Sindikati prijete štrajkom, ne žele povećanje plaća za samo 3 posto

Sindikati prijete štrajkom, ne žele povećanje plaća za samo 3 posto
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

ČELNICI sindikata zaposlenih u javnih službama izvijestili su danas da odbijaju vladinu ponudu povećanja osnovice plaća u 2019. od tri posto te najavili kako će se za pravedniju cijenu rada nastaviti boriti raznim oblicima pritiska, među kojima i štrajkom.

> Zaslužuju li zaposleni u javnom sektoru veće plaće?

Devet sindikata javnih službi odbilo je vladinu ponudu nakon provedenog izjašnjavanja, odnosno odluka sindikalnih tijela, rekao je predsjednik Nezavisnog  sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec na konferenciji za novinare.

Podsjetimo, Hrvatska ima jedan od najgorih javnih sektora na svijetu. U istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma za 2017.-2018., Hrvatska je po učinkovitosti javnog sektora bila na pretposljednjem, 136. mjestu - lošija je bila jedino Venezuela - a onda smo se u istraživanju za 2018. nakon promjene metodologije malo podigli, na 128. mjesto - daleko od zemalja Europske unije, ali u društvo Burundija, Kambodže, Libanona i Nigerije, koji su bolji od nas, te Salvadora, Nikaragve i Haitija koji su odmah ispod nas.

Prijete štrajkom

Mihalinec je na presici dodao kako započinju pripreme za daljnje aktivnosti ne isključivši mogućnost štrajka te napomenuo da o tome postoji visoka suglasnost sindikalnog članstva. Također je rekao kako pozdravljaju vladinu najavu povećanja neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima na 7500 kuna.

Upitan o mogućnosti štrajka, Mihalinec je rekao da se oko toga još konzultiraju i dogovaraju pa će naknadno odlučiti o tajmingu, napominjući kako se 86 posto članstva izjasnilo za daljnje sindikalne aktivnosti s tim u vezi.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić istaknuo je da je porast osnovice plaća u javnim službama od samo tri posto neprihvatljiv nakon 10-godišnjeg zaostajanja plaća zbog ekonomske krize i pogrešne ekonomske politike što se na njih nepovoljno reflektira, ustvrdivši kako su izrazito nepovoljno razdijeljene.

 

Iritantno, perverzno i bezobrazno

Napomenuo je kako to traje još od vlade premijera Zorana Milanovića te da je time upravo javni sektor najviše pogođen i razoren, a s obzirom na to da su plaće niske, napuštaju ga najkvalitetniji ljudi. Smatra i da je sve to rezultat hajke na javnu potrošnju. "Sve to postaje iritantno, perverzno i bezobrazno", smatra Ribić ocijenivši da se histerija napada na javni sektor nastavlja.

"Zbog svega toga ljudi postaju apatični, pristaju na sve i gube vjeru u moć kolektivne akcije pa se pitamo možemo li ih probuditi", rekao je Ribić.

Kazao je kako bi ponuđeno povećanje osnovice od tri posto na plaću od 5000 kuna značilo uvećanje za 150 kuna bruto. Također je rekao kako su s obzirom na situaciju s Uljanikom, tražili povećanje osnovice od 6 do 7 posto jer prema njihovim izračunima, plaće u javnim službama zaostaju više od 18 posto za onima u gospodarstvu. 

Ribić je rekao da smanjenje plaća i kažnjavanje zaposlenih u javnim službama neće poboljšati taj sektor, već ga treba reformirati kako bi bio učinkovitiji te odvojiti i razlikovati one koji mu pridonose od onih koji ne rade. 

"Vladina ponuda je ponižavajuća"

Dopredsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Igor Tripalo upozorio je na mogućnost puknuća zdravstvenog sustava zbog odljeva najkvalitetnijih liječnika, pogotovo specijalista, te na brojne prekovremene neplaćene sate i druga zakidanja. On je vladinu ponudu povećanja plaće ocijenio ponižavajućom.

I predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Ankica Prašnjak vladinu ponudu nazvala je ponižavajućom upozorivši na egzodus medicinskih sestara u zemlje EU-a i ustvrdivši da samo KBC-u Zagreb nedostaje oko 300 medicinskih sestara.

Ocijenila je da situacija u zdravstvenom sustavu postaje neizdrživa jer su zaposlenici prenapregnuti, no da još uvijek uspijevaju održati razinu zdravstvene njege.

Glavna tajnica sindikata djelatnika u kulturi Ljubica Pilić pozdravila je vladinu odluku o povećanju neoporezivog dijela za prigodne nagrade radnicima rekavši kako je ona pokazala da su sindikati bili u pravu i da njihova primanja nisu visoka. Dodala je da će se tek vidjeti tko će, što i koliko dobiti izrazivši nadu da će radnici osjetiti povećanje tih primanja.

Broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih šest mjeseci ove godine porastao je za 680

Osim što je javni sektor loš, broj zaposlenih u državnim i javnim službama neprestano raste iako se broj stanovnika koje bi trebao servisirati smanjuje, što je samo po sebi fenomen. Imamo manji broj stanovnika i zbog tehnologije i ''digitalizacije'' bi bilo logično da pada potreba za zaposlenima u javnom sektoru - no njihov broj raste.

Broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih šest mjeseci ove godine porastao je za 680.

Prema podacima Ministarstva uprave koji su dobiveni iz Centralnog obračuna plaća, krajem prošle godine na više radnih mjesta radilo je 2130 ljudi dok je na jednom mjestu radilo 227.166 ljudi, što znači da je ukupno bilo zaposleno 229.296 osoba.

Podaci s kraja lipnja pokazuju da je u javnom sektoru radilo ukupno 229.976 tisuća ljudi (od toga 2116 na više radnih mjesta), što je za 680 više nego krajem 2017. godine.

Troškovi zaposlenih na proračunu porasli su za 744 milijuna kuna.

Izvještaj o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da su troškovi zaposlenih na proračunu porasli za oko 744 milijuna kuna. U prvom polugodištu prošle godine iznosili su oko 12,9 milijardi kuna, a ove godine iznose oko 13,7 milijardi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara