Službeni jezik Hrvatske u EU bit će srpsko-hrvatski?
KADA Hrvatska uđe u EU službeni jezik mogao bi biti srpsko-hrvatski. Neven Šimac, konzultant francuske vlade za europske integracije zemalja kandidatkinja, tvrdi da će se to dogoditi zbog "tragične pogreške s kraja devedesetih godina i sadašnje prakse hrvatskih pregovarača“.
Šimac je svoje sumnje obznanio na okruglom stolu Akademije za političko obrazovanje u Zagrebu koji se održao u utorak, piše Vjesnik.
Tragična pogreška, smatra Šimac, je ta što se u vrijeme kada se SFRJ raspadao objavila zajednička studija hrvatskih i srpskih jezikoslovaca o jedinstvenom jeziku s takozvanim dijasistemom. Tvrdi da svijet to neće lako zaboraviti, a što pokazuju mnoga strana sveučilišta gdje je hrvatski i srpski jedan jezik i ima jedno ime.
Šimac smatra da je greška što naši pregovarači s EU-om olako i odmah pristaju, čak i u Zagrebu, govoriti isključivo engleski jezik. Dodaje da bi hrvatski pregovarači trebali bolje poznavati materiju pregovora, govoriti jednim glasom i bolje znati na što kao država kandidat Hrvatska ima pravo i što za nju mogu i moraju izboriti.
Šimac smatra kako neće biti afirmacije legitimnog prava hrvatskog naroda da svoj jezik zove vlastitim imenom te da stranci to pravo poštuju.
Konzultant francuske vlade ističe da je povremena upotreba engleskog jezika potrebna, ali da su predstavnici današnjih članica EU-a pregovarali na svom jeziku iako su svi vladali engleskim. Objašnjava da se trošilo puno više vremena, ali da je to bila cijena samopoštovanja i poštovanja.
Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora, kaže da tijek naših pregovora ima bezbroj negativnih posljedica. Zamjera što u Hrvatsku iz EU-a dolaze trećerazredni diplomati.
"Znamo puno više od onih koji dolaze iz inozemstva da nas uče, a po razini opće naobrazbe nadilaze ih naši studenti." - kazao je Puhovski.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora je za ulazak u EU, ali smatra da je ključan problem u Hrvatskoj nedostatak profesionalizma i činjenica da građane nitko nije obavijestio o negativnim stranama ulaska u Uniju.
Podsjeća da zemlje poput Bugarske i Rumunjske imaju znatno lošiju manjinsku i BDP, ali da su kandidati prije Hrvatske.
"Mislim da je je to zbog toga što se EU želi geografski zaokružiti, ostaviti područje bivše Jugoslavije i nas natjerati da se pristojno ponašamo, što je razumno i legitimno ali ne mogu onda propovijedati o nekim vrijednostima." - zaključuje Puhovski.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati