PROŠLO je skoro mjesec dana od razornog potresa od 5,5 prema Richteru kojim je pogođeno oko 20.000 ljudi u Zagrebu, najviše u centru i Markuševcu.

Stotine obitelji ostale bez domova, ljudi su očajni

Stotine obitelji ostale su bez svojih domova, a brojne su obitelji privremeno morale iseliti jer im stanovi i kuće nisu sigurni, a do danas još nisu dobili nikakvu pomoć ni od grada ni od države. Stanovnici Zagreba su očajni i najviše krive gradonačelnika Milana Bandića i Grad koji im, navode, nisu pružili nikakvu pomoć, ni financijsku niti savjetodavnu s uputama kako dalje postupati pa su tako prepušteni samima sebi. 

Svi čekaju na donošenje Zakona o obnovi od potresa, a iako su iz Ministarstva graditeljstva Indexu danas rekli da će to biti uskoro, jasno je da će proći još dosta vremena dok se isti ne izglasa.

Skoro mjesec dana bez grijanja i tople vode

I oni građani koji su mogli ostati u svojim zgradama, iako su oštećene u potresu, već tri tjedna nemaju plin, pa samim time ni grijanje ni toplu vodu. Iako je za grijanje sad lako jer je zatoplilo, treba podsjetiti na to kako je na sam dan potresa u Zagrebu krenuo padati snijeg i bilo je jako hladno. Stanari sad sami pokušavaju organizirati hitne sanacije i radove, a cijene majstora su u ovakvoj situaciji otišle u nebo.

Svoja iskustva s nama su podijelile dvije Zagrepčanke. Jedna je mogla krenuti u sanaciju, a druga ne, pa nam je svaka iz svoje perspektive opisala situaciju u kojoj se nalazi.

Tko je zaista pomagao? Volonteri

Zagrepčanka Ana Munk živi u zgradi u centru grada na kojoj je šest dimnjaka urušeno ili pak djelomično urušeno u potresu, a jedino tko im je pomogao bili su alpinisti volonteri koji su im pružili konkretnu pomoć tako što su uklonili tri porušena dimnjaka, a pokušali su i četvrti koji se, pak, raspao.

"Alpinisti su dali svoj maksimum i veliko im hvala, napravili su što su mogli, vatrogasci su skinuli samo pet cigli s krova, a imali smo i 200 kilograma tešku kapu dimnjaka koja je bila na rubu krova. Vatrogasci je nisu htjeli skidati, no alpinisti su je razmontirali i jako smo zahvalni i njima i speleolozima, koji su se odazvali na poziv u pomoć i došli", ispričala je Ana Munk za Index.

Ana Munk: Za rušenje dimnjaka prvo smo dobili ponudu od 160.000 pa onda od druge firme 70.000 kuna

Navodi kako su potom na sve strane tražili građevinare koji bi im došli ukloniti preostala dva dimnjaka i izgraditi tri nova, a u potrazi su ih sablaznile njihove paprene ponude.

"Dvoje građevinara smo uspjeli dobiti i dali su nam svoje ponude. Prva je iznosila 160.000 kuna, no kako su alpinisti uspjeli dosta toga raščistiti potom su nam spustili na 120.000 kuna. To nam je bilo zaista previše novaca tako da smo prihvatili ponudu druge građevinske firme koja je tražila 70.000 kuna. Postavlja se pitanje zašto država ako, kako vele, želi pomoći, zašto nije bilo najbrže i najučinkovitije rješenje da onima koji nemaju statičkih problema i koji poput nas mogu krenuti u sanaciju, nije otpisala PDV za građevinske radove i materijal. To bi svima nama koji možemo u sanaciju, skinulo cijenu svega za 25 posto", kazala nam je Zagrepčanka Ana Munk.

Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo (GSKG) je upravitelj njihove zgrade, a od njih su uspjeli dobiti samo informaciju da će dopustiti njihovoj zgradi da malo "odu u minus", budući da zgrada na računu nema dovoljan iznos potreban za radove.

Skupa zamjena bojlera

"Nikakvu pomoć od grada nismo dobili, u GSKG-u su nam samo rekli da možemo malo u minus, ništa više, ni savjete, ni upute, baš ništa. Sve smo morali sami rješavati. Prepušteni smo sami sebi. Mi smo sami isključili plin jer su nam porušeni dimnjaci i dovoljno smo odgovorni da znamo da ne možemo koristiti plin dok se ne saniraju dimnjaci. Skoro mjesec dana živimo bez grijanja i tople vode, a još je do nedavno bilo hladno. Imamo i rupe na krovu koje su ostale nakon skidanja dimnjaka, to nam je građevinar u zadnji tren pokrio ceradom da se tavan ne natopi i zamijenio je neke polupane crjepove da ne curi preko njih", kazala je.

Navodi kako su oni krenuli s radovima iako ne znaju hoće li uopće dobiti ikakvu pomoć od države i grada.

"Moramo platiti radove oko dimnjaka, a sad još ostaje pitanje kondenzacijskih bojlera. U našoj je zgradi 10 stanova, dva već imaju ugrađene kondenzacijske bojlere, no 8 stanova bi ih moralo ugraditi ako želimo da nam dimnjačari daju atest i da napokon dobijemo toplu vodu. Samo jedan bojler košta preko 10.000 kuna, a ne znamo koliko još košta instalacija i provlačenje cijevi kroz dimnjak", kazala je Ana Munk.

Navodi kako će jedna susjeda uz sve to morati uvesti i centralno grijanje jer je dosad imala plinske peći koje neće moći spojiti na nove dimnjake.

"Država nam može pomoći odmah - nek nam skinu PDV za radove i materijal"

"Ovo sve skupa sa zakonima je birokratizirani proces koji tko zna kad će završiti, a ljudi nemaju vremena čekati, negdje postoji jasna situacija i ne puštamo u pogon nuklearku. Čemu čekati da bi se krenulo u neki posao. A država, ako nam misli pomoći, onda bi trebali reći da čuvamo račune i ugovore i da kažu da će nam otpisati PDV. To država može. A vlasnici su naučili veliku lekciju o vlasništvu i da se za zgrade moramo brinuti, no uloga grada i države je da nas obavještava koji su prioriteti, to je sve trebalo GSKG obavještavati i da daju upute što bi morali da budemo sigurniji", kazala je.

Navodi kako su sada svi stanari u istom košu, svi muku muče s brojnim problemima oko sanacije, a pita se i tko kontrolira rad GSKG-a.

Zgrada je osigurana od elementarnih nepogoda - ali u to nije uključen potres

"Oni su upravitelji zgrade. Imaju 85 posto nekretnina u Zagrebu, tko ih nadgleda, njihov rad i troškove. Sad kad bi trebali pomoći, pomoći nema", navela je.

Smatra kako su krivi i određeni stanari koji nisu ulagali u zgrade, međutim ističe kako su grad i država napravili velike pogreške u ovoj situaciji s posljedicama potresa.

"A da ne govorim još i o osiguranjima. Naša zgrada je osigurana od elementarnih nepogoda, ali ne i od potresa, pa nismo mogli dobiti nikakve novce od osiguranja. Odmah su nas otkantali i rekli da nemamo osiguranje od potresa. A što je potres ako nije elementarna nepogoda? Grad i civilna zaštita su jako zakazali u raščišćavanju. Nije bilo nikakve komunikacije prema stanovništvu, tko odvozi dimnjake, šutu, nisu nam pružili nikakvu konkretnu uslugu, to je sramota", zaključuje naša sugovornica.

Predstavnica stanara: GSKG tjednima nismo mogli dobiti, a kad smo ih napokon dobili - pomoći od njih nema

Razgovarali smo s još jednom stanarkom iz centra koja je predstavnica stanara, ona je ostala anonimna (podaci poznati redakciji). Zgrada u kojoj stanuje je zaštićeni spomenik kulture. Potres je srušio dimnjak sa zgrade i potpuno uništio automobile u dvorištu. A ostali dimnjaci su napuknuti i moraju se ukloniti. Unutar zgrade su napuknuti plafoni i zgrada se, kako joj je rekao statičar, obavezno mora učvrstiti, međutim, od toga nema ništa sve do daljnjeg.

"Statičar je rekao da moramo čekati Zakon o sanaciji da vide kako će se zgrada učvrstiti. I do statičara smo došli preko veze, a dimnjačara smo zvali danima dok ga nismo dobili. Obavio je pregled i čekamo već 2 tjedna elaborat za sanaciju dimnjaka. To nam je prioritet, međutim prioritet nam je i učvršćivanje zgrade jer unutra žive stanari koji nemaju gdje iseliti, neki od njih su i stariji", kazala je ona.

I ona je istaknula da su stanari prepušteni sami sebi, a pomoć nema ni od grada ni od države.

"GSKG tjednima nismo mogli dobiti, referentica nam se uopće ne javlja. A kad smo je napokon dobili, i ona je rekla da se čeka Zakon o sanaciji. Dakle, svi nam samo govore da trebamo čekati, a što ćemo do tad, čekati da se zgrada sruši? Situacija je suluda, stalno se vrtimo u krug oko statičara i dimnjačara, imali smo brzinski pregled statičara pa smo privatno zvali još jednog koji je rekao da se zgrada treba učvrstiti, no nismo dobili nikakvo rješenje ni upute kako, sve radove trebamo sami financirati i to sve jako puno košta", kazala je.

"Nitko nam ne želi u detaljan pregled jer čekaju zakon"

Ističe kako je zgradi potreban detaljan pregled statičara i da ne zna kad će ga dobiti jer sad svi dolaze samo u brzinske preglede.

"Još uvijek ne znamo što je točno sve oštećeno i mjesec dana od potresa mi ne znamo još uvijek ništa, to je sramota za gradonačelnika. Referentica iz GSKG-a mi je rekla da ju zove 250 ljudi i da ne stigne sve. Imamo 100 problema, jedan statičar pobije nalaz prvog, mijenjaju nam naljepnice. Isto se dogodilo i u susjednoj zgradi. Prvo su dobili zelenu naljepnicu, da bi kasnije drugi statičar dao žutu i rekao da hitno moraju iseliti, a nitko ne želi u detaljan pregled jer nije napravljen zakon. Svi smo na rubu živaca i snage, a ova nas birokracija ubija", kazala je.  

Bandić novac za potrese trošio na Crkvu i prvomajski grah

I u nekoliko grupa na Facebooku u kojoj se okupljaju svi pogođeni potresom vidimo brojne objave ljudi koji su bijesni, prvenstveno na Grad. Prozivaju Bandića da troši novac na sulude stvari o kojima smo nebrojeno puta pisali na Indexu, dok istovremeno ne pomaže Zagrepčanima. Upravo je Index jučer otkrio da je državna revizija objavila da je Bandić tijekom 2018. godine proračunsku zalihu u iznosu 5.147.228,00 kuna koristio za financiranje programskih aktivnosti udruga, kapitalnih projekata vjerskih zajednica te obilježavanja prigodnih manifestacija.

"U odnosu na prethodnu godinu proračunska zaliha je za navedene namjene korištena više za 1.868.338,00 kuna", stoji u nalazu Državne revizije za Grad Zagreb, koja je utvrdila da je novac namijenjen za financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda, epidemija i ostalih nepredvidivih nesreća utrošen - nenamjenski.

Tako je Bandić novac za potrese koristio za financiranje vjerskih obreda i manifestacija, među kojima su i prvomajski grah u Maksimiru.

>>Imamo dokument: Bandić je novac za potrese trošio na crkve i prvomajski grah

Index je poslao upit Gradu Zagrebu kad će i na koji način pomoći Zagrepčanima pogođenima potresom, no odgovor nismo dobili.

Ministarstvo graditeljstva: Prijedlog zakona uskoro će biti spreman za javno savjetovanje

Poslali smo upit i Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja oko toga kad će napokon biti donesen Zakon o sanaciji od potresa u Zagrebu, no konkretan odgovor nismo dobili. Odgovorili su nam samo da će uskoro (no ne znamo kad je to) zakon biti pušten u javno savjetovanje.

"Na izradi zakona radi se intenzivno, nacrt prijedloga zakona je već izrađen", stoji u odgovoru Ministarstva za Index.

Do sada su, navode, održane dvije sjednice za izradu zakona, 31. ožujka i 7. travnja, a u međuvremenu su održana i dva sastanka Stručnih radnih grupa: 8. travnja je održan sastanak Radne grupe za obnovu i sanaciju dimnjaka, a 9. travnja sastanak Radne grupe za naziv i sadržaj projektne dokumentacije.

"Očekujemo da će prijedlog zakona uskoro biti spreman za javno savjetovanje, no uključili smo predstavnike struke već u ovoj fazi kako bismo dobili što kvalitetniji prijedlog zakona sa što višim stupnjem suglasnosti među različitim strukama. Nakon toga prijedlog ide na javno savjetovanje kako bi se i građani upoznali s odredbama i ciljevima ovog zakona te dodatno iznijeli i svoje prijedloge koji će se razmotriti", kažu nam u Ministarstvu graditeljstva.

Ministarstvo kaže da su javili GSKG-u da pripremaju projekte, a stanarima se u GSKG-u ne javljaju ili ne nude pomoć

Organizirana obnova zgrada započet će, navode, po donošenju zakona, no već sada, kažu, rade na pribavljanju sredstava iz različitih izvora da se šteta sanira (državni i gradski proračun, EU fondovi i sredstva pričuve).

"Prije nego se obnova započne, potrebno je za radove izraditi projekte i ugovoriti izvođenje. No dok se ne donese Zakon o obnovi postoje propisi koju su na snazi tako da građani mogu krenuti u obnovu i sada. Ministarstvo je nekoliko dana nakon potresa prema upraviteljima zgrada poslalo dopis kojim apelira na upravitelje da poduzmu sve radnje, od pripreme projekata na dalje, posebice za hitne sanacije", navode u Ministarstvu.

Međutim, GSKG, koji je najveći upravitelj zgrada u Zagrebu, predstavnicima stanara (a imamo informacije od brojnih predstavnika) to nije poslao pa se stanari snalaze sami.

"Trenutno važeća građevinska regulativa omogućava uklanjanje posljedica potresa koji je umanjio ili ugrozio uporabljivost građevina izvođenjem radova izvanrednog održavanja tako da se odgovarajućim ispravnim jednakovrijednim dijelovima zamjene dijelovi građevine i oprema, uređaji i instalacije koji su oštećeni izvanrednim događajem", objašnjavaju u Ministarstvu.

Ministarstvo kaže da stanovnici mogu sami u neke radove, a statičari tvrde da se mora čekati zakon

Navode kako je prema postojećem zakonu moguće izvršiti zamjenu krovnog pokrova bez potrebe za izradom projekta, dok se izmjena krovne konstrukcije, zidova, stupova ili dimovodne cijevi provodi isključivo na temelju projekta izrađenog od ovlaštenih osoba.

"Za konstrukcije su nadležni ovlašteni inženjeri građevinarstva, a za dimnjake ovlašteni inženjeri građevinarstva i ovlašteni inženjeri strojarstva. Za cjelovitu obnovu potresom oštećene zgrade i poboljšanje njezine otpornosti na djelovanje potresa potrebno je izraditi posebni projekt", navode u Ministarstvu, dok statičari tvrde da se ništa od toga ne može dok se ne donese novi Zakon kako bi se vidjelo na koji će se način krenuti u učvršćivanje zgrada.

Dakle, sve ostaje na čekanju, a stanarima je toga već dosta. Žele se vratiti u svoje stanove, a ovi koji već jesu u njima žele ponovno imati toplu vodu i siguran krov nad glavom.