Škola u Zagrebu traži 600 kuna od učenika, ravnatelj nam bezobrazno odbrusio

Škola u Zagrebu traži 600 kuna od učenika, ravnatelj nam bezobrazno odbrusio
Screenshot: Google street view, Facebook

POČETAK školske godine otvorio je pitanje različitih naknada i "školarina" koje različite srednje škole ovih dana naplaćuju roditeljima, a kreću se od 100 do 600-700 kuna.

"I 5. gimnazija u Zagrebu traži po 100 kuna, ajde... ali zašto strukovne škole traže po 600-700 kuna po učeniku", upitala nas je jedna čitateljica, koja se potpisala kao "mama bez para". Ona primjećuje da postoji proklamirana podrška države upisu učenika u strukovne škole.

Uzevši to u obzir, logičnim razmišljanjem došli bismo do zaključka da je doista postoji neobična praksa naplate relativno visokih naknada prilikom upisa učenika u strukovne škole, ali poučeni iskustvom življenja u Hrvatskoj nismo brzali s logičkim zaključcima, već smo potražili odgovore ravnatelja nekoliko tih škola.

Povećani materijalni troškovi

Prvo smo se obratili Dubravku Deželiću, ravnatelju Grafičke škole u Zagrebu koja se prije dvije godine preimenovala u Škola za grafiku, dizajn i medijsku produkciju. Na prvi dan nastave učenicima je podijeljena obavijest o plaćanju učenikova udjela u cijeni materijala te da taj iznos treba biti plaćen do 1. listopada.

Kako stoji na službenim web stranicama škole, svi primljeni učenici dužni su doći u školu s, između ostalog, "potvrdom o uplati povećanih materijalnih troškova". Ti povećani materijalni troškovi iznose 600 kuna za zanimanja web dizajner, medijski tehničar, grafički urednik dizajner i grafički tehničar, dok za zanimanja grafički tehničar tiska i dorade te grafičar tiska i dorade iznose 500 kuna.

O kakvim se povećanim materijalnim troškovima radi i zašto se radi o tolikom iznosu, nismo uspjeli doznati. Umjesto da odgovori na konkretan novinarski upit u vezi teme koja je ovih dana u živom interesu šire javnosti, ravnatelj Grafičke škole poručio je sljedeće:

"Kada bi novinare zanimalo funkcioniranje školstva i škole, a ne senzacionalizam, onda bi dolazili na poziv škole i samim time bili bi informirani o specifičnostima svake škole, a posebno strukovnog obrazovanja. Što se tiče informiranja javnosti, ona javnost koja mora biti informirana, a to su roditelji, bit će o tome i svim ostalim pitanjima informirani na roditeljskim sastancima 18. i 19 rujna."

"Trošak za materijale koje nikad nisam vidjela"

Tim odgovorom školski ravnatelj dao je sebi za pravo da odluči koja javnost mora biti informirana, a koja ne mora. U ovom slučaju, ravnatelj Deželić odlučio je da javnost koja treba biti informirana čine isključivo roditelji upisane djece. Međutim, ovdje treba naglasiti da bi takav stav bio korektan isključivo u slučaju da škola s Deželićem na čelu više nikada neće upisivati niti jednog učenika, jer bi jedino u tom slučaju ostatku javnosti doista bilo svejedno koliko i za što uopće Deželić naplaćuje roditeljima one djece koja su već, na njihovu sreću ili nesreću, učenici te škole.

Zanimljiv je i slučaj Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, na čijim je službenim stranicama objavljena obavijest u vezi upisa učenika u drugi razred, gdje piše: "Na upis treba donijeti ispunjenu upisnicu i potvrdu o uplaćenoj školarini od 700,00 kuna."

O kakvoj se školarini radi, što ona obuhvaća i na koji je način kalkuliran njen iznos, bila su pitanja koja smo jučer uputili školi, ali odgovor nismo dobili do zaključenja teksta te ćemo ga objaviti čim ga zaprimimo. No kako smo doznali od jedne čitateljice Indexa, prije 10 godina članarina se plaćala 500 kuna po godini.

"S tim da je to bio uvjet za nastavak školovanja. To su zvali trošak za materijale, s tim da ja nikakve materijale nisam dobila niti vidjela. Možda par papira, ako i to. Pribor i materijali su se penjali na nekoliko stotina kuna svake godine uz obaveznih 500 kuna", navela je čitateljica Indexa.

Koje škole najviše naplaćuju?

Kontaktirali smo jučer i druge škole te pitali njihove ravnatelje moraju li učenici plaćati participaciju. Što se tiče Zagreba, dosta srednjih škola traži od učenika da na početku školske godine plate participaciju, a za to im je suglasnost izdao Gradski ured za obrazovanje. Ravnatelji tvrde da im nisu dostatna sredstva za rad koja, navode, dobivaju od osnivača, odnosno Grada Zagreba.

Podsjetimo kako je istovremeno, dok škole tvrde da nemaju dovoljno novaca, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio da će, ako vlada ne poveća plaće nastavnicima, to učiniti on.

Što se tiče participacija, od škola koje smo kontaktirali najviše moraju plaćati učenici Zdravstvenog učilišta i to oni koji se školuju za dentalne tehničare. Oni školi moraju platiti 500 kuna, dok u istoj srednjoj školi, oni koji se školuju za fizioterapeutske tehničare, plaćaju 100 kuna. Indexu je to rekao Hrvoje Odak, ravnatelj Zdravstvenog učilišta, škole u kojoj se učenici obrazuju za niz zanimanja.

"Participacije koje učenici plaćaju kreću se od 100 do 500 kuna, ovisno o smjeru. Najviše plaćaju učenici koji se školuju za dentalne tehničare jer su u zubnoj tehnici najskuplji materijali tako da participacija ide za te troškove", rekao nam je Odak.

Ravnateljica Škole za medicinske sestre Mlinarska, Asja Jelaković, Indexu je rekla da njihovi učenici plaćaju participaciju u iznosu od 200 kuna.

"Dio tog novca ide za osiguranje učenika, a tim smo novcem opremili i jednu učionicu s tabletima, dok najveći dio odlazi na zaštitnu odjeću. Iako roditelji kupuju uniforme za svoju djecu, mi od te participaciju koju plate kupujemo im pregače, kape i kaljače (zaštitna navlaka za obuću), jer naši učenici idu na radilišta po bolnicama i trebaju svu tu opremu", objasnila nam je Asja Jelaković.

"Moramo im naplaćivati i za skripte jer za neke predmete nema udžbenika"

Po 200 kuna plaćaju i učenici Hotelijersko-turističke škole u Zagrebu.

"Kod nas učenici već godinama plaćaju participaciju. Tražili smo suglasnost od Gradskog ureda za obrazovanje da i ove godine tražimo od učenika da plate participaciju od 200 kuna", rekla nam je Zdravka Krpina, nova ravnateljica te škole.

I ravnatelj zagrebačke Elektrotehničke škole Renato Matejaš rekao nam je da su dobili suglasnost Gradskog ureda kako bi od učenika mogli tražiti participaciju.

"Kod nas je participacija 150 kuna, od tog iznosa se pokrivaju osiguranje i administrativni troškovi, zatim kopiranja skripti za učenike jer za neke predmete ne postoje udžbenici, tako da sve se pokriva iz toga", rekao nam je Matejaš.

Ravnatelj Industrijsko strojarske škole u Zagrebu, Nenad Pavlinić, Indexu je rekao da njihovi učenici plaćaju 50 kuna participacije.

"U to ulazi osiguranje jer svi učenici moraju biti osigurani radi praktične nastave", rekao nam je Nenad Pavlinić.

Ravnateljica škole u Karlovcu: Ti novci od participacije idu za viši nivo obrazovanja

Jedna od zagrebačkih škola, a čiju smo ravnateljicu dobili (op.a. zvali smo brojne škole i ravnatelje nismo mogli dobiti), ne naplaćuje učenicima participaciju, riječ je o 3. gimnaziji.

"Škole na proljeće mogu procijeniti troškove koje će imati i traže suglasnost Gradskog ureda kako bi mogli učenicima naplaćivati participaciju. Mi to nismo tražili, samo ćemo tražiti za one učenike koji žele da plate osiguranje. Međutim, kako su nam povećani troškovi održavanja nastave radi reforme te nam nisu dostatni novci koje primamo od Grada, razmišljam da iduće godine tražim i ja suglasnost Gradskog ureda. Naime, mi smo već lani sudjelovali u eksperimentalnom provođenju Škole za život i trošili smo puno više papira i tonera nego prije. Od nastavnika se traži da pripremaju više materijala, a mi sad trošimo onoliko koliko imamo", rekla nam je ravnateljica škole Darka Sudarević.

No zagrebačke škole nisu jedine koje naplaćuju participaciju. Istu naplaćuje i Medicinska škola u Karlovcu, čiji učenici na početku godine moraju platiti 200 kuna školi.

"Medicinske škole već godinama naplaćuju participaciju. To je za povećane troškove rada, opremu kabineta, kupovinu lutki za reanimaciju. Ti novci od participacije idu za viši nivo obrazovanja jer je u strukovnim školama skupa oprema, dakle to je nadstandard za naše učenike", rekla nam je ravnateljica Jasminka Štajcer.

Neke škole u Hrvatskoj ipak ne naplaćuju participaciju

I učenici Obrtničke škola Split od prošle godine plaćaju participaciju.

"Kako smo to uveli lani, ove godine je plaćaju samo učenici 1. i 2. razreda po 150 kuna svaki. Taj novac ide za pomoć učenicima lošijeg stanja kojima se tim novcem plaćaju izleti i maturalci. Također ako nešto fali za opremanje škole, onda se i to pokriva od participacija", rekao je Indexu ravnatelj Davor Kulić.

Međutim, našli smo i nekoliko škola u kojima učenici ne moraju plaćati participaciju. Jedna od njih je Srednja strukovna škola Antuna Horvata u Đakovu.

"Nemamo participaciju, kod nas učenici jedino ako žele mogu platiti 30 kuna osiguranje, no to nije obavezno", rekao nam je ravnatelj Mirko Ćurić.

Učenici obrađuju poljoprivredno imanje pa škola ima i vlastite prihode

Pitali smo ga kako to da ne plaćaju, za razliku od većine drugih škola.

"Nama sirovine plaća Županija, uz to imamo poljoprivredno imanje koje obrađuju učenici i škola tako da imamo i vlastite prihode", rekao nam je Ćurić.

I Petar Gavrić, ravnatelj Industrijsko-obrtničke škole u Puli, rekao nam je da njihova škola ima sve i da učenici ne plaćaju nikakvu participaciju, baš kao ni učenici Srednje strukovne škole Varaždin, čiji nam je ravnatelj Dražen Košćak to potvrdio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara