SRBIJA se mora odlučiti pripada li Zapadu ili Istoku, a pregovori s tom zemljom ne bi se trebali nastavljati ako se Beograd ne uskladi s europskom vanjskom politikom, složili su se sudionici panela održanog u Europskom domu u Zagrebu. "Vučić će morati riješiti problem - kamo Srbija zapravo pripada. Ne bi trebala okrenuti leđa Zapadu, nego mu se priključiti", rekao je europarlamentarac Tonino Picula (SDP, S&D), izvjestitelj za preporuke za novu strategiju proširenja Europske unije.

"Mi bismo htjeli da se daljnji pregovori sa Srbijom mogu nastaviti samo ako se ta zemlja uskladi s europskom vanjskom politikom i uvede sankcije Ruskoj Federaciji", rekao je Picula na panelu u organizaciji Ureda EP-a u Zagrebu o utjecaju geopolitičke situacije na politiku proširenja, novoj strategiji i promjenama koje u pristupnom procesu predlaže Europski parlament.

On je ukratko predstavio novu strategiju koja bi u Europskom parlamentu trebala biti usvojena u studenom, a u kojoj su uvedene neke novine u procesu pristupanja, primjerice odustajanje od konsenzusa jer se pokazalo da bilateralni problemi mogu kočiti zemlje da idu naprijed. Pri samom ulasku neke zemlje i dalje bi bila potrebna jednoglasnost.

Došli Picula, Pusić, HDZ-ovac Sokol

S Piculinim stajalištem oko Srbije složila se bivša šefica diplomacije Vesna Pusić, kazavši da misli da će Srbija na kraju završiti među zemljama EU, ali je pitanje koliko će to trajati i "koliko će se u međuvremenu problema i potencijalnih sigurnosnih opasnosti iz ovakve današnje politike stvoriti".

Europarlamentarac Tomislav Sokol (HDZ, EPP) koji je u izaslanstvu u parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore, rekao je da je Srbija izvor nestabilnosti u ovom dijelu Europe, ispremrežena ruskom tajnom službom, ističući njezinu ekspanzionističku politiku koja se najviše vidi u Crnoj Gori.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić "sjedi na dvije stolice" i s "figom u džepu" gleda na EU, kazao je.

O stanju u BiH

Što se tiče BiH, za koju je Europska komisija ove godine predložila status kandidata, Pusić je istaknula da današnji lideri u toj zemlji imaju "smrtni strah" od Europske unije jer bi s obzirom na korupciju ulaskom zemlje u EU oni završili u zatvoru.

"Oni su u smrtnom strahu da, ako njihova država uđe u EU, oni će ući u zatvor. I zato su protiv EU. S političkim liderima (Draganom) Čovićem, (Bakirom) Izetbegovićem i (Miloradom) Dodikom, BiH prema EU nikad neće napredovati", rekla je Pusić.

Sokol smatra da su Hrvati u BiH jedini koji doista žele ući u Uniju, koji se "bez fige u džepu" zalažu za eurointegracije, dok Dodik i Izetbegović to ne žele.

Na panelu je istaknuto da bi nakon duljeg umora od proširenja, nekoliko velikih kriza posljednjih godina moglo dovesti do toga da se širenje Europske unije ponovno vrati u mainstream. Brexit, pandemija i rat u Ukrajini doveli su do toga da se promijeni kontekst o proširenju. 

Zemlje kandidatkinje za ulazak su, uz Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Tursku, ove godine postale i Ukrajina i Moldavija. "Politika proširenja možda će se vratiti u mainstream EU", kazao je Picula.

"Situacija s jedne strane obećava jer je opet prepoznata geopolitička važnost politike proširenja, ali ima još puno posla da se ta politika uskladi u samoj EU i da svi čimbenici budu na istoj strani".

Ne smije se dogoditi, istaknuo je Picula, da budući broj članica EU bude istodobno i povećanje broja neliberalnih, antidemokratskih ili poludemokratskih režima. 

Na tribini je rečeno i da je mandat bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa donekle osvijestio Europu da ne može živjeti na račun transatlantskog sigurnosnog okvira, te istaknuto da se Europa ne bi smjela dovesti u situaciju da ovisi o tome tko će pobijediti na američkim izborima. Izbori na polovici mandata u SAD-u održavaju se u studenom.