"KRIZA će se, kao i sve do sada, slomiti preko leđa običnih građana, a ne preko leđa političkih elita i pravih krivaca za njeno nastajanje. Može li se netko prisjetiti bilo koga tko je u svijetu završio u zatvoru pod optužbom kako je jedan od krivaca za nastanak ove krize?", stoji pri početku "Promišljanja u Nezavisnim hrvatskim sindikatima o gospodarskoj krizi i mogućim mjerama za izlazak iz nje", koja potpisuje predsjednik te sindikalne središnjice Krešimir Sever, a koja su poslana i na adresu hrvatskog premijera Ive Sanadera.

"Neki će reći – pa krize i dolaze i odlaze u ciklusima"

"Svjetski gospodarski poredak nije dobar, jer da jest krize ne bi bilo. Neki će reći – pa krize i dolaze i odlaze u ciklusima. To objašnjavaju i krivuljom. Dakle, čak se opravdava i zakonitost pojavnosti krize. Gospodarski model u kojem sloboda tržišnog djelovanja traži potpuno izmještanje države iz bilo kakvog utjecaja na gospodarstvo, ali samo dok mu dobro ide, a ako mu krene loše, onda socijalizira, podruštvenjuje rizike i gubitke, jednostavno nije dobar model", ocijenio su sindikalisti.

"Nisu opravdanja dobrog rada zstupnika metri materijala i pedlji fonograma"

U "Promišljanjima" nadalje stoji kako je nužno, da bi se preživjela gospodarska kriza u Hrvatskoj, temeljito pregledati poslovanje po ministarstvima, ustanovama i svemu onome što danas čini državni aparat, a pri tome debelo zaorati u javne nabave. "U svemu tome sigurno će se iznaći značajna sredstva pa čak i tamo gdje se tradicionalno kuka zbog nedostatka sredstava. Zamrzavanje plaća, skraćivanje radnoga vremena i smanjivanje plaća mogu se doista koristiti samo u krajnjoj nuždi kako bi se izbjeglo moguće neminovno otpuštanje radnika", predlaže se vladajućima, kritizirajući ih, kao i oporbene političare, da "nisu opravdavanje dobroga rada zastupnika u Hrvatskom saboru metri materijala o kojima su raspravljali i pedlji fonograma rasprava pojedinaca, nego rezultati".

"Prosječnoj obitelji za podmirivanje mjesečnih troškova nedostaje 23% sredstava"

Sindikalisti zaključuju i da "za razliku od građana većine razvijenih zemalja hrvatski građani zadužuju zbog preživljavanja", jer "prosječnoj hrvatskoj obitelji za podmirivanje mjesečnih troškova nedostaje 23% potrebnih sredstava, koja većina namiruje zaduživanjem". Daljnje zaduživanje treba destimulirati i to "na način oslobađanja kreditnih sredstava potrebnih gospodarstvu, što je kroz povećanje prihoda domaćinstvu kroz povećanje plaća, upravo obratno od teze kako plaće treba smanjivati - u prilog nesmanjivanja plaća, dok god je to moguće, ide i činjenica kako iz smanjenih plaća idu i smanjene uplate u zdravstvene, mirovinske i druge fondove, smanjene uplate poreza na dohodak te prireza".

Unutrašnji dug

NHS-ovci skreću pozornosti i na cijeli lanac nepodmirenih obveza koje zahtjeva hitnu izradu modela i njegove primjene, kojim bi se brzo, informatičkim rješenjima pokrenulo rješavanje međusobnih nenaplaćenih potraživanja, pogotovo ako se i tvrtke u državnom vlasništvu na to potaknu. "Dobro osmišljen mehanizam multilateralne kompenzacije sigurno bi uspio brzo i učinkovito smanjiti nagomilani unutarnji dug uzrokovan međusobnim neplaćanjima te ponovno oživio likvidnost mnogih tvrtki i obrta".

Naime, "ne smije se zaboraviti kako je kraj 2008. godine dočekalo 20.350 insolventnih pravnih osoba u kojima je zaposleno 32.354 radnika sa 14,4 milijarde dospjelih prijavljenih naloga za plaćanje. Njima treba pribrojiti i 32.036 fizičkih osoba (obrta) sa 20.506 zaposlenih i 4,08 milijardi prijavljenih nepodmirenih obveza. To je ukupno više od 52,8 tisuća zaposlenih koji bi zbog insolventnosti njihovih poslodavaca mogli ostati bez posla i gotovo 18,5 milijardi prijavljenih nepodmirenih obveza."

Kapital nije karitativan

I na kraju, "kapital je nositelj svega, on nije karitativan iako, ponekad može biti i takav, ako mu negdje ne odgovara, otići će negdje drugdje - to se mora mijenjati".

Ig.M.
Foto: Index