HRVATSKA se nalazi među pet zemalja svijeta u kojima je narušena sloboda medija u periodu od 2014. do 2017. godine, proizlazi iz izvještaja britanske nevladine udruge Article 19 koja se bavim slobodom izražavanja i slobodom informiranja u svijetu. Hrvatska je tako u društvu Indije, Poljske, Burundija i Jemena, koje su izdvojene kao pet država svijeta u kojima je u navedenom vremenskom periodu smanjena sloboda medija.

Nevladina udruga Article 19 osnovana je 1987. godine, a njen naziv se referira na članak 19 Opće deklaracije o ljudskim pravima u kojem se navodi da ''svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja''.

Uspon autoritarnih političara ugrožava slobodu medija

U ovogodišnjem izvještaju Article 19 se ističe da se sloboda medija urušava u svijetu u proteklih deset godina, s time da je to urušavanje postalo akutno u protekle tri godine i to i kod nekih članica Europske unije. Podsjećaju i da je prošle godine u svijetu ubijeno 78 novinara i 312 ljudskopravaških aktivista, te da je 326 novinara završilo u zatvoru. Kao ključan razlog urušavanja slobode medija navode uspon autoritarnih političara, koji ne trpe kritiku medija.

''Naše istraživanje pokazuje da je sloboda medija i izražavanja na najnižoj točki u posljednjih deset godina. U 2017. godini su bez kazne ubijani novinari i aktivisti u rekordnim brojevima, prosvjede se suzbija nasiljem, a naše ponašanje online je sve više nadzirano i ograničavano'', navodi Article 19.

Problem velikih korporacija

U izvještaju se prozivaju Kina, Rusija i Iran kao države koje najviše i najuspješnije provode cenzuru tamošnjim vlastima neodgovarajućih dijelova interneta, ali se ističe da je problem za slobodu izražavanja i što ''malen broj velikih korporacija dominira u području komunikacija među pojedincima i komunikacijom građanskog društva''.

Kada je riječ o slobodi medija u Europskoj uniji, u izvještaju se zbog antinovinarskih izjava prozivaju bivši slovački premijer Robert Fico, koji je novinare nazvao ''antislovačkim prostitutkama'', i češki predsjednik Miloš Zeman, koji je novinare nazivao ''đubretom'' i ''hijenama'' te je čak došao na press konferenciju s plastičnim kalašnjikovom na kojemu je pisalo ''novinari'' tj. impliciralo se da bi htio kišom metaka pokositi novinare. 

Hrvatska u društvu Jemena i Burundija

Kao jedan od ključnih problema zbog kojih se urušava sloboda medija i izražavanja navodi se i autocenzura novinara. 

Hrvatska se uz Rumunjsku, Poljsku i Mađarsku navodi kao članica EU-a u kojoj se u protekle tri godine najviše smanjila sloboda medija. Poljsku se direktno proziva zbog toga što su javni mediji stavljeni pod apsolutnu kontrolu vladajuće stranke PiS (Pravo i pravda) te zbog toga što političari zastrašuju neovisne medije, dok se za Mađarsku navodi da je postala zemlja u kojoj se vlada autokratski, čega je primjer i ''donošenje jednog od najrepresivnijih zakona protiv nevladinih organizacija''.

Da bi bilo jasnije koliko je zabrinjavajuće uključivanje Hrvatske u pet zemalja svijeta u kojima se u periodu 2014.-2017. smanjila sloboda medija vrijedi obratiti pažnju na društvo u kojem se nalazimo. Uz Hrvatsku su navedeni još i Burundi i Jemen. 

U Jemenu se već godinama vodi grozan rat koji je kombinacija građanskog rata i agresije Saudijske Arabije, a rezultat toga je golema glad i potpuno urušavanje svih institucija u toj državi. Logično je da se u Jemenu u takvoj situaciji urušila sloboda medija. Kada je pak riječ o Burundiju, tamo se situacija za medije značajno pogoršala zbog pokušaja državnog udara 2015., nakon čega su vlasti zatvorile skoro sve privatne medije, a zabranili su i BBC. Predsjednik Burundija Pierre Nkurunziza - koji si je osmislio i službenu titulu ''vječnog vrhovnog vođe'' - stalno proganja novinare i krši ustav, zbog čega je cijela zemlja već godinama u velikoj krizi.

Kolinda nas želi privezati za dvije članice EU-a u kojima je sloboda medija najmanja

To je dakle društvo u kojem se pod vlašću Andreja Plenkovića i HDZ-a nalazi Hrvatska u kontekstu slobode medija - jedna je država razorena ratom, a drugom vlada suludi autoritarni vođa.

Pored toga, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, također ponikla u HDZ-u, inzistira na tome da Hrvatska u kojoj se urušava sloboda medija razvije blisko savezništvo s Poljskom i Mađarskom, dakle dvjema članicama Europske unije u kojima je sloboda medija najmanja.

Da bude jasno, to ne znači da je sloboda medija veća u, primjerice, Kini nego u Hrvatskoj, nego da su u Hrvatskoj prethodno postignuti određeni standardi i nivo slobode medija koji se proteklih godina urušava. Znakovito je da se to urušavanje u najvećoj mjeri poklapa s povratkom HDZ-a na vlast.

Evo što kažu iz Article 19 o plasmanu Hrvatske

Obratili smo se udruzi Article 19 da nam objasni na temelju čega je Hrvatska završila u takvom društvu, a odgovor smo dobili od njihove direktorice komunikacija Sare Wilbourne. Ona ističe da je njihov izvještaj temeljen na podacima dostupnim na V-Demu, najvjećoj svjetskoj bazi podataka za društvene znanosti, te na terenskom istraživanju i raznim drugim izvještajima koji se bave temom slobode medija. 

Wilbourne ističe da se po njihovom indeksu slobode izražavanja (XPA) uzima u obzir niz faktora, poput digitalne slobode, zaštite medija, prostora za javni dijalog građana, te da se može usporediti kako Hrvatska stoji u odnosu na ostalih 175 zemalja svijeta koje su obuhvaćene izvještajem od Article 19.