Slovenija i Austrija se ne slažu oko Krškog i Schengena
AUSTRIJSKI ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg prvi je visoki strani dužnosnik koji je posjetio Ljubljanu nakon uspostave nove vlade, a uz mnoge zajedničke poveznice i djelovanje dviju država na međunarodnom planu, u razgovorima sa slovenskom kolegicom Tanjom Fajon dotaknuo se i nekih pitanja oko kojih su stajališta Beča i Ljubljane različita - vezano za Schengen i nuklearku Krško.
Na konferenciji za novinare nakon susreta s Fajon austrijski je ministar rekao da ne očekuje da će Slovenija zatvoriti nuklearku Krško, ali da je stajalište Austrije o tome poznato. Založio se za suradnju dviju država na tehničko-stručnoj razini u ponovnom utvrđivanju potresne sigurnosti nuklearke i njezinog utjecaja na okoliš te za pronalaženje "zajedničkih rješenja u obostranom interesu".
Stajalište Slovenije
Fajon je, pak, ponovila stajalište Ljubljane da za produljenje pojačanih kontrola na unutarnjoj schengenskoj granici između Austrije i Slovenije zbog ilegalnih migracija nema razloga i pozvala Austriju da to pitanje još jednom razmotri. Potvrdila je da su razgovarali o pitanjima Schengenskog područja i o namjeri Slovenije da ukloni fizičke prepreke s vanjske granice Schengena prema Hrvatskoj, dodavši da će Slovenija i tada učiniti sve da ta granica bude sigurna.
Schallenberg je izrazio žaljenje što zasad nema alternative za pojačanu kontrolu granice prema Sloveniji, koja se produljuje još od velike migrantske krize 2015. godine, jer su se, kako je ustvrdio, ilegalni ulasci iz Slovenije posljednjih mjeseci povećali za 120 posto budući da organizatori trgovine ljudima koriste čak i ukrajinsku krizu za svoje djelovanje. Schallenberga su prilikom posjeta Ljubljani primili i predsjednik Slovenije Borut Pahor i novi premijer Robert Golob.
Visoki dužnosnici obiju zemalja istaknuli su usklađeno djelovanje Slovenije i Austrije u europskim i regionalnim inicijativama te podržali uključenje država na Zapadnom Balkanu u EU, kad one ispune uvjete. Fajon i Schallenberg složili su se da Europska unija mora i dalje djelovati jedinstveno kad je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu, ali i upozorili da perspektiva dugotrajnog rata u koju se agresija pretvara prijeti uništavajućim posljedicama za ukrajinsko stanovništvo, ali i za svijet kojemu prijete nedostatak hrane i neizvjesnost na energetskim tržištima, objavilo je slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati