnosno osobe zadužene za strateški razvoj.

Pesimizam kao okvir za budućnost

Zanimljivo je da u izgledima gospodarskog razvoja Hrvatske i ekonomskih kretanja sudjeluju glavni ekonomisti banaka koji iznose osobne stavove, a ne stavove uprave banaka. Analiza HUB-a objavljena je pod naslovom "Pesimizam kao realan okvir za budućnost".

Posljednja anketa rađena je u siječnju ove godine, a gledano prema glavnim komponentama BDP-a, sve su doživjele reviziju prema dolje.

"Prije osam mjeseci očekivao se rast realne osobne potrošnje od 1,6 posto, a sada očekivanje iznosi 1,0 posto. Očekivao se rast investicija (+2,6 posto), sada se očekuje njihov pad (-0,8 posto). Očekivao se realni rast izvoza (4 posto), sada je  i ta prognoza smanjena (2,1 posto)", navodi se u analizi.

Izravno ugrožen kreditni rejting Hrvatske

No, ono na što upozoravaju ekonomisti je kreditni rejting države odnosno da su i prije osam mjeseci dobro  prognozirali visoke prinose na državne obveznice. Tako se zaključuje da događaji na financijskim tržištima ove su godine pokazali da su hrvatski prinosi, odnosno premije rizika koje su u njih ugrađene, uz mađarske, najosjetljiviji na promjene u nepovoljnom okružju kojim dominira širenje grčke krize na jug Europe.

"O ovoj se činjenici u našoj javnosti ne govori dovoljno. Spomenuti prinos ne odgovara našem
BBB- kreditnom rejtingu, što znači da tržišni sudionici procjenjuju da je kreditni rejting
izravno ugrožen. To pak znači da je naš fiskalni deficit neodrživ i da ćemo ga vjerojatno morati
smanjivati u najgorem mogućem trenutku – prije nego što stanemo na čvrsto tlo izlaska iz
recesije", smatraju hrvatski bankari.

Ministrici Dalić hrvatski bankari ne vjeruju

Podsjetimo kako je ministrica Dalić početkom godine najavila da Hrvatska ulazi u razdoblje smanjivanja fiskalnih neravnoteža kao i da bi u iduće dvije godine trebala prepoloviti svoj proračunski deficit.

Na tom valu je i predstavljen Zakon o fiskalnoj odgovornosti koji je propisao da rashodi u nadolazećem razdoblju moraju padati.

"Sve će to rezultirati prepolavljanjem deficita državnog proračuna u naredne dvije godine", najavila je tada Dalić. No u to, čini se, nitko ne vjeruje.

Stabilan tečaj kune

Recimo na kraju da hrvatski bankari kuni ipak predviđaju stabilan tečaj do kraja godine. U prilog tome govori i raspon prognoza: najveći optimist očekuje tečaj na 7,40, a najveći pesimist na 7,50 kuna za jedan euro.