Foto: Index/CDC/Wikipedia

MNOGI miješaju bezopasne vodene kozice i ospice koje su izuzetno opasna bolest, a lako se može spriječiti cijepljenjem.

Zaraza ospicama ovih je dana opet aktualna zbog epidemije te bolesti u Srbiji, a da stvar bude još gora, mnogi roditelji ne znaju razliku između vodenih kozica i ospica jer obje bolesti spadaju u skupinu tzv. osipnih bolesti.

Epidemija ospica u Srbiji

Naime, u novoj epidemiji ospica koja se u posljednje vrijeme širi po Srbiji, ali i izvan njezinih granica, do sada su potvrđeno umrle najmanje dvije osobe – jedan 30-godišnjak iz Beograda koji se nije cijepio i jedan dječak iz Niša koji se nije smio cijepiti zbog zdravstvenih tegoba.

U Srbiji je do sada potvrđeno najmanje 808 slučajeva zaraze, no stvaran broj mogao bi biti mnogo veći jer je mnogi lako prebolijevaju i ne prijavljuju.

U međuvremenu bolest je stigla i u Ljubljanu u kojoj je hospitalizirano jedno dijete koje se zarazilo u Srbiji. Najvjerojatnije je samo pitanje vremena kada će virus stići u Hrvatsku.

Ne slijedite opasnu antivakcinalističku modu

Liječnici u Srbiji i Sloveniji upozoravaju da je jedini lijek za ospice prevencija cijepljenjem te da tu bolest treba shvaćati vrlo ozbiljno jer može imati opasne komplikacije ili čak biti smrtonosna. Ističu da je jedan od ključnih problema to što se među roditeljima, posebno u gradovima, širi pomodni trend odbijanja cijepljenja djece zbog straha od autizma, što ruši razine procijepljenosti i olakšava širenje bolesti.

Primjerice, u Sloveniji je opća procijepljenost s 95,9 posto u 2007. godini pala na 92,3 posto u 2016., čime je povećana mogućnost pojave bolesti jer se kolektivni imunitet smanjio. U skladu s istraživanjima naših znanstvenika, koja su pokazala da se roditelji to više odlučuju za necijepljenje što su obrazovaniji i skloniji alternativnim stilovima života, što često znači da su skloniji sumnjati u liječnike i institucije, a vjerovati vlastitim vještinama guglanja i teorijama zavjera, procijepljenost je osobito niska u Ljubljani – pala je na svega 85 posto. Epidemiolozi tvrde da je za ''zaštitu krda'' (kolektivni imunitet) optimalna procijepljenost kod ospica 95 posto. Takva razina brzo prekida lanac širenja virusa unutar stanovništva pa on uglavnom ne uspijeva stići do osoba koje iz različitih zdravstvenih ili ideoloških razloga nisu cijepljene, koje nisu primile drugu dozu ili iz nekih drugih razloga nisu stekle potrebnu zaštitu od ospica.

Ospice nisu isto što i vodene kozice

Kao što smo već spomenuli, mnogi roditelji danas ne znaju razliku između vodenih kozica i ospica jer obje bolesti spadaju u skupinu tzv. osipnih bolesti. Pritom su ospice uglavnom iskorijenjene cijepljenjem pa se s njima rijetko srećemo. Na to, među ostalim, ukazuje činjenica da roditelji na stranici Plivazdravlje.hr postavljaju pitanja tipa: Molim Vas da mi odgovorite koja je razlika između ospica i vodenih kozica i da li se osoba koja je imala ospice može ponovo zaraziti vodenim kozicama?

Vodene kozice (na slici lijevo) i ospice (na slici desno)

Ospice su opasne i potencijalno smrtonosne

Uzročnik ospica, odnosno morbila, najzarazniji je virus kojeg poznajemo. Vjerojatnost da će u obitelji oboljeti drugi član, nakon što se jedan zarazio, veća je od 90 posto. Prenosi se kapljičnim putem u izravnom kontaktu s oboljelim ili preko treće osobe, posebno u vrtićima i školama. Bolesnik je zarazan 4 dana prije i 4 dana poslije pojave osipa. Kada izbije osip, virus je još prisutan u slini i na sluznicama dišnih organa. Nakon preboljelih ospica imunitet je trajan i ne može se ponovo oboljeti. Inkubacija traje od 10 do 12 dana. Obično se prvo javljaju povišena temperatura, slabost, bolovi u mišićima i grlu, hunjavica, kašalj te suzenje i pečenje u očima. Ovi simptomi traju 4 do 5 dana. Nekoliko dana nakon pojave prvih simptoma na sluznici usne šupljine javljaju se specifične Koplikove pjege, točkice nalik zrncima bijelog pijeska okružene crvenim krugovima. Osip na koži počinje par dana kasnije na čelu, ispod uha i na vratu. Crvenkaste pjege obično se kroz dva dana prošire po cijelom tijelu. Osip s vremenom poprima oblik malih crvenih kvržica koje uz lagani svrbež mogu krvariti. Temperatura može dosegnuti vrlo visokih 40°C.

Ne postoji lijek za ospice no neki simptomi, poput temperature i bolova u mišićima mogu se ublažiti paracetamolom. Bolesnik treba piti dovoljno tekućine i odmarati se u zamračenoj prostoriji zbog preosjetljivosti na svjetlost.

Potencijalno smrtonosna bolest koju možemo lako i sigurno spriječiti

Ako ne dođe do komplikacija, ospice prolaze bez posljedica i mogu izgledati kao blaga bolest. No virusna infekcija može značajno oštetiti i oslabiti obrambeni sustav te može rezultirati bakterijskim superinfekcijama ili izravnim virusnim komplikacijama u obliku upale srednjeg uha, bronhitisa, upale pluća ili encefalitisa. Encefalitis se javlja kod otprilike 1 na 2000 do 3000 slučajeva zaraze. U slučaju vrlo ozbiljnih komplikacija, moguć je i smrtni ishod.

Činjenica da ospice uglavnom prolaze bez ozbiljnih komplikacija može zavarati. Naime, u razvijenim zemljama smrtnost se kreće oko 0,1 do 0,2 posto, dok u nerazvijenim zemljama, uglavnom zbog pothranjenosti, može dosegnuti visokih 10 posto. Budući da su vrlo zarazne, ospice su još uvijek vodeći uzrok smrti među bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Od njih svakoga dana umire oko 400 ljudi, uglavnom djece, osobito u nerazvijenim zemljama koje nemaju dobre programe cijepljenja. U svijetu je 1990. od ospica oboljelo oko 200 milijuna ljudi, a umrlo milijun. Godine 2004., zahvaljujući širenju programa cijepljenja, umrlo je oko 600,000 ljudi.

Najvažnija preventivna mjera je cijepljenje koje se po našem kalendaru provodi s navršenom godinom dana djeteta. Docjepljivanje se obavlja u sedmoj godini života, odnosno prilikom upisa u prvi razred osnovne škole.

Cjepivo nema veze s autizmom

Stotine studija u kojima je posljednjih godina istraživana moguća povezanost cjepiva MMR i autizma, nisu dale potvrdne rezultate. Naprotiv, jedna velika studija, provedena na oko pola milijuna ljudi u Danskoj, pokazala je da ne postoji razlika u udjelu autizma kod cijepljenih i necijepljenih. Osim toga, glavni navodni sumnjivac za autizam – timerosal, konzervans cjepiva na bazi žive, već se nekoliko godina ne koristi u cjepivima, iako nikada nije dokazano da ima ikakve veze s autističnim spektrom. Unatoč tome alternativni i antivakcinalistički lobiji nastavljaju s pričom o povezanosti cjepiva s autizmom. To se očekuje od unosnog biznisa koji se u svijetu mjeri u stotinama milijardi dolara, a uglavnom se temelji na ocrnjivanju konvencionalne medicine i farmaceutske industrije.

Epidemije ospica su i golem gospodarski trošak

Menadžer Programa za cijepljenje i bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem Svjetske zdravstvene organizacije u Europi Robb Butler za Index je 2016. rekao da već sam trošak odsutnosti roditelja s posla zbog ospica može biti enorman.

„Zaustavljanje epidemije ponekad košta desetke milijardi dolara. Osim toga, djeca umiru. Imali smo u Rumunjskoj 670 slučajeva ospica. Troje djece je umrlo. To je poprilično alarmantna brojka. A ospice su puno zaraznije od polija ili gripe. To je najzarazniji virus na planeti za koji danas znamo. Jedan mladi čovjek je također umro u Velikoj Britaniji, a jedan dječak u Njemačkoj“, rekao je na konferenciji Consensus Workshop.

Vodene kozice nisu opasne

Kako piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), vodene kozice, odnosno varičele (varicella), najčešća su dječja bolest, uzrokovana zoster virusom (VZV). One su također vrlo zarazne, ali su u pravilu blaga bolest koju većina ljudi preboli još u djetinjstvu. Šire se kapljičnim putem ili u kontaktu s kožom bolesnika, a moguć je i prijenos preko treće osobe. Ako od kontakta s bolesnikom ne prođe više od 15 minuta, moguće je bolest prenijeti i na treću osobu.

Bolest počinje lagano povišenom temperaturom, malaksalošću i pojavom osipa. U male djece je obično prvi znak osip, a kod starije djece se može javiti visoka temperatura, malaksalost, glavobolja, groznica i bolovi u zglobovima. Osip prvo izbija na trupu, najčešće na leđima, zatim na vratu, licu i glavi, a na kraju se pojavi na nogama i rukama. Osip je crvenkasta mrlja na kojoj se za nekoliko sati oblikuje mjehurić bistrog sadržaja, promjera 2 – 3 mm. Mjehurić ubrzo pukne i na tom mjestu nastaje krastica. Izražen je intenzivan svrbež kože zbog čega se djeca češu. Osip može biti oskudan, ali i veoma obilan, a može se javiti i na sluznicama usta, spolovila i očima. Temperatura se obično snizi na normalu kad izbije osip. Komplikacije ove bolesti nisu česte u djece, no u odraslih osoba vodene kozice mogu imati teži klinički tijek s većim rizikom komplikacija.

Terapija je uglavnom simptomatska; treba skidati temperaturu, voditi računa o higijeni odjeće, posteljine i okoline da bi se spriječile sekundarne infekcije. Liječenje vodenih kozica je usmjereno na smirivanje svrbeža koje je zna biti izrazito neugodno, a na taj način sprječava se i nastanak bakterijske infekcije mjehurića, što se navodi kao jedna od komplikacija. Pri tome se koriste kupke od hipermangana, sode bikarbone ili zobi te pojedine kreme i prašci kao lokalni anestetici. Kod povišene temperature daje se antipiretik, najčešće paracetamol a naravno, treba pripaziti i na pravilnu prehranu i dovoljan unos tekućine.

Za razliku od cjepiva protiv ospica koje je u Hrvatsku uvedeno kao obavezno 1968. godine, cjepivo za vodene kozice u Hrvatskoj nije na popisu obaveznih cjepiva, ali postoji i dostupno je.