HRVATSKA ima jedan od najgorih javnih sektora na svijetu. U istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma za 2017.-2018., Hrvatska je po učinkovitosti javnog sektora bila na pretposljednjem, 136. mjestu - lošija je bila jedino Venezuela - a onda smo se u istraživanju za 2018. nakon promjene metodologije malo podigli, na 128. mjesto - daleko od zemalja Europske unije, ali u društvo Burundija, Kambodže, Libanona i Nigerije, koji su bolje od nas, ili Salvadora, Nikaragve i Haitija koji su odmah ispod nas.

Sindikati: Ako ne povećate plaće u javnom sektoru imat ćete slabiju uslugu i ljudi će ići u inozemstvo

No usprkos katastrofalnim rezultatima, sindikati zaposlenih u javnom sektoru traže povećanje plaća jer, kako kažu, bez većih plaća moglo bi doći do pogoršanja njihovih usluga te bi zaposleni iz javnog sektora mogli početi odlaziti u inozemstvo, što zvuči kao vic.

Iako su tijekom recesije koja je započela tamo negdje 2009. godine i u Hrvatskoj trajala dugih šest godina brojni radnici iz privatnog sektora - njih oko 200 tisuća - dobili otkaze, a rijetkima nije bila smanjena plaća, sada bi se zaposleni u javnom sektoru, koji krizu praktično nije ni osjetio, uspoređivali sa zaposlenima u privatnom sektoru pa traže jednak rast plaća.

Naime, sindikati javnih službi traže da im plaće rastu dinamikom kao i plaće u privredi, a to se, kako tvrde, ne može postići povećanjem osnovice za samo tri posto.

''To bi značilo daljnji pad plaća u javnim službama, destimulaciju rada i odlazak u inozemstvo, što bi donijelo slabije usluge građanima'', rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Branimir Mihalinec.

Na pitanje kolika je dinamika povećanja plaća u realnom sektoru, sindikalci su ustvrdili da traže da tamo plaće minimalno rastu 5,8 posto na godišnjoj razini.

"Očekivali smo da se razina plaća minimalno vrati na razinu iz 2013. godine i s ovih tri posto to se događa. Naravno da smo očekivali više, no dobili smo prijedlog i idemo na sindikalna tijela pa ćemo vidjeti reakcije", rekao je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske Boris Pleša.

Javni sektor masovno zapošljava

Osim što je javni sektor loš, broj zaposlenih u državnim i javnim službama neprestano raste iako se broj stanovnika koje bi trebao servisirati smanjuje, što je samo po sebi fenomen. Imamo manji broj stanovnika i zbog tehnologije i ''digitalizacije'' bi bilo logično da pada potreba za zaposlenima u javnom sektoru - no njihov broj raste.

Broj zaposlenih u državnim i javnim službama u prvih šest mjeseci ove godine porastao je za 680.

Prema podacima Ministarstva uprave, koji su dobiveni iz Centralnog obračuna plaća, krajem prošle godine na više radnih mjesta radilo je 2130 ljudi dok je na jednom mjestu radilo 227.166 ljudi, što znači da je ukupno bilo zaposleno 229.296 osoba.

Podaci s kraja lipnja pokazuju da je u javnom sektoru radilo ukupno 229.976 tisuća ljudi (od toga 2116 na više radnih mjesta) što je za 680 više nego krajem 2017. godine.

Troškovi zaposlenih na proračunu porasli su za 744 milijuna kuna.

Izvještaj o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine pokazuje da su troškovi zaposlenih na proračunu porasli za oko 744 milijuna kuna. U prvom polugodištu prošle godine iznosili su oko 12,9 milijardi kuna, a ove godine iznose oko 13,7 milijardi.